Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Gradonačelnik Grada Samobora Krešo Beljak govori o stanju koje je zatekao u gradskoj upravi i prvim potezima nove vlasti

Ništa od katoličkog kampusa

Iako još nije prošlo uobičajenih sto dana koji se svakoj novoj vlasti daju za upoznavanje sa stanjem u gradskoj upravi i za procjenu prvih koraka, neki se "noviteti" već naziru. Novi je gradonačelnik Beljak spremno pristao samoborskoj javnosti prenijeti svoje prve utiske iz "magistrata" te obrazložiti prve korake nove vlasti.

Prošlo je prvih mjesec dana otkako obnašate dužnost gradonačelnika Grada Samobora. Što ste očekivali, a što ste zatekli stupajući na dužnost? Ima li iznenađenja?

Ne bih rekao da ima velikih iznenađenja. Ono što bi se moglo nazvati eventualnim iznenađenjem je pristup samoj organizaciji gradske uprave. Dakle, ne govorim o djelatnicima, koji su redom stručni u svojem djelokrugu rada, već govorim o tome da neke stvari nisu bile definirane do kraja, odnosno govorim o inertnosti sustava, nedovoljnoj informatičkoj opremljenosti i nedovoljnoj komunikaciji na toj razini. Smatram da tu ima puno prostora da se u kratkom roku napravi jedna prava moderna i brza gradska uprava, koja će onda i puno brže rješavati probleme koje ovaj grad ima.

Novim zakonom i ukidanjem institucije poglavarstava Ured gradonačelnika tek sada dobiva svoju ulogu i funkciju. Kako će biti koncipiran?

U ovoj situaciji Ured gradonačelnika postaje centralno mjesto gradske uprave, na neki način njen "mozak". Zato on neće izgledati onako kako je izgledao do sada. Uz voditeljicu ili voditelja Ureda u njemu će biti i pravnik, tajnica ili tajnik te osoba za odnose s medijima. Dakle, u budućnosti će Ured gradonačelnika biti ekipiran od četiri osobe ovih profila zanimanja i postat će centralni ured našega grada, a na njega će se nadovezivati resorni odjeli, kojih je u ovom trenutku pet, zatim gradska služba koja je direktno vezana uz Gradsko vijeće te će, s druge strane, biti veza prema svim gradskim poduzećima i ustanovama kojih je Grad Samobor većinski vlasnik ili su pak u vlasništvu Grada.

Hoće li i treba li biti promjena u upravnim odjelima? Stvoreni su neki novi odnosi, koje, na primjer, ilustrira slučaj pročelnika za financije Rolanda Gajšaka, koji je čelnik opozicijske stranke...

Nažalost, zakon nije predvidio i definirao ekipu koju gradonačelnik sebi može sam odabrati. Prema tome, svi pročelnici odjela su gradski službenici kojima ne teče mandat. Njih, doduše, bira gradonačelnik, ali ne na mandatno razdoblje, već putem natječaja. Dakle, situacija je takva kakva jest. Radit će se nova sistematizacija gradske uprave i vjerojatno će ovih pet odjela ostati u ovakvom rasporedu kakav je sada, ali s ponešto drukčijim opisom poslova i naziva samih odjela. Bit će raspisano i pet natječaja, sukladno rokovima i zakonu, pa ću otprilike krajem ove godine imenovati nove pročelnike gradskih odjela. Hoće li biti promjena ili će ostati postojeći pročelnici, to će ponajprije ovisiti o njima samima. Kako sada stvari stoje, čini mi se da velikih promjena neće biti; ako će ih uopće biti. Dakle, tajnik Grada ostaje Drago Kušić, s nešto manjim opsegom posla, jer dio preuzima Ured gradonačelnika, u Odjelu za društvene djelatnosti ostaje pročelnik Fabek, za kojeg smatram da obavlja svoj posao na zadovoljavajući način, a isto je i s Odjelom za komunalne djelatnosti u kojem je pročelnik Kovačić neprikosnoven autoritet. Pročelnik Radovanić u Odjelu za gospodarstvo i poljoprivredu je također na visini zadatka. Dislocirani Odjel za urbanizam i pročelnik Ogrinc vjerojatno će se morati na neki način približiti i fizički gradskoj upravi, jednako kao i Odjel za gospodarstvo koji je u Bregani, a specifičan slučaj je onaj pročelnika Odjela za financije, jer je Roland Gajšak ujedno i predsjednik opozicijskog HSLS-a. Dakle, pitanja naših koalicijskih partnera i javnosti su neminovna, jer situacija nije politički logična. No, pročelnik Gajšak će kao i svi drugi pročelnici dobiti svoju priliku, bez ikakvih pritisaka. Sve dok profesionalno obavlja svoj posao, što i jest slučaj, i bez obzira na političku situaciju u Gradskom vijeću, pročelnik Gajšak će ostati na svojem radnom mjestu.

Pitanje o savjetnicima. Svima je jasno da je to ujedno i dobar način zajedničkog donošenja odluka i koordinacije stranaka, obzirom na nove ovlasti gradonačelnika. Međutim, u javnosti je odmah krenula priča o velikom broju savjetnika i, naravno, o njihovoj kompetentnosti. Jesu li se tu stvari iskristalizirale?

Najprije ću demantirati sve priče koje su krenule. Radi se o dva savjetnika i više ih neće niti biti. Govorim o dva plaćena savjetnika. Jer, sasvim sigurno je da ću puno "savjetnika" imati i s drugih strana, gdje god da se pojavim. No, ovdje se radi o Marici Jelenić i, vjerojatno, Tomislavu Pađanu. Oni neće biti klasični savjetnici, ali će biti tu da koordiniraju donošenje zajedničkih odluka gradske koalicije. Izborni zakon se promijenio utoliko što gradonačelnik preuzima ovlasti bivšeg poglavarstva pa će neke političke struje u Samoboru to morati shvatiti prije ili kasnije. Dakle, Gradsko vijeće više ne bira gradonačelnika pa ga, u skladu s time, niti ne smjenjuje. Da bi Grad normalno funkcionirao, Gradsko vijeće treba na neki način postati servis gradonačelnika. Kako smatram da je uvijek bolje da više ljudi donosi odluke, nego ja sam kao gradonačelnik, mislim da je i radi koalicijskih partnera, s kojima želimo imati korektan odnos, vrlo važno da barem po jedan njihov predstavnik bude uključen u naš zajednički rad. Promijenio se tako i način donošenja odluka, pa će se tako održavati kolegij gradonačelnika, koji će se održavati svakog ponedjeljka u 13 sati, a koji će po potrebi biti proširen svim potrebnim stručnim ljudima kako bi se donijele najkvalitetnije odluke za Grad. Naravno, sve odluke kolegija bit će dostupne javnosti. Dakle, vjerujem da čim nas više ima, te odluke će biti kvalitetnije.

Financijska klima i stanje u državi nije dobro. Kakvo ste stanje zatekli u samoborskoj blagajni? Slijedi li i Samoboru rebalans i kresanje troškova?

Grad financijski stoji loše, ali smatram da to ne bi trebalo biti opravdanje ili prepreka da se naši planovi, i stranački i moji osobno, ne ostvare. Koliko točno je podbacilo punjenje proračuna znat ćemo točno nakon obavljene revizije, koja je u tijeku. Tada ćemo znati točno stanje i projekciju proračuna, a nakon toga ćemo najprije sazvati jedan širi skup samoborske intelektualne elite te, sukladno problemima, od njih i tražiti pomoć u vidu ideja i sugestija kako te probleme riješiti, jer vjerujem da više ljudi i više zna. Nakon toga slijedi press konferencija, a u međuvremenu će se donijeti konačna odluka u kojem smjeru će se kriza, ako je tako možemo nazvati, rješavati i mislim da većih problema tu neće biti. Jasno je da je financijska kriza tu, jer to vide i osjećaju i naši građani, pa je tako neminovna i štednja na svim područjima, a počet ćemo s plaćama gradonačelnika i zamjenika. Moram također reći da su neki dosadašnji gradonačelnici pronalazili i puno prazniju gradsku kasu, da bi nakon svog mandata bili proglašavani vrlo uspješnima, no to, kako sam već rekao nije opravdanje za lošu upravu. Dakle, nema straha, ali ni opravdanja da se u sljedeće četiri godine Samobor ne pretvori u moderan srednjoeuropski grad, kako mu i dolikuje.

Dok čekamo rezultate revizije, već je poništen natječaj za autobusni kolodvor. Iz kojih razloga je poništen?

Natječaj nije poništen prvi puta, jer je kolodvor prošao proces nekoliko raspisivanja i poništavanja natječaja. Pitali smo zašto je to tako, a dobili smo odgovor da su se natjecatelji žalili, žalbe su im uvažavane, te je natječaj morao biti poništen. Da bismo izbjegli još jednom istu stvar, jer nam je već unaprijed rečeno da će se neki ponuđači žaliti, natječaj smo poništili odmah i u pripremi je novi natječaj, koji će ići ovih dana, u nešto izmijenjenom obliku, kako bi se izbjegle daljnje komplikacije. Dakle, stvar ide dalje svojim tijekom. Taj natječaj koji smo poništili nisam ja raspisivao i moje je moralno pravo bilo da provjerim što se događa, upravo radi učestalosti objavljivanja i poništavanja istog. Istina je da ćemo sada radi toga još jedan mjesec više morati plaćati najam za kolodvor, ali, ponavljam, nismo mi sklopili takav ugovor o najmu, gdje se plaća zakupnina, a za to vrijeme gradski Komunalac mora isti održavati i skrbiti o kolodvoru. Nismo mi bili ti koji nisu htjeli kupiti kolodvor kada je to bilo najpovoljnije. Sada nam se taj isti kolodvor nudi po dvostruko većoj cijeni. Osim toga, taj kolodvor je već odavno trebao biti "razdružen" od Grada Zagreba, odnosno u vlasništvu Grada Samobora. Dakle, problem treba početi rješavati, a poručujem i privatnim vlasnicima da se Grad neće moći ucjenjivati te ćemo naći rješenje da Grad prestane plaćati ovako skupi najam kolodvora.

Iako je vrijeme godišnjih odmora, jeste li u ovih mjesec dana uspjeli doći u kontakt s vlasnicima kompleksa Šmidhen? Unatoč najavama kupanja na Šmidhenu već za ovo ljeto, a i prije, kakva saznanja imate o tom slučaju i koja je u svemu tome pozicija Grada?

Prije nekoliko dana sam se po prvi puta osobno čuo s gospodinom Čolakom i dogovoren je sastanak 20. srpnja u 8 sati ujutro. Sastanak će ovaj puta biti zatvoren za javnost, dakle bit će to sastanak u četiri oka, a nakon toga će biti dogovoren sastanak timova, dakle naših iz Grada i tvrtke Fantazija. I dalje stoje obećanja da će Šmidhen zaživjeti u onom obliku u kojem je i prije par godina predstavljen projekt. Vjerujte mi da ne znam više od toga, dakle, znam otprilike kao i vi. Prije tog sastanka naravno da ću se uputiti u svu moguću dokumentaciju oko Šmidhena, koju će prikupiti moji suradnici kako bih imao što potpuniju informaciju, a do onda će biti gotova i interna revizija. No, tek kad sve stavimo na stol i nakon obavljenog razgovora s investitorom znat ćemo više. Sve špekulacije do tada jednostavno nisu potrebne. Znam da je dio dokumentacije "otišao" zajedno sa smjenom vlasti, no ne mogu reći radi li se o nekakvim važnim dokumentima ili ne. Nakon revizije, ukoliko se pokaže da nedostaju bitni dokumenti oko Šmidhena, tražit ćemo načine da dođemo do njih. Bio sam na Šmidhenu da vidim što se tamo radi i kakvo je stanje i mogu reći da je zaista žalosno na što liči cijeli kompleks. Šmidhen se polako pretvara u ilegalno odlagalište otpada, smeća i, nažalost, u ovom trenutku ne znam kako će se i, što je najvažnije, kada će se sve to početi rješavati. Budite sigurni jedino u to da ćemo, čim nešto i mi doznamo, obavijestiti građane Samobora i cjelokupnu javnost.

Jesu li neka od tih pitanja i nedoumica mogle biti riješene razgovorom tijekom službene primopredaje vlasti, koja se zapravo u pravom obliku nije ni dogodila?

Naravno da sam imao puno pitanja koja sam želio postaviti bivšem gradonačelniku kroz neki normalan razgovor tijekom predaje vlasti u tih par sati. No, tako je, kako je. Razumijem i gospodina Filipca, jer je on ovim porazom na izborima praktički otišao u političku mirovinu. Također mu ne zamjeram na ovakvom postupku, jer zakonodavac nije predvidio model primopredaje pa je tako ostao niz otvorenih pitanja upravo u tom području. Ipak, očekivao sam barem neki poziv na kavu ili nešto slično s njegove strane ili od strane voditeljice Ureda gradonačelnika, da sjednemo, popričamo, da se neke stvari prezentiraju. Još uvijek ne isključujem da će do takvog razgovora doći barem od strane bivše voditeljice Ureda gradonačelnika.

Koju dužnost preuzima dosadašnja voditeljica Ureda gradonačelnika?

Gospođa Kalafatić vraća se u Upravni odjel za društvene djelatnosti, u kojem je i prije radila. Mi nismo tu da sudimo o bilo čijim postupcima i smatramo da svakome treba dati priliku za neki novi početak.

Nova vlast naslijedila je određenu "viziju", jer sam projekt kao suvisli program nije ni postojao, katoličkog veleučilišta na prostoru bivše vojarne. Kako vi vidite taj prostor i što, eventualno, planirate kada i ako Grad Samobor dobije bivšu vojarnu od MORH-a?

Sigurno je da na prostoru bivše Vojarne Taborec nikakvog sveučilišta ili studentskog kampusa neće biti, mada je tako predviđeno i izmjenama GUP-a koje se predviđaju za jesen. Taj dio izmjena je izbačen, a svakako ćemo najprije kod viših državnih istanci lobirati da se vojarna najprije vrati Gradu Samoboru. Nakon toga je plan da se u tom prostoru s vremenom smjesti kompletna gradska uprava. S time se slažu i u državnoj upravi, koja se sada nalazi u istoj zgradi s nama. Slično razmišljaju i u Policijskoj upravi i Prekršajnom sudu, koji su sada podstanari, i mislim da ta ideja nailazi i na odobravanje većeg dijela samoborske javnosti te svih onih za koje se planira da će biti izmješteni na taj prostor. Također, na tom se prostoru planira i izgradnja nove škole i vrtića. No, od svih tih želja neće biti ništa ako nam država taj prostor ne vrati. Kako je Božidar Pankretić, meni direktno politički i stranački nadređen, već nekoliko dana opet potpredsjednik Vlade RH, i tu ćemo, na neki način, moći utjecati na povrat tog prostora Gradu Samoboru. A, ako to neće moći, mi ćemo se i dalje boriti svim drugim dopuštenim sredstvima za bivšu vojarnu.

Nedavno je održan i duži sastanak s čelnicima Komunalca. Kakvo je tamo stanje i koja je problematika?

U Komunalcu će biti velikih promjena, s time da ćemo struci ostaviti apsolutnu autonomiju u svemu što se tiče njihovog djelokruga rada, ali ćemo tražiti da svoj posao odrađuju korektno i stručno, bez političkih pritisaka, bez političkih kadroviranja i zapošljavanja. Dakle, nema "politički" kreiranog Komunalca, makar je Komunalac gradska firma. Komunalcem, dakle, mora vladati struka. Nova zgrada Komunalca je pri kraju i trebala bi biti gotova kroz par mjeseci. Financijska konstrukcija, doduše, nije do kraja zaokružena, ali to ćemo rješavati u hodu i većih problema ne bi trebalo biti. Naime, ne može se nikako prodati zgrada u Perkovčevoj, barem ne po sada traženoj cijeni, koja je procjena sudskih vještaka. Znamo kakvo je sada stanje na tržištu nekretnina pa bi možda sa samom prodajom trebalo pričekati. Komunalac je sada, da tako kažem, u "pozitivnoj nuli" i čak malo u plusu. Problem je odvoz smeća, gdje će se dosta toga trebati promijeniti.

Što je s velikim dužnicima, pogotovo onima koji ne plaćaju odvoz smeća? Poznato je da neke "velike" firme i ugostitelji već godinama ne plaćaju tu komunalnu uslugu?

Znamo za taj problem, ali prema postojećem sustavu, koji je vrlo inertan, teško je takve dugove utjerati. Moramo se pomiriti, nažalost, s ovlastima koje lokalna uprava sada ima i ne planirati prihode na naplati dugova, već se treba okrenuti budućnosti. Unutar Zagrebačke županije mi smo jedini veći grad koji nema riješeno i regulirano deponiranje smeća u budućnosti. Nekadašnja suradnja s Gradom Zagrebom je u jednom momentu prekinuta i, dogodi li nam se da nam Zagreb otkaže dovoz smeća na Jakuševac, imat ćemo velikih problema, jer odvoz smeća na naš Trebež je zapravo kazneno djelo. Nažalost, mi drugih deponija nemamo. Smatram da dio krivice snose i bivše uprave, jer se nije smoglo dovoljno političke hrabrosti da se nađe nova lokacija za deponij smeća. Tako ni ja sada ne mogu govoriti o rješenju, već samo o tome da se o tome intenzivno razmišlja. A do tada će cijene odvoza biti takve kakve jesu ili čak i više. Nastojat ćemo pronaći neki pravedniji model obračuna odvoza smeća. Tijekom ljeta razmotrit će se i novi sustav naplate parkiranja, gdje će neka parkirališta koja sada zjape prazna postati besplatna zona, ali će zato "ekskluzivna" parkirališta, a govorim o onima u centru grada - kod Lavice, dio Gajeve, Zagrebačke i Šmidhenove, postati skuplje zone. Koliko će to biti, sada ne mogu reći, ali će najveća parkirališta ostati unutar popularnih cijena. Problem je i "besplatnih" parkirališta kod Doma zdravlja ili bivše SAME, na kojima ljudi ostave aute i odu na posao u Zagreb autobusom, a za korisnike jednostavno nema mjesta. Dakle, u Komunalcu ima dosta prostora za pomake na bolje i kvalitetnija i pravednija rješenja za građane.

U zadnje vrijeme na ulicama Samobora ne viđamo "pauka". Pričinjava li nam se to ili je on zaista nestao s naših ulica?

Istina je, "pauk" je do daljnjeg "suspendiran". Više je razloga za to, a najvažniji je svakako veliki gubitak kojeg "pauk" stvara. Radi se o više od 200.000 kn godišnje. Osim toga, svi smo svjedoci da nije bilo jednakih kriterija za dizanje – dok za parkiranje na invalidskim mjestima u Šmidhenovoj i Gajevoj nije bilo nikakvih sankcija, u isto vrijeme dizala su se vozila koja su, doduše, bila pogrešno parkirana, ali nisu smetala normalnom odvijanju prometa. Znači, "pauk" je radio samo za one bez političkih ili drugih veza, a to je, složit ćete se, nedopustivo. Daljnja sudbina "pauka" bit će poznata nakon obuhvatnije reforme sustava parkiranja i kažnjavanja koja će se napraviti uskoro.

Što je s tržnicom u centru Samobora? Na natječaje i idejna rješenja su u dva navrata potrošeni veliki novci...

Da, potrošeni su veliki novci, a nije bilo konkretne analize treba li nam danas takva tržnica ili ne. Sada ćemo najprije proanalizirati što Samobor dobiva izgradnjom i ulaganjem ogromnih sredstava u tržnicu i da li se to isplati. Budu li pokazatelji dobri, ići se će dalje s projektom, ali ako ne budu, što je vjerojatnije, taj skupocjeni prostor iskoristit će se na isplativiji način.

Veliki su prijepori u samoborskoj javnosti bili i oko projekta Kulturno-komercijalnog centra na Trgu Matice hrvatske. U zadnje je vrijeme i prijašnja vlast o tome zašutjela. Kakvo je stanje i što možemo očekivati?

Još nisam uspio naći vremena i pozabaviti se tom tematikom, ali jedno je sigurno - izgradnje bilo kakvih trgovačkih i hotelskih sadržaja na Trgu Matice hrvatske neće biti. Hoće li se ići u sklapanje poslova s privatnim investitorima na način da se nikako ne naruši ambijent možda i najljepšeg samoborskog trga, to ovisi o interesu kapitala. Poklope li se interesi Grada i njegovih stanovnika te investitora, o tome možemo razgovarati. Sigurno je samo da se neće gledati interes samo jedne strane. Da li će građani htjeti bilo kakvu izgradnju odlučit će oni sami putem referenduma ili sličnog izjašnjavanja, a ne ja osobno ili vladajuća koalicija.

Obzirom na cjelokupnu financijsku situaciju u državi, ali i lokalno, u kojoj mjeri dolaze u pitanje veliki infrastrukturni i strateški projekti na našem području kao što su pruga Samoborčeka i most prema Zaprešiću? Što možemo očekivati i koliko mogu tu pomoći već spomenuti Vaši korektni odnosi s najvišim dužnosnicima u državi?

Ovog trenutka to ne mogu znati. I nova Vlada je tek formirana, kao i lokalne uprave. Dakle, tek mi predstoji službeni sastanak s gospodinom Pankretićem. Na tom sastanku inzistirat ću upravo na te tri stvari: pruga, most i vojarna, jer već ostvarenjem tih kapitalnih projekata Samobor dobiva posve novu vizuru i mogućnosti. Što se tiče Samoborčeka, nemam informaciju koliko daleko je projekt otišao. Za most preko Save postoje dvije verzije, jedna jeftinija i druga skuplja, dakle ni tu još ne znamo konačan ishod što će se graditi. Za sada je najizvjesniji, što je na neki način i najznačajnije za dugoročni razvoj Samobora, povrat bivše vojarne u vlasništvo Grada, što će omogućiti stvaranje i širenje ne samo novog središta Samobora, već i cijelog ovog područja. Samobor će tako kroz nekih desetak godina, uz ostali paralelni razvoj, moći postati centar jednog znatno šireg prostora. Druga predispozicija za to širenje i zauzimanje pozicije glavnog središta je most preko Save prema Zaprešiću. To jesu dugoročni planovi, ali i temelji za budućnost. Kako sada stvari stoje, ne možemo reći da od toga neće biti ništa, jer ti su projekti još uvijek zacrtani, ali ne mogu reći ni da će se sigurno odvijati prema tome kako je zacrtano. Kada obavimo razgovore u Vladi znat ćemo nešto više i konkretnije. Financijska situacija u državi je loša, ali smatramo da su ovi projekti unutar mogućnosti države i da su za razvoj cijele regije puno važniji, a i puno, puno jeftiniji od, primjerice, projekta Pelješkog mosta ili tome slično, što nam daje puno pravo i legitimitet u traženju da se isti i realiziraju.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (92)