Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Marijan Marunica, direktor Komunalca, o novim ciljevima pred gradskim komunalnim poduzećem

Ovrhama nitko neće izbjeći

Marijan Marunica vruću fotelju čelnog čovjeka Komunalca preuzeo je u rujnu 2007. godine. Nakon početnog sondiranja stanja u gradskom komunalnom poduzeću, već prvi koraci pokazali su da se radi o osobi koja ne misli na tom mjestu samo sjediti i čekati penziju. Od najave reorganizacije, preko hvatanja u koštac s neplatišama, do konačnog rješavanja gotovo kriminalne situacije sa smještajem Komunalca, Marunica je najavio mnogo toga. Odlučili smo provjeriti što je učinjeno i koji su zadaci pred Komunalcem u 2009. godini.

Za početak, kako napreduje nova upravna zgrada Komunalca? Kada možemo očekivati preseljenje iz Perkovčeve?

Po našem terminskom planu građevinski radovi na zgradi moraju biti gotovi do 16. srpnja. Bio je mali zastoj u siječnju zbog loših vremenskih prilika, no u prosincu smo zato treminski plan bili i premašili, tako da ne očekujem neke ozbiljnije probleme u gradnji objekta. Posao je dogovoren po sistemu "ključ u ruke" i mislim da će biti gotov kako smo i planirali. Nakon toga bi trebali dobiti uporabnu dozvolu i očekujem da bismo uselili u nove prostorije na jesen.

Jedan od većih projekata Komunalca u 2009. trebao bi biti izgradnja nove tržnice. Hoće li se krenuti s tim projektom ili možemo očekivati odgodu uslijed krize o kojoj se naveliko priča?

Komunalac će biti investitor, no cijela financijska konstrukcija nove tržnice, jednako kao i autobusnog kolodvora, stvorit će se u Gradu Samoboru, tako da je prava adresa za to pitanje Grad. U svakom slučaju, mi smo se kadrovski pripremili za te velike investicije. Konkretno, za autobusni kolodvor će natječaj biti završen 9. veljače i mogu samo reći da ima puno zainteresiranih. Očekujemo otvaranje ponuda pa ćemo vidjeti kako stojimo s gradnjom kolodvora. Inače, Grad nas je i dokapitalizirao sa sredstvima koja su potrebna da se kroz 2008., 2009. i 2010. godinu kolodvor privede kraju.

Kad ste preuzeli funkciju direktora Komunalca najavili ste da vam je želja reorganizirati firmu i promijeniti strukturu kadrova, s naglaskom na veći broj visokoobrazovanih ljudi. Koliko ste do sada u tome uspjeli?

Uspostavili smo osnovne linije rukovođenja, uspostavili smo osnovnu organizacijsku shemu, imali smo dvije korekcije organizacije našeg posla i zaposleno je pet mladih ljudi s visokom stručnom spremom. Od toga su tri inženjera građevinske struke, jedan pravnik i jedan ekonomist. Bez visokostručnih ljudi Komunalac nema šanse da ispuni zahtjeve koji se od njega očekuju. Mislim da čak i nije dovoljno naglašena činjenica da za jedan naš dugoročni program, plan razvoja kanalske mreže koji uključuje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, ne možemo kandidirati u EU bez odgovarajuće kadrovske snage naše firme. Inače, do kraja godine mislimo ići na usvajanje standarda ISO 9001 te nakon toga i na ISO standarde koji su vezani za zaštitu okoliša. Mislim da je to bitan element u ovoj godini - stvaranje masterplana za iduće razdoblje, za razvoj kanalske mreže, a što je bitno za cijenu, investiciju i same građane.

Kad ste već spomenuli plan razvoja kanalske mreže kao jedan od dugoročnih projekata Komunalca, kako je on uopće zamišljen?

Papirnati dio, odnosno projekt će biti gotov do konca godine. Ugovor je potpisan, izvodi ga tvrtka Proning DHI. U međuvremenu imamo redovite sastanke s Hrvatskim vodama i gradskim stručnjacima, na kojima se prezentira tijek i razvoj projekta, jer se rade mjerenja svih stvari koje su bitne za precizno utvrđivanje stanja gradske kanalske mreže. Ono je trenutno vrlo loše, jer imamo mješoviti sustav gdje su zajedno oborinska i fekalna kanalizacija. Cilj je da građani ne plaćaju pročišćavanje oborinskih voda, nego fekalnih voda. Dakle, u konačnici je cilj postići što je nižu moguću cijenu pročišćavanja otpadnih voda.

U tom eko-kontekstu je i pitanje odvoza otpada. Konkretno, zaživio je sustav napate odvoza otpada za koji je rečeno da je privremen, pa nas zanima hoće li biti promjena u sustavu naplate? I, drugo, što je s lokacijom deponiranja otpada u svjetlu raskida tog ugovora između Županije i Grada Zagreba?

Možda samo da prvo spomenem kako u samoj cijeni odvoza otpada deponiranje iznosi otprilike 40% te cijene, da je prosječna cijena odvoza otpada u Samoboru 65 kuna, a da se radi o nekih 10 tisuća domaćinstava i 1000 pravnih osoba. Prema zakonu, mi moramo od 1.1. 2010. uvesti novi sustav odvoza i zbrinjava otpada. Tako razvijamo jedan model za koji želimo da bude što pravičniji, a to je da se plati količina otpada, a ne, kao do sada, kvadrati stambenog prostora. Razvijat ćemo taj sustav tako da bi u drugoj polovici godine mogli imati pravedniji sustav, koji će uključiti volumen kante i broj članova obitelji. Naravno, najpravičnije bi bilo da se važe otpad, ali mislim da nismo tehnološki, a ni financijski spremni za ulazak u to. Što se deponiranja tiče, to je dosta interesantna situacija, ali komunalno poduzeće nije u poziciji da određuje gdje će otpad deponirati.

Bombastično je bilo najavljeno da će se Komunalac uhvatiti u koštac s nenaplaćenim dugovanjima građana i pravnih osoba, odnosno s izbjegavanjem plaćanja računa Komunalcu. Kakvi su rezultati?

Mogu reći da su i oni bombastični. Upravo ovih dana smo došli u nulto stanje upućivanjem ovrha građanima koji nisu platili odvoz otpada i imali smo oko 650 ovršnih rješenja. Još 400-tinjak rješenja je u postupku i neće nitko izbjeći ovrhu. Počela je prisilna naplata temeljem pravomoćnih rješenja i ovog časa se građanima s računa skidaju iznosi koje su dužni prema Komunalcu. Rezultati su, dakle, dobri. Nažalost, od 968 pravomoćnih ovršnih rješenja njih samo 200 je platilo svoje obveze u roku 3 mjeseca, dok ostali nisu pa im se sjeda na račune. Imena građana koji iz bilo kojih razloga nisu primili preporučene pošiljke sa sudskim rješenjem, mi ćemo prema zakonu "izvjesiti" u javnobilježničkim uredima i onda će nakon zakonski propisanog roka i ta rješenja postati pravomoćna i ići ćemo u ovrhu i tim građanima. Nijedan račun neće biti eskiviran. Platiti se mora. Što se tiče pravnih osoba, tamo smo imali slučajeve otvaranja više računa, seljenja iz banke u banku i tu smo uputili i tri kaznene prijave protiv pravnih osoba gdje ih prijavljujemo za prijevaru. Računi se moraju platiti, jer Komunalac ne može funkcionirati bez naplate računa.

Koliko je ova akcija djelovala preventivno? Osjeti li se to u urednijem plaćanju?

Naplata je u 2008. godini porasla oko 5% i imali smo ukupno naplatu od oko 91%. To se čini jako puno, ali ako se godinama kumulira neplaćanje od 10-ak posto, gube se ogromna sredstva. Nije fer da građani koji plaćaju pokrivaju i one koji ne plaćaju. Inače, uveli smo i sustav opomena koje stižu u roku 8 dana od neplaćenog računa, a treba napomenuti da su troškovi ovrhe 50% iznosa računa, tako da se stvarno ne isplati izbjegavanje plaćanja, jer se plaća dosta više nego što je dug.

Za kraj, prođimo kroz neke glavne ciljeve Komunalčevih radnih jedinica?

Najveći iskorak u prošloj godini, a i najviše uloženih sredstava, imali smo u Sajmište. U tijeku je izrada studije isplativosti izgradnje višenamjenske hale koja bi bila kompatibilna sadržajima koji postoje. Ta hala bi mogla omogućiti Sajmištu da se ono bolje iskoristi i da ne bude aktivno samo subotama, nego i puno češće kroz cijelu godinu.

Što se groblja tiče, planira se preseljenje hladnjače u naše prostorije pored groblja u Samoboru, a razmišlja se i o uređenju ključnih staza groblja Otruševec koje su zbog bujica dosta uništene. Bit će i nekih zahvata na groblju Sveti Martin.

Kod parkirališta je situacija stabilna. Što se pauka tiče, moram reći da smo u dogovorima s Gradom i policijom povećali broj dnevnih dizanja. Utvrdili smo nove kriterije i mislimo da će se ubuduće pauk sam po sebi isplatiti, jer on je ekonomski isplativ s proječno 3 i pol dizanja dnevno. Naravno, indirektni efekt kroz kvalitetnije parkiranje je puno veći.

Kod održavanja javnih površina možemo se pohvaliti da je Samobor prošle godine bio drugi grad u kontinentalnoj Hrvatskoj po uređenosti pa mislimo da ćemo tu razinu održati.

Što se tiče odvodnje, prošle godine smo izvršili sve naše investicije u 100 postotnom iznosu, od magistralnih cjevovoda, kolektora, do ostale mreže. Moram reći da već sada imamo gotovo trostruko više spremne dokumentacije za daljnje radove na kanalskoj mreži, za razliku od prijašnjih godina kada je bilo sredstava, ali nije bilo pratećih projekata. Mi smo spremni.

Održavanje cesta je posebno težak zadatak, jer imamo oko 350 kilometara naših cesta, što je veliko opterećenje. No, i tu je moguć znatan pomak, naravno, ovisno o financijskim ulaganjima.

Kruno Solenički

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (23)