Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Gradonačelnik Krešo Beljak o prvih pola godine obnašanja vlasti, gradskim problemima, projektima i idejama za budućnost Samobora

Vojarna Gradu kao božićni poklon!

Prošlo je šest mjeseci od preuzimanja vlasti u Gradu izravno izabranog gradonačelnika Kreše Beljaka i njegovih suradnika, a bliži se i kraj godine, pa je to vrijeme da napravimo analizu. Stoga smo gradonačelnika Beljaka zamolili za ovaj razgovor.

Vaše prve ocjene - kako ste zadovoljni funkcioniranjem vlasti u proteklih šest mjeseci?

Brzo je prošlo tih šest mjeseci, moram priznati, i prebrzo. Vrijeme leti, a mogu reći da nisam zadovoljan s onime što se sve napravilo u ovih šest mjeseci. Ustvari, nisam posve zadovoljan, jer sam očekivao da će neke stvari ići mnogo brže nego što su išle. U prvom redu sam se susreo s problemom kadra, odnosno ljudi koji su zaposleni u gradskoj upravi i gradskim poduzećima. Pritom mislim prvenstveno na Komunalac i tamo zatečeno stanje, a, nažalost, nema nikakvih zakonskih mogućnosti da izabrani gradonačelnik dovede sa sobom i svoju ekipu, koja bi mu pomogla u vođenju grada, odnosno u rješavanju svih tekućih problema. No, svakim danom je situacija sve bolja i, kad bi izrazili sve to u postocima, mogu reći da sam sada negdje na 40-50%, a nadam se da će se u idućih 6 mjeseci situacija toliko popraviti da imam barem 80% situaciju pod kontrolom.

U koaliciji ste s HNS-om i SDP-om. Jeste li i koliko zadovoljni s tom suradnjom?

Moram reći da sam izuzetno zadovoljan suradnjom s koalicijskim partnerima, i s HNS-om i SDP-om. Radi se o ljudima koji su kompetentni. Tu prvenstveno mislim na Maricu Jelenić i Željka Žarka, koji su mi puno pomogli svojim profesionalizmom i bez njih bi situacija bila kudikamo teža. Mogu reći da smo i unaprijed znali da će partneri biti tako kvalitetni, kako i jesu, i u ovom trenutku imam samo riječi pohvale i zahvale.

Jedan od prvih problema koji vas je dočekao sigurno je i recesija, koja se i u Samoboru odrazila kroz manjak sredstava u proračunu. Dakle, kakvo je stanje?

Recesiju smo doživjeli kao nešto, da tako kažem, normalno. Naime, otkad znam za sebe stalno živimo u nekoj recesiji; kod nas nikad nije bila situacija takva da smo mogli reći da nije kriza. Međutim, moram reći da je ovo recesijsko vrijeme i prilika za novi početak. Kroz razgovore sa starijim stručnjacima, koji imaju puno više iskustva u izradi proračuna, mogu reći da je prijedlog proračuna za sljedeću godinu jedan od kvalitetnijih. Naime, sve potrebne segmente u proračunu smo zadržali - i socijalnu osjetljivost, i razvoj, i sve ostalo. Ova kriza je bila samo možda i povod da se izbaci sve ono što je bilo suvišno u proračunu, odnosno da se stvari postave na svoje mjesto. Trudili smo se napraviti to na najbolji mogući način. Naravno, ne mogu biti svi zadovoljni, ali mislim da se kriza na Samobor nije odrazila u onom smislu kako će se odraziti na području Hrvatske, odnosno šire zajednice. Samobor je mala, moderna, fleksibilna sredina, i mislim da se kriza kod nas neće osjetiti u toj mjeri kao drugdje. Da, kriza jest. Toga su svi naši sugrađani svjesni pa zato i njima zahvaljujem na razumijevanju što neke stvari nisu mogle financijski biti odrađene onako kako bi to bile u nekoj drugoj situaciji.

Koji su prioriteti u proračunu za 2010. godinu i kakva je situacija s ovim, još uvijek aktualnim proračunom, kojeg ste naslijedili?

Najteža situacija koju smo zatekli prilikom preuzimanja vlasti prije šest mjeseci, bila je upravo ona financijska. Naime, jedan dobar dio novaca, koji je bio planiran za potrošnju na godišnjoj razini, kompletno je bio potrošen već s 31. svibnja, kao, na primjer, sredstva za mjesne odbore. Zato smo se tu našli u teškoćama. Dočekali su me potpisani ugovori, koje smo morali ispoštivati, i zato ćemo morati ove godine napraviti još jedan rebalans proračuna kako bi sve to skupa uskladili. Povukli smo malo kočnicu ove godine, da bi sljedeće mogli krenuti tempom koji smo predvidjeli. Nije se odustalo od realnih kapitalnih projekata. Nastavlja se gradnja dvorane u Rudama, koja će sljedeće godine biti završena, tu je početak izgradnje autobusnog kolodvora i mislim da sva ta gradnja, odnosno razvoj Samobora, pokazuje da Samobor nije u krizi.

Prije nego se više posvetimo kapitalnim projektima, da završimo priču o krizi. Jedna od mjera su olakšice za poduzetnike i obrtnike, čime ste si sigurno uskratili i dio prihoda proračuna. Planiraju li se i druge slične mjere?

Nismo razmišljali na način da uzmemo što više novaca, odnosno da se što više novaca jednokratno slije u gradski proračun, nego smo razmišljali o tome da se pomogne samoborskim gospodarstvenicima kako bi ojačali i u budućnosti još bolje punili proračun. To je obostrana ljubav, a ne nikakvo jednostrano "opraštanje" nečega nekomu. Uveli smo 50-postotno umanjenje komunalnih naknada za proizvodne djelatnosti našim privrednicima. Dakle, ne radi se o trgovačkim djelatnostima, nego isključivo o proizvodnji. To na godišnjoj razini znači za Samobor 800 do 900 tisuća kuna manje u proračunu, ali, kada pogledamo koliko je to plaća i radnih mjesta, onda smo sretni ako ta mjera pomogne samoborskim poduzetnicima zadržati ili, eventualno, povećati broj radnih mjesta. Zato je to u konačnici bolje punjenje proračuna po drugim stavkama, jer se povećava udio od poreza. To je zapravo jednostavna matematika. Mislim da je ova mjera pozitivan primjer u Hrvatskoj i koliko god smo tražili sličan primjer u našoj bližoj i daljnjoj okolici nismo ga našli.

Kad već razgovaramo o gospodarstvu, spomenimo Poduzetnički centar Samobor. Godinama gubitaš, koji unazad nekoliko godina ipak posluje pozitivno. Kakvi su planovi s PCS-om, jer je isti i osnovan sa zadaćom da servisira samoborske poduzetnike?

Reći ću vam samo jedan primjer – Poduzetnički centar Varaždin osnovan je nakon Poduzetničkkog centra Samobor i to s manjim brojem kadrova. Danas je u Poduzetničkom centru Varaždin zaposleno više od 30 ljudi s visokom stručnom spremom i on je danas motor razvoja Varaždina. Naš PCS prvih godina nije zaživio u onom smislu kako je bio zamišljen, čemu su vjerojatno krive i stalne političke turbulencije, smjene gradonačelnika i slično. Jedna od pozitivnih stvari u mandatu bivše vlasti je i ta da je 4 godine uspjela održati vlast, a zadnje dvije godine svog mandata uspjela je PCS staviti na zdrave noge, prvenstveno zahvaljujući Željku Radovaniću, koji sve to vodi. Naš plan je da se PCS u budućnosti još bolje opremi kadrovima, prvenstveno visokoobrazovanima, koji će ga onda polako pretvarati u subjekt koji nosi korist Gradu Samoboru, samoborskim poduzetnicima i, naravno, društvu u cjelini.

Tema koja u samoborskoj javnosti dominira ovih dana je vezana uz promjenu sustava naplate odvoza i nove cijene, a koja je izazvala dosta kritika. Hoće li se mijenjati cijene ili cjelokupni model?

Već više puta sam se ispričao onim građanima koji su dobili više račune za odvoz smeća; neki čak i znatno više. No, moram reći i da je dobar dio dobio manje račune. Situacija je takva da se moralo ići u promjenu sistema naplate odvoza otpada, jer više ni zakonski nije moguće naplaćivati po dosadašnjem modelu, prema kvadraturi, pa se prešlo na sistem obračuna po kantama. Moramo biti svjesni da Hrvatska ima velik problem, posebno u komparaciji s Njemačkom, Švicarskom ili nekom drugom razvijenom zemljom, jer nema represivnog aparata koji bi onemogućio neodgovornim građanima da bacaju smeće u potoke, šume, mislim na prirodu općenito. Ako bismo uveli model po kojem bi se plaćalo po količini otpada, koji bi bio i najpravedniji, vrlo brzo bi neki naši dosjetljivi građani došli na ideju da je bolje baciti vrećicu na neko neodgovarajuće mjesto, nego platiti za odvoz smeća. Mi jednostavno nemamo način da to spriječimo i sankcioniramo. Zato se išlo na ovakav "polumodel". Moram reći da je, bez obzira na ovo znatno povećanje, pogotovo u zgradama, cijena odvoza otpada još uvijek ukupno niža nego u Velikoj Gorici ili Zaprešiću. Istina, u Svetoj Nedelji je nešto niža, ali ona ima drugačiju organizaciju terena, nemaju malih naselja, nemaju velikih troškova kao Grad Samobor.

Trenutno se iznalaze modeli kojima bi se ti računi donekle ublažili za dio kućanstava i ja se nadam da će sljedeće godine biti pronađen najbolji model, koji će najbolje odraditi ono što su potrebe i Komunalca, koji se bavi tom djelatnošću, i naših građana, pa da im ti računi ne budu preveliko opterećenje. Kad smo već kod toga, moram reći da sam se razočarao u nekim suradnicima, koji su me uvjeravali u jedno, a ispalo je na kraju drugo, i mogu reći našim građanima da će biti sankcija za te propuste, i to uskoro.

Znači li to da je u Komunalcu u pripremi modificirani model naplate odvoza otpada?

Tako je. Imamo prilike vidjeti da se u gradu, prema nekim idejama, provodi odvoz smeća jedanput tjedno, za razliku od dosadašnjeg odvoza dva puta tjedno. Mislili smo da to neće stvoriti problem. I osobno sam to mislio, međutim, kako sada vidimo u Južnom naselju kontejnere pune smeća, vidjet ćemo da to nije tako. Intenzivno razmišljamo kako te probleme otkloniti i nadamo se da će to u kratkom roku biti zaista riješeno. U svakom slučaju, mogu najaviti da će sljedeći računi koji dođu biti nešto manji. Neće biti onako mali kako su bili prije povećanja, ali smanjit će se nešto, pogotovo našim stanovnicima u samom gradu, koji sada imaju odvoz smeća jedanput tjedno. Postoji ideja o bar kodovima, ali to je sve u razradi i vidjet ćemo kroz nekoliko mjeseci kako će to izgledati.

Kad spominjete sankcije, znači li to da će oni koji su najviše odgovorni biti i smijenjeni?

Pa, možemo to i tako nazvati. Uglavnom, čini mi se da su se neki ljudi umorili na svojim radnim mjestima i da je potrebno "svježe krvi". Nećemo raditi pojedinačne smjene, kako ste vi to nazvali, nego ćemo napraviti potpuno novu sistematizaciju Komunalca i u vrlo kratkom roku, kroz mjesec ili dva, doći će do kompletne reorganizacije uprave Komunalca.

Dosta pažnje građana izazvala je i nova regulacija prometa i novi cjenik naplate parkiranja. U kojem smjeru to ide, hoće li biti novih regulacija prometa i hoće li se mijenjati cijena parkinga?

Cijena parkinga je nešto što će se u svakom slučaju mijenjati. Nije nam bila intencija zaraditi na povišenoj cijeni parkiranja, nego pokušati napraviti reda u centru grada na način da se višim cijenama ljudi privole da parkiraju tamo gdje je jeftinije, jer to znači i manje prometa u samom gradu. Nova regulacija prometa je privremena, a nastojali smo ispraviti neke nelogičnosti i pokušali sanirati neke "crne točke" u prometu.

Grad Samobor će u sljedeće dvije godine doživjeti velike promjene. Izgradit će se novi kolodvor, dislocirati sadašnji i, vrlo vjerojatno, će većina centralnih funkcija Grada u narednim godinama biti premještena na područje bivše vojarne. To će otvoriti novu mogućnost regulacije prometa i općenito stanja u prometu i parkiranja u samom centru. Nadam se da će kroz neko vrijeme i sama naplata parkiranja postati bespotrebna, jer nećemo imati takvih gužvi. Dobar dio građana koji sada dolazi u centar grada obaviti neki posao, a govorimo o više stotina automobila dnevno, neće to više morati obavljati u samom centru, nego na nekim drugim područjima, pa će samim time i problem parkiranja biti anuliran.

Spomenuli ste vojarnu, koja je još uvijek aktualno pitanje. Koliko nam i što nedostaje do "preuzimanja" bivše Vojarne Taborec?

Mi smo svoje napravili. Sve što je Grad Samobor mogao napraviti, napravio je. Moram reći da je za područje bivše vojarne bilo zainteresirano pet ili šest različitih strana; od ministarstava do privatnika koji su preko svojih nekakvih veza u najvišoj državnoj vlasti imali određene planove za područje bivše vojarne. U ova dva-tri mjeseca, koliko se intenzivno bavimo time, uspjeli smo razriješiti sve te interese i, ono što je sada najvažnije, sada više nitko od državnih tijela ne polaže nikakva prava, niti ima ikakve ambicije prema prostoru bivše vojarne. Ono što mogu reći je da je konkretno dogovoreno s MUP-om da se njima dodijeli jedna zgrada na području vojarne, a Grad Samobor je preuzeo na sebe obvezu da adaptira taj prostor, tako da će se prvo policija izmjestiti na novu lokaciju. Trenutno je predmet u Uredu za upravljanje državnom imovinom, koji treba napraviti još jedan spis, a koji onda ide u Vladu i nadam se da će do Božića Vlada donijeti pozitivno rješenje za Grad Samobor te da će bivša vojarna do Nove godine biti u vlasništvu Grada.

Izmještanje vojarne značio bi i jedan novi život za staru gradsku jezgru. No, za očuvanje stare jezgre grada potrebno je i izmještanje kamionskog prometa na obilaznicu. Dio je izgrađen, dio još treba dovršiti - kakva je situacija?

Tu imamo novi moment, jer kamenolomi u Smerovišću su pred zatvaranjem i, ukoliko se netko pozabavi tom problematikom, vidjet će da kamionska obilaznica više ne može biti kamionska, jer se radi o nekakvih 20-30 kamiona dnevno. Problem očuvanja stare jezgre se zato manje veže uz kamionski problem, a više uz regulaciju prometa u samom centru. Mislim da trenutno stvari s obilaznicom stoje tako da ona neće biti napravljena na mjestima gdje bi to bilo kome smetalo. Hoću reći da je sama ideja ovakve obilaznice, prema meni, bila loša ideja, ali sad se više unatrag, naravno, ne može. Postoji ideja o tunelu koji je, također nažalost, neisplativ, jer bi jako puno koštao Grad Samobor i to se vrlo vjerojatno narednih godina, s obzirom na situaciju u zemlji neće graditi, ali mislim da se taj problem može riješiti te da ćemo kroz godinu dana imati i Obrtničku i Livadićevu prometno reguliranu onako kako je to bilo prije.

Jedna od tema koja se provlači kroz javnost jest i odnos "naši i vaši" prilikom dobivanja poslova. Na primjer, kad firme iz drugih gradova dobivaju poslove u Samoboru, onda se postavlja pitanje zašto to ne rade samoborske tvrtke, a kad Samoborci dobiju posao, onda se govori da su privilegirani. Vjerojatno je teško naći sredinu, ali koji model vi više zastupate?

Gledamo li realno, kad se na natječaj javi netko iz Vukovara, Bjelovara ili Dubrovnika, ali i iz Samobora, a radi se o poslu u Samoboru, onda zdravom logikom Samoborac mora biti jeftiniji, jer nema neke troškove kao firme iz drugih gradova. Dakle, kad bi realno postavili stvari, Samoborci u Samoboru moraju biti najjeftiniji. Kad smo raspisali natječaj za gradnju novog kolodvora, kada je natječaj pušten po svim pravilima, kako to treba biti, onda se pokazalo da je doista firma koja je iz Samobora i bila najjeftinija i na poštenom natječaju pošteno dobila posao. Da je tomu tako govori i činjenica da se nitko od preostalih 8 ili 9 ponuditelja, koji su također predali ponude, nije žalio. Moram izraziti zadovoljstvo što su stvari dovedene na svoje mjesto i što u Samoboru rade samoborske firme, jer tako se pomaže samoborsko gospodarstvo, tako svi ti novci ostaju u Samoboru, a ne idu negdje drugdje, gdje u konačnici Samobor nema koristi. Osim toga, imamo primjer nove sportske dvorane, koja je vrlo aljkavo napravljena. Jer, da ju je kojim slučajem radila samoborska firma, onda bi ona bila i njeno ogledalo u Samoboru i barem iz tog razloga ne bi bila napravljena tako loše kao što je napravljena. Mislim da u Samoboru imamo dovoljno potencijala i da Samobor može egzistirati sa svojim poduzetnicima.

Ti poduzetnici su vjerojatno s radošću dočekali i odluku da će 10 puta više sredstava biti namijenjeno mjesnim odborima pa pretpostavljam da to podrazumijeva više poslova na komunalnoj infrastrukturi?

Vidjet ćemo. Ova preraspodjela sredstava prvenstveno omogućuje da nijedan mjesni odbor ne bude zakinut ukoliko je tamo na vlasti druga stranka. To je iskustvo koje smo imali iz prošlog mandata, gdje je, konkretno, HSS imao 20-ak predsjednika mjesnih odbora koji nisu dobivali sredstva. Mi tu grešku nećemo ponoviti i sada je napravljen sistem po kojemu ništa ne znači stranačka pripadnost, jer svaki mjesni odbor proporcionalno dobiva određenu količinu financijskih sredstava. To ne znači da ih dobivaju na svoj žiro račun, odnosno da s njima samostalno raspolažu, jer bi to bilo neodgovorno, nego to znači da imaju osigurana financijska sredstva koja će se onda skidati s njihovih pozicija, a sve poslove će raditi gradske službe. Konkretno, imamo primjer u jednom mjesnom odboru gdje je njihov predsjednik pitao je li moguće da se sva ta sredstva koja su predviđena za četverogodišnje razdoblje predvide za izgradnju društvenog doma. Naravno da smo se složili pa će tako jedan mjesni odbor dobiti kompletan novi, moderan društveni dom, ali onda, naravno, druge stvari neće moći dobiti, jer su svoje novce unaprijed potrošili. Mislim da je to pozitivna stvar. Osim toga, predsjednicima mjesnih odbora dali smo novu dimenziju, odnosno sada imaju priliku pokazati koliko doista žele raditi za svoje mjesto, pa će tako sada naši građani moći prepoznati tko je aktivan, tko radi za dobrobit svog naselja, a tko ne. Više nitko se neće moći žaliti da nema novca, jer mu ne daju ovi gore koji su na vlasti, kao što se do sada moglo lijepo izvlačiti. Sada toga više nema. Dakle, građani će moći prepoznati tko je onaj koji se brine za njih.

Još jedna stalna tema je Šmidhen. U kojoj je fazi taj projekt i kada ćemo se tamo kupati?

Nažalost, što se tiče Šmidhena, Grad Samobor nema gotovo nikakvog utjecaja. Ono što Grad može napraviti je da se pomogne ljudima koji žele raditi Šmidhen, jer nama je u interesu da se Šmidhen napravi. Mislim da nijedan Samoborac protiv tog projekta nema apsolutno ništa, mislim smo tu svi suglasni. Međutim, po nekim drugim informacijama, radi se o projektu u kojem je bilo svašta. Nije na meni da istražujem, jer nisam istražni organ, niti želim, a niti znam na koji način i odakle krenuti. Činjenica je da je Grad izašao u susret privatnim investitorima na način kako to i nije uobičajeno, ali nije napravio ništa drugo što nije napravila i Republika Hrvatska sa svojim dijelom. Dakle, samo je komparirano, odnosno napravljeno je isto, iste povlastice. Hoće li to uroditi plodom i hoće li to biti dovoljno da se cijeli projekt napravi, to ćemo vidjeti na proljeće kada bi trebala početi izgradnja. Što će dalje biti i kako će biti, ja doista ne mogu prognozirati. Da li ćemo se kupati ili ne, isto tako. Mi jednostavno moramo u ovom trenutku pričekati da vidimo ima li privatni investitor snage, odnosno financijskih sredstava, da započne gradnju, da cijeli projekt privede kraju i da Šmidhen stavi u funkciju. Kada će to biti i da li će to biti u ovom trenutku, ja još uvijek ne znam. Znam samo da mi tu nemamo nekih prevelikih mogućnosti nešto bitno utjecati. Sve što će Samobor moći napraviti, napravit će. A vidjet ćemo na proljeće koliko je to sve skupa realno.

Ono na što Grad može utjecati je Fašnik, gradski projekt koji nam je terminski najbliži. Samoborska javnost je u posljednih godina dosta kritična prema istom. Kako teku pripreme za Fašnik i kako on će biti osmišljen?

Da, samoborska javnost je kritična prema svemu. Moram priznati da nisam znao koliko su ljudi koji dođu sa strane, iz drugih gradova ili drugih država, oduševljeni Samoborom. Svima je on ljepši nego što je nama. Mi uvijek imamo nekih kritika i po tome smo, mislim, i poznati. No, što se tiče Fašnika, mogu u kratkim crtama reći da će on ove godine biti štedljiv i neće trajati dva tjedna, nego će središnji program trajati 5 dana, u jednom produženom vikendu (prije Pepelnice, op.n.). To je i nekakva tradicija, a mogu najaviti da oko Fašnika neće biti političkih došaptavanja kako bi što trebalo biti. Fašnik je uvijek bio satira, naša, samoborska, i nema nikakvog razloga da to ponovno ne bude. Svjedoci smo da zadnjih godina to nije bilo tako, jer neke stvari nije bilo dozvoljeno ismijavati ili satirizirati, što u ovom slučaju sigurno neće biti. Oko Fašnika se stvorila ekipa kojoj ja ne želim smetati sa svojim idejama, jer ja nisam stručnjak za turizam i turističke manifestacije. Ukoliko naprave svoj posao "kak se spada", nitko sretniji od mene. A ukoliko ne, onda ćemo pronaći drugu ekipu.

Najavljeno je da će se i čitav niz institucija izmjestiti u bivšu vojarnu. Koji je aktualan plan?

Imamo puno planova. Moramo razmišljati o tome i imamo nacrtanu cijelu priču kako bi to izgledalo. Mogu reći da će se najprije povući prometnica od Ulice Ise Velikanovića kroz postojeće prometnice unutar same vojarne na Gundulićevu i dalje na "Betonku". Napravit će se neka vrsta obilaznice za taj dio grada, a tamo će se napraviti i rotor, pa još jedan u produžetku Langove na glavni ulaz u vojarnu. Te dvije prometnice će se spojiti kod hangara i dat će novu prometnu dimeziju tom dijelu grada. U istoj fazi bi se premjestila policija, zatim Javna vatrogasna postrojba te Hitna služba. Znači, sve službe koje se javljaju na "112" bi u prvoj fazi bile premještene u vojarnu.

U drugoj fazi tamo je planiran dom umirovljenika, koji će se raditi privatnim kapitalom. Grad bi vjerojatno dao zemljište, privatnik bi gradio, a našao bi se zajednički modus kako dalje upravljati tim domom umirovljenika. Vrlo vjerojatno će u vojarni resorno ministarstvo raditi i zgradu Centra za socijalnu skrb. Planiran je i novi vrtić, nova osnovna škola i, po mojoj želji, trenutno smo u pregovorima s nekim investitorima za jedan moderan kongresni centar kakav Samoboru fali, s novim hotelom, kako bi Samobor dobio onu turističku funkciju kakvu u principu i ima, ali realno nema dovoljno kapaciteta za takve stvari. Nadam da će do kraja ovog mandata veći dio navedenih projekata biti i napravljeno te da će Samobor dobiti cijeli jedan novi kvart, koji će gradu dati jednu novu dimenziju. To je bila moja želja i moram reći da sam do toga došao vodeći razgovore s našim brojnim eminentnim i manje eminentnim građanima i mislim da će Samoborci to dobro prihvatiti pa će nam ova naša stara, poznata samoborska jezgra ostati za druge sadržaje i da će Samobor kroz pet, šest ili deset godina biti nešto posve drugo nego što je danas.

Najavili ste gradnju novog autobusnog kolodvora, a uz to se veže i projekt izgradnje željeznice Samobor - Zagreb. Je li ova recesija utjecala i na to da će se željeznica morati realizirati na neki drugi način, vjerojatno preko sredstava Europske Unije?

Što se tiče željeznice, moram reći da se u zadnjih nekoliko dana dogodio pozitivan pomak, a to je da su se odgovorni ljudi iz Hrvatskih željeznica odazvali na razgovore koje je inicirao Grad Samobor i da postoji velika vjerojatnost da HŽ sufinancira izgradnju autobusno-željezničkog kolodvora, što bi onda značilo i da ta željeznica ostaje u njihovim planovima. Moram reći da Grad Samobor nema prevelikog utjecaja na tu investiciju u obliku kako je ona predviđena. Radi se o vijaduktu iznad cijelog Samobora, investiciji vrijednoj više od 200 milijuna eura, koju si Samobor ne može priuštiti. Moram povući paralelu i s prvom izgradnjom pruge Samoborčeka prije sto godina, kada je financijska situacija bila kudikamo gora nego što je to danas i kad je ta željeznica ipak napravljena, i to privatnim kapitalom. Možda je i to nekakva nit-vodilja na koji način bi Samobor mogao dobiti "Samoborček" natrag. Dakle, treba napraviti realnu investicijsku studiju, da se vidi koliko je to isplativo, a onda pronaći i investitora. Moje osobno mišljenje je da HŽ u ovom trenutku, u ovakvom sistemu kakav danas vlada, nije u mogućnosti napraviti takav projekt. K tome, moramo biti iskreni i sami sebi priznati da politička situacija što se tiče Samobora na državnoj razini nije zavidna. Mi nemamo ni saborskog zastupnika, niti koga drugog tko bi lobirao za nas. Nažalost, stranke koje egzistiraju u Samoboru uz vladajuću koaliciju su možda u mogućnosti napraviti i nešto više, ali, nažalost, bave se stvarima koje nisu u interesu Grada Samobora, nego nekakvim politikantstvom i čini mi se da oni koji bi mogli pripomoći namjerno odmažu da bi naštetili meni ili vladajućoj koaliciji, što nema nikakvog smisla. Sličan primjer je i kirurška ambulanta u Samoboru, gdje su se povukli određeni potezi koji su išli na to da se onemogući daljnji opstanak kirurške ambulante. Nadam se da ćemo to uspjeti prevladati, ali sigurno je da to nije došlo samo od sebe, nego da je tu i nepotrebna negativna politika odigrala svoju ulogu.

Javno ste podržali Milana Bandića kao kandidata za predsjednika. Koji su razlozi?

Razlozi su zaista banalne prirode. Naime, gospodina Bandića mogu nazvati na telefon u svako doba dana i noći, on će mi se javiti i mogu doći do njega. To nije slučaj s ostalim kandidatima. Ne mogu prejudicirati niti nagovarati nekoga za koga će glasati. Situacija je takva da ja s njim jednostavno imam najbolju komunikaciju i kao gradonačelnik Grada Samobora ću najbolje moći napraviti upravo s Milanom Bandićem. To je jedini razlog. Je li on najbolji, da li je on politički ovakav ili onakav, ja u to ne bih htio ulaziti. Moja stranka, HSS, nema svog kandidata i dobili smo odriješene ruke da podržimo koga kod hoćemo. Kampanja će biti duga, rezultati će biti neizvjesni, i ne znam kako će to sve skupa završiti. U svakom slučaju, meni bi bilo drago da Milan Bandić pobijedi upravo zbog toga što bi u tom slučaju Grad Samobor imao čovjeka koji barem ima vikendicu na području Samobora, ako ništa više. I o već spomenutim perspektivama kongresnog turizma mislim da tu Samoboru može jako puno pomoći, a pitanje je kada bih i bih li ja uopće mogao doći do nekih drugih kandidata, ukoliko budu izabrani. Do Bandića ću uvijek moći doći, to je jedino što je sigurno u ovom trenutku.

I, za kraj, konac godine je vrijeme darivanja i dobrih želja. Što vi želite građanima Samobora?

Građanima Samobora želim da izdrže još ovu godinu i, eventualno, sljedeću u ovoj kriznoj situaciji, iako moram reći da prave krize u Samoboru neće biti, ukoliko se teži i veći poremećaji ne dogode i na globalnoj razini. Slijedi nam godina koja će biti štedna pa će tako i ovaj prosinac što se tiče darivanja biti skromniji nego dosad. Nije vrijeme za raskošne domjenke, svakako ne onakve kakvi su bili prošle godine, jer neću dopustiti da potrošimo 200 ili 300 tisuća kuna na božićni ili neki drugi domjenak, a onda da nemamo, primjerice, za socijalne kategorije stipendija u školama. Ne trebaju nam spektakularna slavlja, jer više nije vrijeme za njih, a Grad Samobor će se sigurno ponašati u skladu s vremenom u kojem živimo.

Mato Šipuš

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (84)