Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Izložba Želimira Fišića u Maloj dvorani Galerije Prica

Jesmo li dosegnuli "Vanishing Point"?

Fizička prolaznost i nestajanje svakog živog bića, pa tako i ljudi, dokazano je neminovna. No, može li nam se i prije tog stvarnog kraja dogoditi "Vanishing Point" ili, prevedeno, "točka nestajanja"?

Propituje to svojim recentnim djelima slikar i grafičar Želimir Fišić iz Vinkovaca, čija je 21. samostalna izložba na ovu temu u utorak, 11. listopada, otvorena u Maloj dvorani Galerije Prica.

Svaki tehnološki iskorak vrlo brzo pregazi novo vrijeme, postaje prolazan i najčešće propada, ali među svim tim mastodontima ljudskog napretka ostaje čovjek kao pokretač i, kasnije, grobar vlastitih ambicija.

U Fišićevim radovima, na kojima uz svakojaka crno-bijela postrojenja i građevine stoji i to maleno ljudsko biće koje ih je osmislilo, često i kao autoportret, oslikano toplim zemljanim bojama kao kontrast i nada neke bolje budućnosti.

O likovnom rukopisu vrsnog slikara i grafičara Fišića više je govorila povjesničarka umjetnosti i autorica teksta u pratećem katalogu Sonja Švec Španjol, koja je naglasila kako ovaj njegov ciklus radova svojim minimalizmom i pročišćenošću još direktnije postavlja važno pitanje – hoćemo li i unatoč fizičkoj prisutnosti prije toga nestati, pokoreni i ugroženi upravo onim što smo si sami priskrbili?

Izložbu "Vanishing Point", koju možete pogledati do 30. listopada, otvorila je kustosica Galerije Prica Nikolina Šimunović.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Samoborskom muzeju otvorena izložba Pravna povijest Samobora

Od Beline povelje do poznatih samoborskih odvjetnika

Uz ovogodišnju proslavu Dana grada i obilježavanje 780 godina postojanja Samobora, u Samoborskom muzeju je u utorak, 11. listopada, otvorena zanimljiva izložba naziva Pravna povijest Samobora.

Iz bogatog muzejskog arhiva kustos povjesničar, ujedno autor postava izložbe i teksta u opsežnom katalogu, Luka Kazimović odabrao je najzanimljiviju građu i predmete koji opisuju gotovo 8 stoljeća dugu tradiciju pravne opstojnosti Samobora i sudske prakse važne za život i razvoj grada.

Sve, dakako, počinje s Belinom poveljom kao najstarijim pravnim dokumentom, uz koju su, vremenskim pregledom kroz stoljeća, posjetiteljima predstavljeni i brojni drugi spisi koji su utjecali na pravni status grada i njegovih stanovnika; od kraljevskih i carskih povelja, sudskih dopisa, potvrda i presuda, pečata, ordena i ostalih predmeta koji su se koristili, do spomena na poznate samoborske odvjetnike, zaključno s dr. Stjepanom Oreškovićem, utemeljiteljem Samoborskog muzeja, kojemu, uz Sudnika, uvelike treba zahvaliti na prikupljenoj građi.

Nazočne je uvodno pozdravila ravnateljica Muzeja Nikolina Puljić Glasnović, a izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnice Petar Burić, pozvavši okupljene da poprate i ostala događanja za Dan grada.

Kustos Kazimović istaknuo je još i svijest građana Samobora, čijom zaslugom je također sačuvana tolika pravna građa, a posjetitelje je na kraju proveo kroz postav izložbe, odgovarajući na njihova brojna pitanja.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Književna šetnja ulicama Samobora

Bogumil Toni i Fran Hrčić - #samoborskipisci

Gradska knjižnica Samobor pridružila se u utorak, 11. listopada, proslavi Dana grada Samobora književnom šetnjom.

Šetnja je nazvana #samoborskipisci, a dvadesetak gimnazijalaca i njihova profesorica hrvatskog jezika Barbara Mrvoš, prošetali su Samoborom te obišli dvije ulice nazvane po samoborskim književnicima, Bogumilu Toniju i Franu Hrčiću.

Ulica Bogumila Tonija proteže se od Griča do Ulice Milana Langa i nalazi se u blizini istoimene osnovne škole. Ispred škole nalazi se i bista Bogumila Tonija, postavljena 1974., oko koje su se okupili pa su učenici, između ostaloga, saznali da je Bogumil Toni bio učitelj, pedagog, pjesnik, vatrogasac te javni i društveni djelatnik Samobora. Rođen je i umro u Samoboru, a napisao je 1000 pjesama. Radove je objavljivao u mnogim časopisima, a autor je i brojnih knjiga.

Na Gizniku je jedna ulica nazvana po dramskom piscu Franu Hrčiću, koji je hrvatski dramatičar i po bitnim obilježjima stvaralaštva pripadnik moderne. Također je rođen i umro u Samoboru, a čak dvije njegove drame izvedene su u Hrvatskom narodnom kazalištu. Jedan prizor iz Hrčićeve drame Velika žrtva srednjoškolci su s veseljem "odigrali" te obećali da će je u cijelosti pročitati.

Ovom književnom šetnjom kroz Samobor upoznali su tek dvojicu značajnih samoborskih književnika i, nadamo se, potaknuli druge srednjoškolce da ostale pisce upoznaju sami.

D.R.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)