Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Dio mentalnih poremećaja posljedica je i društvenih poremećaja

Mentalno zdravlje nacije znatno je narušeno

Kako bismo najkraće definirali mentalne poremećaje? Radi se o poremećajima koji su okarakterizirani psihološkom, biološkom i socijalnom disfunkcijom pojedinca. A tegobe se mogu iskazati kroz čitav niz simptoma i smetnji.

U zadnjem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o mentalnim poremećajima u Hrvatskoj ističe se da su mentalni problemi i poremećaji, kako u svijetu tako i kod nas, jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema. Ovu tvrdnju temelje na relativno visokoj prevalenciji (zastupljenosti u populaciji), čestom početku u mlađoj odrasloj dobi, mogućem kroničnom tijeku, narušavanju kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji te značajnom udjelu u korištenju zdravstvene zaštite. To je povezano s činjenicom da osobe s narušenim mentalnim zdravljem imaju povećan pobol i smrtnost od tjelesnih bolesti. A tu je i broj samoubojstava kao pokazatelj ugroženosti mentalnog zdravlja. Njihov broj nerijetko je veći od broja poginulih u prometnim nesrećama. Kod nas je broj samoubojstava u stalnom laganom padu, ali je još uvijek iznad 600 godišnje. Liječenje osoba s mentalnim poremećajima dovodi do ekonomskog opterećenja društva, kako direktnog tako i indirektnog, zbog smanjene produktivnosti, bolovanja i invalidnosti oboljelih. Nalaze se na čak četvrtom mjestu po opterećenosti zdravstvenog sustava, odmah iza kardiovaskularnih bolesti, malignih bolesti i ozljeda. U okviru skupine mentalnih poremećaja najveći postotak opterećenja odnosi se na depresivne poremećaje (25,9%), slijede poremećaji uzrokovani alkoholom (17,1%) i anksiozni poremećaji (14,6%). Broj hospitalizacija raste od 1995. (30 244) do 2010. (41 144), nakon čega postepeno pada na 38 000 u 2017.

Koji je uzrok takvom stanju? Rekli bismo da je nešto nepovoljno u društvu, jer je dio mentalnih poremećaja posljedica društvenih poremećaja, uz biološku predispoziciju. Uzroci su mnogobrojni. Neki čimbenici djeluju snažnije i duže od drugih. Vjerojatno je učestalost mentalnih bolesti i poremećaja u poslijeratnom razdoblju odraz ratnih zbivanja u Hrvatskoj. Stoga je prisutan porast broja hospitalizacija nakon 1995. godine, kroz narednih 15 godina. Kako je vrijeme odmicalo tako je slabio utjecaj ratnih zbivanja na pojavu mentalnih poremećaja, što potvrđuje pad broja hospitaliziranih. Ali i dalje smo svjedoci značajnog udjela mentalnih poremećaja u pobolu naroda. Očito postoje i drugi čimbenici, koji sada u mirnodopskom razdoblju nepovoljno utječu na mentalno zdravlje populacije. Među njima svakako je ekonomsko stanje. Niska i neredovita primanja, visok udio nezaposlenih, visok udio umirovljenika s malim primanjima, visok udio osoba na granici siromaštva, sve je to dobra podloga za pojavu i učestalost različitih mentalnih poremećaja. Ovdje se u zadnje vrijeme moraju nadodati posljedice snažnog potresa u Zagrebu i okolici 22. ožujka 2020., koji je oštetio više tisuća stambenih objekata i ugrozio živote velikog broja građana. Na sve to nakalemila se pandemija Covid – 19 virusa, koji nemilosrdno kosi ljude koji u velikom broju završavaju u bolnici, a povećana je i smrtnost. Još veći nepovoljni utjecaj ove pandemije je na gospodarstvo i dodatno sveukupno osiromašenje populacije i same države, koja sve teže može pokrivati nastale gubitke u proračunu.

I u svemu tome pojavljuju se naši mediji. Koja je njihova uloga? Temeljna uloga trebala bi biti objektivno i nesenzacionalističko izvješćivanje. A da li je tome tako? Naravno da nije! Upravo obrnuto. Ako nema senzacionalizma, nema niti prave vijesti. Očito urednici i oni koji stvaraju vijesti teže ka što negativnijem prikazu stanja. Što negativnije, tim bolje! A mi, slušatelji/gledatelji naših vijesti i drugih emisija, imamo priliku "uživati" u obilju negativnosti u našem društvu već od ranog jutra. Umjesto pozitivnih primjera gledamo same negativnosti. U rano jutro gledamo teške prometne udese sa smrtnim ishodima, a sve vijesti počinju s teškim posljedicama pandemije, što se ponavlja čitavog dana. Uvečer ponovno, za laku noć, analiza najtežih prometnih nesreća i katastrofa koje su se dogodile kod nas. Izvjestitelji kao da se trude prikazati stanje što alarmantnijim i što težim. Potom slušamo prepucavanja naših političara, kojima smo očito nepromišljeno poklonili povjerenje prilikom glasanja ili još više zbog neizlaska na glasanje. Ovdje su i analitičari ekonomskog stanja s ulogom da na "znanstveno" utemeljen način dodaju začin sveukupnoj negativnosti. I, na kraju, ali ne manje važno, nema sportskih događaja na kojima ljudi mogu javno odreagirati i na neki način se riješiti svojih frustracija. Otuda i neprimjereno ponašanje nekih članova navijačkih skupina. Ljudima je dosta svega.

Pa tko u takvoj navali loših i uznemirujućih vijesti, uz opće siromaštvo, posljedice ratnih zbivanja i aktualnu pandemiju, može ostati mentalno zdrav? Nema takvoga među nama. Hoće li se iskazati neki oblik mentalnog poremećaja ovisi o genetskoj predispoziciji i otpornosti organizma na sveukupne negativne pritiske na svakog od nas.

Pa, narode, ostanite zdravi uz naše medije!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)