Niste korisnik? Registrirajte se..
![]()
Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius Stalno novi nameti, nameti i nametiTreba prikupiti novac za funkcioniranje skupe uprave na svim razinama vlastiU rujnu prošle godine Vlada RH predstavila ja nove odluke o porezu na nekretnine. Odnosi se to na one nekretnine u kojima nitko ne živi, tj. na tzv. kuće za odmor. Namjera Vlade je da se što više neiskorištenih nekretnina stavi u funkciju te na taj način smanji pritisak na tržište nekretninama gdje cijena kvadratnog metra raste u nedogled. Naravno, postoje neki izuzetci od plaćanja ovog novog nameta, a osobito je apostrofirano oslobađanje od tog nameta za objekte koji će biti dati u najam duži od deset mjeseci. Visinu novog nameta treba odrediti lokalna uprava do kraja veljače 2025. Svaka za svoje područje, gdje im je dana sloboda da visinu naknade odrede u granicama od 0,6 do osam eura. Moguće je za isto područje odrediti različitu visinu naknade ovismo o položaju nekretnine i atraktivnost njene lokacije. Jedinici lokalne samouprave pripada 80% prikupljenog novca, dok 20% odlazi državi. Prema riječima ministra financija, iz dijela prihoda koji se uplate u državni proračun, država će ispravljati fiskalne nejednakosti među općinama i gradovima, s obzirom da će se kod pojedinih jedinica značajno povećati prihodi. Porez na nekretnine, gle čuda, neće plaćati država za svoje neiskorištene nekretnine, kao niti jedinice lokalne samouprave. Država se lijepo ogradila od ove financijske obaveze kojom bi se prikupila ogromna sredstva koja bi mogla biti prenamijenjena izgradnji kuća po povoljnim cijenama. Onako kako je to učinjeno u izgradnji stambenih objekata u područjima stradalim potresom. Bilo kako bilo, primjena novog nameta počinje u ovoj godini, a prijedlozi korekcije ove odluke nisu usvojeni. Svima je potreban novac za funkcioniranje skupe uprave na svim razinama vlasti. Osvrnimo se s nekoliko riječi na drugi namet koji se odnosi na korištenje nekretnina koji je reguliran Zakonom o boravišnoj pristojbi i Odlukom o visini turističke pristojbe koja se donosi svake godine. Prema spomenutom zakonu turističku pristojbu plaćaju, kako i samo ime kaže, svi turisti koji borave u nekom turističkom području. No, uz njih tu pristojbu moraju platiti i svi vlasnici stana ili kuće za odmor u turističkoj općini ili gradu i članovi njihovih obitelji kada dolaze u svoju vlastitu kuću u kojoj nemaju prijavljeno prebivalište. Naravno, navedeni su neki rijetki izuzeci koji su oslobođeni tog nameta. Istini za volju, vlasnik kuće ili stana za odmor može za sebe i članove uže obitelji boravišnu pristojbu platiti u paušalnom iznosu. Tako, primjerice, u Zagrebačkoj županiji prvi i drugi član obitelji (misli se valjda na supružnike) plaćaju svaki oko osam eura, dok svaki idući član obitelji plaća 3,32 eura. Tako bi četveročlana obitelj za boravak u svojoj vlastitoj kući za odmor trebala uplatiti paušalni iznos od 22 eura. Koje li velikodušne pogodnosti! Ako u taj objekt dođu u posjet prijatelji ili članovi šire obitelji vlasnik kuće iz svog džepa mora platiti regularnu dnevnu boravišnu pristojbu za svaku od tih osoba, inače je u ozbiljnom financijskom prekršaju. U redu je da netko tko dođe kao turist u neko mjesto plati spomenutu turističku pristojbu. Boravi u tom mjestu i ostavlja neki svoj ekološki biljeg, neki svoj utjecaj na to mjesto i na okoliš. Jer lokalna zajednica iz tog novca financira uređenje turističkog mjesta da svima koji tamo borave bude što ugodnije, da je okoliš čist, da se redovito odvozi otpad, da se redovito uređuju zelene površine, plaže i slično. Dakle, to ima smisla. A što je s vlasnicima kuće ili stana za odmor? U kakvom su oni položaju u odnosu na one koji u tom mjestu imaju prebivalište i ne moraju plaćati turističku pristojbu a niti porez na nekretninu? Razlika je upravo u tom porezu i pristojbi, jer oni, kao i stalni stanovnici, plaćaju sve druge financijske obaveze. Tu je primjerice plaćanje komunalnih usluga tijekom cijele godine, mada oni u tom mjestu borave godišnje najviše mjesec - dva pa su njihove kante za otpad veći dio godine prazne. Plaćaju spomenuti porez na nekretnine, koji stalni stanovnici tog istog mjesta ne moraju plaćati. Plaćaju vodu i struju prema potrošnji, ali cijele godine plaćaju iznose za održavanje tih sustava koji su ukalkulirani u njihove mjesečne račune za električnu energiju i vodu. Plaćaju kanalizaciju i odvodnju vode, mada dio naših turistički mjesta uopće nema kanalizacijski sustav već svaka kuća ima svoju septičku jamu koju mora redovito prazniti. A o odvodnji vode nema smisla niti govoriti. Kakva odvodnja kada nema kanalizacije?! Voda se slijeva s krovova kuća i preko javnih površina i završava u zemlji ili u moru. Dakle, razlika između onih koji imaju kuće za odmor i onih koji do njih žive u svojim kućama je u ne/plaćanju boravišne pristojbe i poreza na nekretnine.
|
Arhiva 2019
20252024202320222021202020182017201620152014201320122011201020092008200720062005200420032002 |