Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Čovječanstvo se našlo pred jednim od najvećih izazova

Pandemija – veliki društveni eksperiment

Kada sam prije više desetljeća specijalizirao epidemiologiju, učili smo da je velika epidemija, a nadasve pandemija (kada neka bolest zahvaća čitavu kuglu zemaljsku), nekontrolirani prirodni eksperiment. Ne postoje eksperimentalni laboratorijski uvjeti koji bi bili usporedivi s prirodnim eksperimentom ovakvog tipa. S obzirom na društvene poremećaje koje sa sobom donosi pandemija, možemo govoriti i o društvenom eksperimentu uvjetovanom prirodnim procesom, u ovom slučaju pojavom zarazne bolesti. Kada bismo željeli testirati neki društveni sustav ili neke društvene norme, ne bismo mogli dati cjelovitu ocjenu društvenih odnosa i normi, jer ni na koji način ne bismo mogli istovremeno dovesti na kušnju funkcioniranje svih segmenata nekog društva i svih država svijeta u izvanrednoj situaciji. To nam omogućuje u ovom slučaju pandemija koronavirusa.

Svaka država i društveno uređenje, koje je u njoj uspostavljeno, procjenjuje svoju otpornost na društvene potrese i slične ugroze. To se u prvom redu odnosi na rezistenciju nekog društvenog sustava na ekonomsku krizu. Ekonomska kriza događa se često u određenom području, a rijetko zahvaća čitav svijet. Dogodilo se to tridesetih godina prošlog stoljeća, a i mi smo bili svjedoci ekonomske krize početkom 21. stoljeća. Trebalo nam je desetak godina da se od nje oporavimo. Nadalje, države procjenjuju svoju obrambenu spremnost da se odupru opasnosti od izbijanja rata. U tom smislu ulažu se velika sredstva i napori u podizanju spremnosti oduprijeti se takvoj ugrozi. Proizvodnja oružja i kupovanje sofisticirane vojne opreme, uz adekvatnu edukaciju, podiže spremnost neke države na takav tip ugroze. Međutim, sve se to svodi na ocjenu pojedinog segmenta otpornosti države na pojedine tipove ugroze. Medicinskim rječnikom, rekao bih da se radi o specifičnoj otpornosti na specifične uzročnike (neke oblike društvene ugroze).

Pandemija omogućuje da se ocijeni sveukupna spremnost društva oduprijeti se ugrozi koja zahvaća sve segmente funkcioniranja države. U prvom redu na kušnji su solidarnost i zajedništvo. Ovo se odnosi na svaku od zemalja pogođenih pandemijom, na odnose između susjednih zemalja i na odnose unutar određenih društvenih asocijacija, poput Europske unije. Na kušnji je funkcioniranje svjetske ekonomije. Gotovo da je sve stalo. Nema proizvodnje u većini poslovnih subjekata, uz izuzetak onih koji mogu raditi preko interneta od svoje kuće. No, nema proizvodnje u pravom smislu te riječi. Trgovina je gotovo stala. Transport je gotovo stao. Turizam je posve dotučen kao važna grana privređivanja i punjenja državnog proračuna.

Zdravstveni sustav je na velikom testu. Zbog velikog broja ugroženih poteškoće se mogu javiti kod pravovremene laboratorijske dijagnostike. Srećom, danas su razvijeni brzi testovi koji omogućuju utvrđivanje prisutnosti zaraze. Pitanje je ima li država dovoljno novca da osigura masovno testiranje i ima li takvo testiranje smisla. Stoga pojedine države donose svoje upute o opsegu testiranja. Odluka našeg Stožera civilne zaštite je racionalna. Testiraju se osobe koje su bile u kontaktu s bolesnikom ili na koronu pozitivnom osobom, te zdravstveno osoblje koje je u najvećoj mjeri izloženo mogućnosti zaražavanja. Drugi problem su bolnički kapaciteti, dovoljan broj bolesničkih kreveta. Prenamjenjuju se odjeli, dograđuju se kapaciteti preuređenjem dodatnih prostora koji primarno nisu bolnički i slično. Pitanje je nedostatka medicinske opreme. Od najbanalnije, poput zaštitnih maski, odijela i rukavica, do one skuplje, poput respiratora. Problem je nedovoljan broj zdravstvenih djelatnika zbog činjenice da je velik broj njih u izolaciji zbog kontakta sa zaraženim osobama. I, napokon, pandemija ne pokazuje tendenciju brzog jenjavanja, što iscrpljuje medicinske resurse, a djelatnike dovodi do ruba fizičke izdržljivosti.

Najveći je ovo eksperiment u odnosu na oblike zdravstvene zaštite. U razvijenim zemljama neoliberalnog kapitalizma, gdje je profit jedini Bog kojem se svi klanjaju, ne postoji javno zdravstvo. Velik broj ljudi je zdravstveno neosiguran. Ne postoji politička osjetljivost za "malog" čovjeka. To najbolje ilustrira stav američkog predsjednika Trumpa, koji funkcioniranje države promatra isključivo s ekonomskog gledišta. Jedino je važan profit koji se može ostvariti radom. Ako su firme zatvorene, ako je zabranjeno kretanje, nema profita. To je razlog zašto dugo nije priznavao objektivnu opasnost od pandemije, a sada zahtijeva čim brži povratak na radna mjesta. Neprihvatljivo mu je da zaposlenici primaju novac, a ne rade. Ocjene stanja i posljedica nemaju nikakve veze s humanošću. Tvrdnja da su obavili dobar posao ako umre do 200 000 ljudi, jer ih je moglo umrijeti znatno više, je zastrašujuća i odraz neosjetljivosti takvog društva za probleme njenih stanovnika. Očito su na velikoj kušnji političari i društveno politički sustavi. Pandemija nam je omogućila da steknemo bolji uvid u stvarne društvene odnose i njihovu humanost.

Ne bih želio živjeti u državi u kojoj nedostaju respiratori, a vojne opreme i oružja ima toliko da višestruko može uništiti čitav svijet.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)