Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Pandemije se očigledno nećemo riješiti bez odgovarajućeg cjepiva

Cjepivo – interes i prestiž

Prestiž među svjetskim velesilama obuhvaća brojna područja razvoja znanosti i tehnologije te ekonomske moći. Polovicom 20. stoljeća velesile su nastojale postići premoć u nuklearnom naoružanju. Zemlja koja je mogla višestruko uništiti kuglu zemaljsku imala je značajniju ulogu u svijetu. Nakon što se shvatilo da nije bitno koliko puta se može uništiti naša civilizacija, jer dovoljno je da bude samo jednom uništena, prešlo se na druga područja u postizanju prestiža. Moćni su se okrenuli u osvajanje/istraživanje svemira. Ponovno su oni najmoćniji otišli najdalje. Postignuti su određeni ciljevi poput prvog lansiranja rakete u svemir, prvog lansiranja sa živim bićem (SSSR 1957. - pas Lajka), prvog lansiranja sa čovjekom (SSSR 1961. - Jurij Gagarin), prvog spuštanja na Mjesec i prvog čovjekovog hodanja po njegovoj površini (SAD 1969. – Armstrong i Aldrin). Ovime je hladnoratovsko nadmetanje velesila završilo. No, i dalje je postojala težnja za prestižem. Natjecanje je usmjereno u razvoj informatičke tehnologije, gdje ponovno glavnu riječ vode oni najmoćniji/najbogatiji.

Da je područje međusobnog nadmetanja neograničeno pokazuje rad na razvoju cjepiva protiv COVID–19 virusa. Ovdje se ne radi samo o prestižu, već i o ogromnom potencijalnom ekonomskom interesu. Jer, onaj tko prvi razvije cjepivo ima najveće šanse dobro zaraditi. Naime, svi su izgledi da pandemija sama po sebi neće dugo prestati i da će poremećaj koji je nastao u svim segmentima društvenog i ekonomskog razvoja u svim zemljama svijeta, a pritom nisu izuzeti niti oni najmoćniji, trajati još godinama. Očekivanja da će prirodno prokuživanje nastati relativno brzo i da će se na taj način postići sveopća zaštita populacije i prirodna otpornost na uzročnika nisu se ostvarila. Svega 5% populacije postiglo je prirodnim prokuživanjem imunitet, što je presporo, pa bi procjena epidemiologa od imunosti barem 80% populacije bio teško dostižan cilj. Stoga je razvoj kvalitetnog cjepiva postao prioritet. Tu se ogleda prestiž pojedine zemlje ili farmaceutske tvrtke, odnosno tu je izgledan velik ekonomski interes. Treba se procijepiti barem pet milijardi ljudi s najmanje dvije, ako ne i tri doze cjepiva. A to je već 10 – 15 milijardi doza. Neka je cijena jedne doze svega 10 eura (a manja ne može biti) tada je ekonomska računica sasvim jasna (100 – 150 milijardi eura). Razlog za takmičenje nije samo u prestižu, već i u ogromnoj zaradi.

Pa gdje smo danas u razvoju cjepiva protiv COVID–19 virusa? Više od stotinu tvrtki radi na njegovom razvoju. Svako cjepivo mora proći strogu proceduru, koja je propisana i međunarodno prihvaćena. Uglavnom, ona se sastoji od najmanje tri faze. U prvoj fazi proučava se u virološkom laboratoriju uzročnika. Upoznaje se njegova genetska struktura te proučavaju mehanizmi njegovog djelovanja u zaraženom organizmu. Genetičari i molekularni biolozi nastoje pronaći njegovu najslabiju kariku. Stoga različiti istraživači ukazuju na značaj različitih mehanizama razvoja virusa unutar ljudske stanice. A to znači da i cjepiva mogu biti usmjerena prema različitim molekulama samog virusa. Stoga će neka cjepiva biti efikasnija od drugih, ovisno o tome u kojoj mjeri će razvijena protutijela nakon cijepljenja uspjeti blokirati djelovanje virusa u organizmu. Jedno od cjepiva pokušava blokirati djelovanje molekule koja je nazvana mRNA, a radi se o dijelu virusne genetske strukture koja prenosi poruku (engl. - messenger) u zaraženu stanicu u cilju razmnožavanja virusa unutar te stanice.

U drugoj fazi primjenjuje se cjepivo koje sadrži dio virusne čestice protiv koje se želi stvoriti imunitet. Prvo na životinjama (primatima), a potom i na manjim skupinama dobrovoljaca. Prati se nastanak protutijela, njihova razina/titar te eventualne neželjene nuspojave. Želi se u čim kraćem roku (od dva tjedna) postići što viša razina specifičnih protutijela.

U trećoj fazi cjepivo se primjenjuje na više tisuća dobrovoljaca, gdje se prate isti parametri. Osobita se pozornost posvećuje kasnim neželjenim pojavama te kroz koje vrijeme će se u organizmu zadržati dostatna razina stvorenih protutijela. Ispituju se i različite sheme cijepljenja kojima bi se postigla najbolja i najduža zaštita. A za ovu fazu potrebno je vrijeme. Nije moguće kasne posljedice cijepljenja i dužinu zadržavanje visoke razine protutijela ispitati u nekoliko mjeseci. Za to je potrebno i do godinu dana.

U tom kontekstu treba promatrati i nedavno pompozno objavljenu vijest od strane ruskog predsjednika Putina da su oni razvili cjepivo koje je neškodljivo, a efikasno. Kako bi javnost uvjerio u istinitost svoje objave spomenuo je da je cijepljena i njegova kći. Možda je to doista kvalitetno cjepivo, ali ga zbog nepridržavanja propisanog standarda većina zemalja svijeta neće odobriti za upotrebu. Kako bi se cjepivo moglo primijeniti, u Ruskoj federaciji nedavno su promijenili i pravilnik o puštanju u upotrebu imunoloških preparata. Dakako, uvjeti za to su ublaženi.

Tko će pobijediti u ovoj utrci prestiža i interesa, uskoro će se vidjeti. Neka pobijedi bolji!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)