Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Jesmo li ekološki osvješteni ili i dalje živimo u 20. stoljeću?

Jedno je preživljavati, a drugo živjeti zdravo

Zadnje desetljeće intenzivno se govori o ekološkom opterećenju koje trpi priroda. Uzrok tome većina znanstvenika i svjetskih lidera vidi u zagađenju prirode koje je posljedica ljudske djelatnosti. Premda su utemeljena mišljenja da su promjene u prirodi neovisan proces koji se u velikim vremenskim ciklusima bitno mijenja. Gdje su nekad bili oceani danas su planine ili pustinje i obrnuto. Vjerujem da su prirodni ciklusi neminovnost i da naš planet ciklički prolazi kroz različite faze, izmjenama ledenog doba i umjerene klime. Te su promjene vrlo polagane i tisućljetna razdoblja su u Zemljinoj povijesti djelići sekunde naših života. No, ne smije se zanemariti i čovjekov doprinos tom procesu. Da i mi imamo utjecaj na ekološke promjene, jasno nam ukazuje nagla promjena klimatskih pokazatelja koja nije karakteristična za prirodni Zemljin ciklus. U svega nekoliko desetaka godina nastupile su tako značajne promjene klime, uz nepovoljne pokazatelje porasta prosječne godišnje temperature, da se to nužno mora povezati s našim odnosom prema okolišu.

Gdje smo mi u Hrvatskoj u odnosu na prikupljanje i razvrstavanje komunalnog i korisnog otpada? Ukupna količina otpada proizvedenog u gospodarskim djelatnostima i kućanstvima je na godišnjoj razini od blizu četiri milijuna tona, odnosno gotovo jednu tonu po stanovniku, a ta količina je svake godine sve veća. Tako velika količina otpada nužno traži mjesto odlaganja. Zbog prihvaćanja europskih standarda u tom području i uz pomoć EU fondova Hrvatska je znatno smanjila broj lokacija na koja se odlaže komunalni i proizvodni otpad. Sanacija odlagališta je čitav niz mjera i aktivnosti kojima se na najmanju moguću mjeru pokušava smanjiti negativan utjecaj odloženog otpada na okoliš. Mnogo toga je već učinjeno na sanaciji odlagališta, ali posao niti iz daleka nije završen. Dalje su u tom poslu otišli manji gradovi, poput Samobora, u odnosu na one velike (Zagreb još uvijek nije završio proces sanacije Jakuševca, kao mjesta odlaganja svog otpada). Plan gospodarenja otpadom u Hrvatskoj fokusiran je na komunalni otpad i mjere koje će osigurati ostvarenje najzahtjevnijeg cilja – povećanje recikliranja i smanjenje odlaganja na odlagališta. U tom smislu u pojedinim četvrtima Samobora izgrađeni su kapaciteti za prihvat sortiranog otpada (papir, plastika, metal, staklo, tekstil, biorazgradivi otpad). Naravno, posao izdvajanja pojedine vrste otpada na nama je građanima. Na taj se način znatno smanjuje opterećenje budućih odlagališta tzv. miješanim komunalnim otpadom.

Onečišćenje zraka ostaje glavni rizik za ljudsko zdravlje iz okoliša. Procjenjuje se da je upravo loša kvaliteta zraka razlog prijevremene smrti za gotovo pola milijuna stanovnika Europe. Na razini EU evidentno je poboljšanje kvalitete zraka. Prema mjernim podacima zrak je u RH uglavnom čist (poznata su česta onečišćenja na području zagađivačkih industrija, npr. u Slavonskom Brodu iz susjedne BiH). Kod nas je, srećom, kvaliteta vode za piće vrlo dobra (kemijski je neispravno oko 4% uzoraka, a mikrobiološki oko 6%). Prema podacima sustava za praćenje zdravstvene ispravnosti hrane, udio kemijski neispravnih namirnica je posljednjih 10 godina kontinuirano manji od 5%, a udio mikrobiološki neispravnih ispod 7%.

U kojoj mjeri zagađenje okoliša utječe na ljudsko zdravlje? Brojni su pokazatelji kojima se može mjeriti taj utjecaj. Očekivano trajanje života pri rođenju jedan je od najčešće korištenih demografskih pokazatelja zdravstvenog stanja populacije. Povećava se radi smanjenja dojenačke smrtnosti, porasta općeg standarda života, boljeg obrazovanja te napretka medicine i zdravstvene skrbi. Trenutno (2019.) je u Hrvatskoj očekivano trajanje života za žene 81,6, a za muškarce 75,4, prosječno 78,5 godina, uz stalni lagani porast. U ovom pokazatelju ipak zaostajemo za prosjekom koji je to veći što je zemlja ekonomski razvijenija. Prosjek za sve članice EU je čak 81 godinu. Kao pokazatelj zdravstvenog stanja stanovništva koristi se i indikator - godine zdravog života, a koji pokazuje koliko dugo se očekuje da ljudi žive bez određenih poteškoća. Za muškarce u RH je očekivani broj zdravih godina života 56,5 (75% njihove očekivane životne dobi), a za žene 59 (72%). Nakon 65 godine života prosječno stanovnike u EU očekuju 10 godina zdravog života (u RH svega 5 godina).

Među pokazatelje utjecaja klimatskih promjena na zdravlje čovjeka je i pojava nekih zaraznih bolesti, a među njima su i one koje se šire putem vektora (komarci, krpelji i drugi insekti koji sišu krv). Uočavamo da se pojavljuju kod nas nove vrste komaraca, koji su karakteristični za znatno toplije krajeve, a s njima i virusi koji ranije nisu kod nas izazivali pojavu bolesti koje bilježimo u zadnjem desetljeću. Procjene za Europu ukazuju na vjerojatnost povećanja zdravstvenih rizika zbog toplinskih valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice te porast smrtnosti.

A sve počinje od našeg odnosa prema zaštiti/zagađenju okoliša. O nama samima ovisi u kakvom ćemo okolišu živjeti.

Zato - štitimo okoliš, čime štitimo svoje zdravlje!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)