Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Informatizacija je na velika vrata ušla i u naš zdravstveni sustav

e–zdravstvo - velika pomoć, ali ne za sve

Svaki napredak u informatizaciji društva trebao bi pridonijeti boljitku njegovih građana. U tom pogledu s veseljem sam gledao na nastojanja državnih struktura da nama običnim građanima uvođenjem platforme e-građanin olakšaju pristup dobivanja određenih dokumenata. Nekada smo zbog njih morali satima čekati pred vratima birokratski nastrojene administracije (a kako bi inače pokazali svoj značaj i moć nego birokratiziranjem svoga posla). Uz čekanje i ispisani zahtjev bili su obavezni i državni biljezi u određenoj vrijednosti. Ponekada se obijajući vrata ureda gubilo dane, a ne samo sate. Iscrpljivanje potencijalnih tražitelja usluga bila je temeljna metoda birokracije. Stoga je dobivanje nekog dokumenta bez sve te administrativne zavrzlame dobro došlo informatički educiranim građanima. Dakako, korištenje platforme e-građanin podrazumijeva određena informatička znanja i posjedovanje računala i internetske veze. Puno pretpostavki za uspješno korištenje ponuđenih olakšica. Nažalost, dobar dio naših sugrađana, osobito onih starijih, nema tehničkih mogućnosti, a niti potrebnog znanja za korištenje takvih pogodnosti. Stoga oni i dalje čekaju negdje u redu, s molbom u ruci, prepušteni na milost i nemilost birokracije.

Uočavam svojevrsnu društvenu nelogičnost. Umjesto da se informatizacijom smanjuje birokratski aparat, on i dalje buja, svakim dolaskom nove garniture političara svih razina vlasti. Ne daju se zamijeniti informatičkim sustavima. To svakodnevno možemo vidjeti, ako provirimo u bilo koji ured gradske, županijske ili državne uprave. Uz računalo posvuda brda papira, na stolu zaposlenika, na podu oko stola, na policama i hodnicima sve su veća (umjesto da se smanjuju, što bi bilo za očekivati). Tako birokracija prikazuje otpor i svoju nezamjenjivost u vremenima svekolike informatizacije.

Odnedavno moguće je preuzeti i dokument iz kojeg je vidljivo da smo primili dvije doze cjepiva protiv COVID–19 bolesti. S tim dokumentom možemo se kretati slobodno po EU te prisustvovati bez ograničenja svim javnim događanjima, čak i u zatvorenom prostoru. Koristan dokument, osobito za one koji često putuju. Moguće je dokument preuzeti preko platforme e-građanin, uz preduvjet da imate neku vrstu vjerodajnice. Mislio sam da je vjerodajnica dokument koji tek pridošli veleposlanik predaje predsjedniku države kod svoje inauguracije. Sada vidim da je to neka vrsta osobne identifikacije koja omogućava pristup svojim dokumentima. Ima nekoliko razina vjerodajnica. No, korisnik koji nema najnoviju e-osobnu iskaznicu ili ne koristi e-bankarstvo mora po svoju potvrdu ponovno pred birokraciju, ponovno čekati u redu ispred ureda HZZO-a. Čemu onda služi OIB? Zar on nije dovoljna razina vjerodajnice kojom bi se mogle koristiti usluge navedene platforme?

Kao liječnik radostan sam što je informatizacija na velika vrata ušla i u naš zdravstveni sustav. Pacijent nije više obavezan čekati svoj red u čekaonici ispred ordinacije kako bi svakog mjeseca dobio recept za lijekove koje će ionako uzimati do kraja života. Dovoljno je nazvati ambulantu, što je ponekada nemoguć i dugotrajan zadatak koji zahtjeva veliko strpljenje (a što umirovljenici imaju drugo za raditi nego nazivati doktora!). Odnedavno je osim e-recepta (i to ponovljivog za više mjeseci) uvedena i e-uputnica. Pacijent dođe na zakazani pregled, a njegova uputnica ga već čeka negdje u e-sustavu. Jednostavno. No, problem se javlja kada treba dobiti termin kontrolnog pregleda. Čemu se uopće išlo na specijalistički pregled, ako se ne planira kontrola? To vole i pacijenti i doktori. Često sasvim nepotrebno, po mom skromnom mišljenju profesora medicine. Pacijent ne može dobiti termin kontrolnog pregleda (?), jer nema uputnice. Pa kako će je imati kad je upravo malo prije njegova uputnica iskorištena? Nije moguće istovremeno imati dvije uputnice za istu pretragu u sustavu. To znači da pacijent mora otići po novu uputnicu, čekati pred ordinacijom svog liječnika (ili biti strpljiv na telefonskoj liniji), potom se vratiti u zdravstvenu ustanovu, pričekati i dobiti termin kontrolnog pregleda. Prednost imaju informatički obrazovani pacijenti. Oni mogu termin kontrole zatražiti mailom, uz skeniran zadnji medicinski nalaz. Za većinu starijih pacijenata to je neostvariv zadatak. Stoga im ne preostaje ništa drugo već javnim prijevozom, a potom pješke uzbrdo do bolnice. Premda taksi usluga postaje sve jeftinijom, zbog uvođenja reda i oštre konkurencije različitih pružatelja tih usluga, naši umirovljenici još uvijek si ne mogu priuštiti takav luksuz. Stoga svoju potrebu moraju ostvariti na teži način. Nije važno što neki do tamo neće nikada doći. Prirodna selekcija, što se tu može! Smatram da je ovakav odnos prema pacijentima u pogledu planiranja kontrolnog pregleda ništa drugo već njihovo zlostavljanje od strane zdravstvenog sustava. Koliko će trebati onima koji kreiraju taj sustav da stvari učine jednostavnijima i potrebitima dostupnijima?

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)