Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Kako prekinuti pandemiju koronavirusa i je li to uopće moguće?

Tri su rješenja: cijepljenje, cijepljenje i cijepljenje

U svijetu se pojavljuje sve veći broj proizvođača cjepiva koja bi trebala zadovoljiti osnovne kriterije njihove kvalitete. Među važnim kriterijima je učinkovitost cjepiva. Učinkovitost se procjenjuje po razini imunološkog odgovora (stvaranje specifičnih protutijela protiv virusa), zatim koliko dugo se stvorena protutijela zadržavaju u organizmu na potrebnoj razini koja osigurava zaštitu cijepljene osobe, te kod kojeg udjela cijepljenih se protutijela uopće stvaraju. Neki imaju dokaze o visokoj razini zaštite cijepljenih osoba (do 95%), bez obzira na njihovu životnu dob i kronične bolesti od kojih inače boluju (komorbiditet). Neka druga cjepiva imaju znatno nižu zaštitnu vrijednost (oko 70%).

Što znači navedeni postotak? On nam pokazuje koliko cijepljenih osoba je imunološki dobro reagiralo i stvorilo protutijela koja ih štite od zaraze. Kod 70% zaštite znači da je udio osoba kod kojih se ne javljaju protutijela čak 30%, što je zapravo jako nepovoljno. Naime, cijepljene osobe računaju sa zaštitom koje zapravo dobar dio njih neće stvoriti. Kad je zaštita gotovo 100% znači da će svaka cijepljena osoba stvoriti potrebna protutijela. Stoga nije svejedno s kojim cjepivom će se čovjek cijepiti. Najbolje s onim koje ima visoku učinkovitost. No, i nakon stvorenog imuniteta ostaju nejasna još brojna pitanja, naprosto zbog činjenice da smo se tek počeli cijepiti i da nije prošlo dovoljno vremena da se izvrše procjene ostalih parametara kvalitete cjepiva.

Sada kad je pronađeno cjepivo protiv koronavirusa, suzbijanje ove opake bolesti trebalo bi biti relativno jednostavno. A je li to doista tako? Nažalost, nije. Razlozi za to su različiti. S jedne strane imamo negativan stav dijela populacije prema tom cjepivu, čemu su dijelom krive senzacionalističke vijesti u medijima, često neprovjerene. To je stvorilo nepovjerenje prema cijepljenju kod dobrog dijela populacije koja je inače bila sklona cijepljenju. Prema najnovijim podacima ispitivanja javnog mnijenja, različito u pojedinoj regiji Hrvatske, udio stanovništva koje se ne namjerava cijepiti kreće se između 30 i 50%. Dakle, aktivnom imunizacijom neće se postići željena razina kolektivnog/populacijskog imuniteta od 70%. Srećom, postoji prirodni mehanizam prokužavanja kojim se kod zaraženih/oboljelih stvara imunitet. Pretpostavlja se da je udio imunih u našoj populaciji između 20 i 40%. Kada se to pribroji, procijepljenost stanovništva od 50% bit će dovoljna za visoku razinu kolektivnog imuniteta.

Drugi problem u postizanju potrebne razine kolektivnog imuniteta je nedostatak cjepiva. Bez obzira na postignute ranije dogovore i potpisane tajne (?) ugovore, na raspolaganju nitko nema dovoljnu količinu cjepiva kojim bi u kratkom roku izvršio procjepljivanje populacije. Osim, naravno, nekih, poput Velike Britanije (koja ionako nije više u EU pa se ne mora obazirati na druge države, već svoju proizvodnju cjepiva usmjerava uglavnom na cijepljenje svojeg stanovništva), ili one države koje si mogu priuštiti kupovinu cjepiva po znatno višim cijenama i tako na temelju tržišnog nadmetanja, a ne solidarnosti, oduzimaju cjepivo siromašnijima (ili slabije organiziranima, kakvom se pokazala EU). One zemlje koje će prije postići dovoljnu razinu kolektivnog imuniteta prije će započeti donekle normalno živjeti, bez većine sadašnjih ograničenja. Time će živnuti privreda, osobito neki njeni aspekti, poput turizma, koji je nama od osobitog značaja. Stoga nije zanemariva inicijativa da se sada cijepe osobe koje su zaposlene u turizmu. To bi moguće spasilo dio naše ovogodišnje turističke sezone. Mogli bismo s pravom istaknuti slogan "Safe stay in Croatia" (Siguran boravak u Hrvatskoj), kojim naša Turistička zajednica pokušava privući turiste.

Imajući sve navedeno na umu, senzacionalistički je odjeknula vijest objavljena u Večernjem listu da je situacija s cjepivom kritična, a da je u Hrvatskoj u tri dana cijepljeno 2,2 milijuna stanovnika te da će se u iduća četiri dana cijepiti svi Zagrepčani. Osim toga, još važnija vijest je da je zagrebački Imunološki zavod sposoban i spreman tijekom jednog vikenda proizvesti i do 700 tisuća doza cjepiva. Doista fascinantni podaci! Nažalost, ta je vijest objavljena 6. travnja 1972. i odnosila se na cijepljenje protiv velikih boginja. No, ipak je vijest važna, jer pokazuje koliki su bili proizvodni kapaciteti danas uništenog Imunološkog zavoda, koji je bio konkurentan u svjetskim relacijama, te kako je u kratkom vremenu zdravstvena služba procijepila milijune ljudi, bez posebnog probnog cijepljenja po sportskim dvoranama što sada činimo simulirajući masovno cijepljenje. Ključni su dostupnost potrebne količine cjepiva, njegova kvaliteta, odluka Vlade o obaveznom ili neobaveznom cijepljenju, te angažiranost cjelokupnog zdravstvenog sustava da se u najkraćem roku procjepi što više stanovnika. Sve je to već viđeno na ovim prostorima i ne treba izmišljati toplu vodu. Ništa novo pod kapom nebeskom!

Arhiva 2021

2024

2023

2022

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002