Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Vrhunski se može obrazovati i u manjim sredinama, za što ima velik broj primjera

I Samobor zaslužuje veleučilište

Kada je riječ o visokoškolskom obrazovanju čovjek bi pomislio da je ono najprije započelo na Starom kontinentu (Europa), imajući na umu grčke i rimske kulturne zasade. Doduše, od deset najstarijih sveučilišta u svijetu, čak njih sedam je u Europi, ali niti jedno među prva tri. Prvo sveučilište osnovano je 859. godine u marokanskom gradu Fesu, koje djeluje neprekidno sve do današnjih dana. Drugo po starosti osnovano je oko 870. godine u Kairu, glavnom gradu Egipta. Treće je osnovano 1065. u Bagdadu, glavnom gradu Iraka. Među europskim sveučilištima prvo je ono u Bologni, osnovano 1088. Krajem 11. st. osnovano je sveučilište u Parizu. Slijedi osnivanje sveučilišta u Oxfordu (1096.), Montpellieru (1150.), Cambridgeu (1209.), Salamanci (1225.), te Padovi (1222.). U tom nizu svjetski poznatih sveučilišta je i Karlovo sveučilište u Pragu, osnovano 1348., te sveučilište u Beču, osnovano 1365., na kojima su nekada studirali brojni Hrvati.

Najstarije naše sveučilište s neprekidnim djelovanjem je u Zagrebu, osnovano 1669. Tek znatno kasnije osnovana su sveučilišta u Rijeci (1973.), Splitu (1975.), Osijeku (1975.), Zadru (2002.), Dubrovniku (2003.), Puli (2006.), Varaždinu i Slavonskom Brodu (2015.), uz tri privatna sveučilišta osnovana zadnjih desetak godina. Premda su naša sveučilišta relativno mlada, osim Zagrebačkog, temelji visokog obrazovanja sežu u daleku prošlost i u našim krajevima, ali se te institucije nisu održale. Primjerice, Filozofsko-teološko dominikansko učilište u Zadru, koje je osnovano davne 1396. i po vremenu osnivanja moglo bi stajati ravnopravno uz bok drugih najstarijih sveučilišta na europskom tlu.

Kao što se vidi iz ovog kratkog prikaza povijesti osnutka najstarijih svjetskih sveučilišta, mnoga od njih nisu vezana za glavne ili velike gradove. Među najpoznatijim i najstarijim sveučilištima u Europi su ona u Oxfordu i Cambridgeu u Velikoj Britaniji. Ono u Oxfordu osnovano je prije više od devet stoljeća. S njega potječe oko 70 nobelovaca. A taj grad ima svega 150 000 stanovnika. U Cambridgeu sveučilište je osnovano prije više od osam stoljeća. Grad ima tek 124 000 stanovnika. Uvršteno je među pet najboljih u svijetu, a svakako je najbolje u Europi. S njega dolazi više od 90 dobitnika Nobelove nagrade. Jedno od najpoznatijih sveučilišta u Europi je i ono u njemačkom gradu Heidelbergu, osnovano 1386. To je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, a ima oko 145 000 stanovnika. Na tom sveučilištu studiraju studenti iz preko 130 zemalja, a godišnje doktorira oko tisuću znanstvenika. S njega dolazi oko 60 nobelovaca. Na američkom kontinentu najstarije je sveučilište Cambridge u Harvardu (Massachusetts), osnovano 1636. godine. Grad se nalazi preko puta Bostona, a ima tek nešto više od 100 000 stanovnika.

Očito, neka od najboljih sveučilišta nalaze se izvan velikih gradskih aglomeracija. To je zadnjih decenija postao trend i u Hrvatskoj. Sveučilišta se osnivaju izvan Zagreba, kao glavnog grada Hrvatske, i postaju sve značajnija. Primjerice, Sveučilište u Splitu nalazi se već godinama među najboljih 500 sveučilišta u svijetu, dok se ono Zagrebačko nalazi ponekad među prvih 500, a ponekad unutar 1000 najboljih. Uz sveučilišta kod nas je sve veći broj veleučilišta, što je u organizacijskom smislu za jednu stepenicu niža razina od sveučilišta. U Hrvatskoj je do sada osnovano gotovo 120 visokih učilišta, među kojima su četiri privatna i jedanaest javnih veleučilišta, čak 22 visoke privatne škole i tri javne visoke škole. Spomenuta veleučilišta otvorena su pretežito u našim županijskim središtima. Poneka od njih su otvorena i djeluju uspješno i u manjim gradovima, poput naše Svete Nedelje. Očito da je decentralizacija visokog obrazovanja društvena nužnost koja osigurava razvoj ljudskih potencijala, omogućava nesmetan razvoj i širenje znanosti u manje sredine, edukaciju koja je usmjerena prema potrebama lokalne zajednice, školovanje koje postaje dostupno većem broj zainteresiranih, smanjivanje troškova studiranja i još brojne druge prednosti koje su povezane s tim trendom.

Stoga sam s veseljem nedavno pročitao vijest kako je Gradsko vijeće Grada Samobora prihvatilo prijedlog o osnivanju veleučilišta u našem gradu. Radi se o osnivanju triju preddiplomskih i specijalističkih diplomskih stručnih studija. Na čemu se temelji osnivanje veleučilišta? U osnovi na trenutačnim i dugoročnim potrebama za stručnim kadrom, kako u Samoboru tako i u čitavoj Hrvatskoj. Predlaže se osnivanje studija energije i zelenog gospodarstva. Drugi studij bio bi sestrinstva, sestrinstva u dentalnoj medicini i fizioterapije. Napokon, treći studij odnosi se na menadžment u području kozmetologije i estetike.

Inicijativa je to doista hvale vrijedna, jer će se edukacijom spomenutih kadrova popuniti velika praznina koja trenutačno postoji u našoj zemlji. Stoga, kao sveučilišni profesor i znanstvenik, pozivam sve znanstvene i nastavne kadrove s područja Samobora i njegove okolice da podrže i da se aktivno uključe u osnivanje veleučilišta. Bit će to dugoročno gledano najveća investicija u razvoj grada.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)