Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

I u Hrvatskoj je u tijeku cijepljenje protiv COVID – 19 virusa

Bilo bi dobro da se cijepe svi koji mogu

Neprekidno smo izloženi brojnim informacijama o pandemiji koja svakodnevno odnosi živote na desetke naših sugrađana. Svaka informativna emisija započinje s vijestima o tome koliko je osoba testirano, zaraženo, hospitalizirano, na respiratoru i koliko je ljudi izgubilo bitku s uzročnikom bolesti. Sve veće brojke u zadnja dva mjeseca protekle godine unijele su nemir među ljude zbog opasnosti po zdravlje i život, ali i među političare zbog opterećenosti svih resursa i nedostatka financiranja te ozbiljnog narušavanja funkcioniranja cjelokupnog društva.

Preporučene mjere, premda sasvim nespecifične (razmak, maska, dezinfekcija) pokazale su se uspješnima samo ukoliko ih se strogo pridržava većina stanovnika. U protivnom pandemija uzima sve veći danak. Kako bi se smanjili nepovoljni pokazatelji, većina država, pa tako i Hrvatska, uvele su najstrože mjere kojima bi se što više smanjio kontakt među ljudima i tako spriječilo širenje zaraze. Sve to ne bi bilo dostatno da se ne očekuje uspješnost primjene cjepiva koja su se pojavila na tržištu. S odobravanjem cjepiva stvoren je preduvjet uspješne borbe protiv ove zaraze. Regulatorne agencije zadužene za davanje odobrenja za primjenu novog cjepiva dale su suglasnost za primjenu. Pred nama je početak aktivne borbe protiv pandemije.

Prvenstveno se cijepe zdravstveni i socijalni radnici koji rade sa zaraženim osobama te korisnici u domovima za starije i nemoćne osobe. Dakle, prvo na red dolaze oni najugroženiji, bilo profesionalno, bilo zbog poodmakle životne dobi i brojnih drugih bolesti od kojih boluju (komorbiditet), čime se znatno povećava rizik od smrtnog ishoda. Nakon toga, cijepit će se preostali dio populacije, s naglaskom na one starije i ugroženije.

Premda se rijetko osvrćem na medicinske teme, smatram da se ovdje radi o društvenom značaju cijepljenja te da o tome kao profesor epidemiologije našim čitateljima trebam reći poneku riječ. Što je to cjepivo i čemu služi? Svrha svakog cjepiva je poticaj stvaranja protutijela protiv nekog uzročnika zarazne bolesti, kako bi se kod susreta s tim uzročnikom uspješno borio brzom i učinkovitom reakcijom. Moramo znati da kod prirodnog zaražavanja ljudskom organizmu treba oko dva do tri tjedna da stvori dovoljnu količinu specifičnih protutijela koja su sposobna uništiti uzročnika. Ako cijepimo čovjeka prije nego se zarazi, u njegovom tijelu će se stvoriti visoka razina protutijela koja štite organizam već kod prvog dodira s uzročnikom i tako sprječavaju nastanak bolesti. Tijekom zadnjih stotinjak godina cjepiva su potpuno promijenila značaj zaraznih bolesti od kojih su nekada ljudi masovno umirali ili ostajali doživotni teški invalidi. To je cilj i cijepljenja protiv COVID–19 virusa.

U svijetu se istražuje više od 100 različitih cjepiva protiv COVID–19 virusa, a desetak je u fazi istraživanja na ljudima ili su pred regulatornim agencijama i čekaju dozvolu za uporabu. Da bi se dobila dozvola potrebna su klinička istraživanja o njihovoj učinkovitosti (sposobnosti potaknuti organizam na proizvodnju dovoljne količine zaštitnih protutijela) i sigurnosti/neškodljivosti (što manje i što lakše nuspojave). Pa i nakon što dobiju dozvolu za upotrebu cjepiva podliježu nastavku istraživanja i praćenju prijava nuspojava. Analizom prijava nuspojava iz cijelog svijeta mogu se brzo uočiti mogući problemi. Regulatorne agencije na temelju tih podataka mogu neko cjepivo i naknadno povući iz upotrebe.

Trenutačno su u upotrebi dva cjepiva - tvrtki Pfizer i Moderna. Radi se o cjepivima koja sadrže tzv. glasničku RNA (molekulu koja prenosi genetsku informaciju). Ova molekula je umjetno proizvedena i nije uzeta iz živog virusa. Ima za cilj potaknuti u stanicama čovjeka proizvodnju bjelančevine (koja je specifična za dio virusa) na koju organizam stvara protutijela. Nakon cijepljenja i docjepljivanja, već unutar mjesec dana u organizmu čovjeka stvara se visoka razina protutijela koji spremno u cirkulaciji dočekuju eventualni susret s virusom, nakon što je čovjek u kontaktu sa zaraženom osobom. U istraživanju odobrenih cjepiva nisu uočene nuspojave (osim blagog i kratkotrajnog crvenila na mjestu uboda), a zaštitna vrijednost je vrlo visoka (preko 95%).

Među vjernicima postavlja se pitanje etičnosti cjepiva s obzirom na moguću primjenu stanica iz pobačenih ljudskih plodova/fetusa u proizvodnji cjepiva. Nespojivo je da se koristi nečija smrt za spas drugih ljudi. Međutim, potrebno je reći da odobrena cjepiva nemaju nikakve veze sa stanicama fetusa. Istina, neka cjepiva će biti proizvedena na stanicama koje su uzete iz pobačenog fetusa, ali je ta veza izrazito daleka, jer se radi o umjetno uzgojenim stanicama koje su uzete iz pobačenog fetusa prije više od 50 godina. Stav katoličke crkve u ovom slučaju temelji se na načelu proporcionalnosti pa su biskupske konferencije nekih zemalja potaknule vjernike da mirne savjesti prime cjepivo. I ja se, kao epidemiolog, pridružujem tom pozivu. Cijepite se kako bismo se čim prije vratili normalnom životu!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)