26.01.2022.

Drago Plečko, najpoznatiji Samoborac - alternativac

Kaj veli povijest, a kaj stari Sumerani?

Krajem prošle godine najpoznatiji Samoborac – alternativac Drago Plečko u Galeriji Prica održao je predavanje o nekim novim saznanjima koja se tiču Samobora i njegove okolice, ponajviše po pitanju nastanka imena našega grada i brojnih nazivlja mjesta i ostalih toponima u njegovoj okolici. Samoborci su, naravno, s veseljem i u velikom broju nazočili i pozdravili njegovo pojavljivanje u javnosti, kojima uvijek izazove i potakne nove rasprave, bez obzira o čemu se radi. Postavljajući stalne upitnike i nudeći moguće odgovore i ovaj je puta zaintrigirao znatiželjnike, znanstvenike, kao i sve one koji razmišljaju šire od znanog i do sada ponuđenog. Oko ovog pitanja na razmišljanje i propitivanje dosadašnjih spoznaja potaknula su ga i istraživanja Mladena Rafaja.

Zajedno s Mladenom Rafajem otkrili ste vezu imena mjesta oko Vašeg rodnog Samobora i drevnog jezika Sumerana. Zvuči nevjerojatno...

I meni je tako zvučalo kada mi je moj prijatelj i istraživač Mladen Rafaj ukazao na veliku sličnost sumerskog jezika i čak 80 mjesta i lokacija oko Samobora, čija smo imena uvijek doživljavali da dolaze od prilično originalnog narječja našega kraja. No, kada mi je pokazao da se ime rijeke Save izvodi iz sumerskog "sa-u-a", što znači "velika ribom bogata voda", Dunava iz "dun-a-u", što znači "virovita voda ribom bogata", i Drave iz "dara-u-a", što je "poplavna ribom bogata voda", počeo sam vjerovati da u tome možda ima istine. Kad bi se to dokazalo bila bi to svojevrsna senzacija. Postoji tu i čudan niz imena na potezu od Altajskog gorja, kao Sambar, Šambar, Sampor, Sambir..., koja su povezana s kultom obožavanja, vjerojatno jelena, a zanimljiva je ta koincidencija da se dio Samobora zove Jelenščak, a drugi Sv. Helena, vjerojatno izvedenica od Jelena. Ime našega grada je Samobor. Dakako, sve se to može povezivati raznim mitološkim primjerima i kultovima, a poznati navodni korijeni imena Samobor dobivaju i četvrtog konkurenta. To je Sambar, čije je porijeklo iz drevne Indije, a navodno je uzeto od Sumerana. Naravno, to su lingvistički dokazi koji, međutim, nisu i manje zanimljivi.

Postoje li i neki fizički dokazi?

Grad Samobor postao je slobodnim gradom bulom Bele IV. godine 1242. Kako je kroz sva ta stoljeća postao najpoznatiji po rudarenju bakra, dosta sam tragao za originalnim dokumentima o Rudama, tom danas malom selu koje je u 16. stoljeću proizvodilo više bakra od svih engleskih rudnika zajedno! Svojevremeno sam u Institutu za jugoistočnu Europu u Grazu iskopao dokumente iz 1580. godine, a saznao sam da su iz Njemačke došli saski rudari pa je većina prezimena u Rudama još i danas njemačka.

Kako je sumerska riječ za bakar "urudu", nije teško zaključiti odakle ime Rude. I to bi se moglo smatrati slučajnošću, kada ne bismo imali u vidu imena sela i lokacija oko Samobora. Tako selo Cerje može biti "serie" (zemlja za sječu i spremanje drva, vjerojatno za rudnik), Šipački Breg "šipad" (stoka na paši), selo Rakovica "rakua" (bistra voda bogata ribom, koja je nekada bila puna slatkovodnih rakova), "lug" znači "brojne ptice", Otruševec "utruus" (mjesto za koze i ovce), a Hamor su "brojni mlinovi".

Posebno su zanimljive Celine, jer "seline" na sumerskom znači "pristanište". Dakle, imena sela Otok, Medsave i Celine opisuju negdašnji izgled tog dijela. Gotovo doslovce. Otok je doista bio otok na Savi i otuda mu ime, a Celine su se tada nalazile na obali i bile su pristanište.

Ima tih primjera još puno pa je teško vjerovati da nemaju nešto povijesno važno u sebi. Uostalom, mnoge su riječi starih Sumerana slične našima. Zgodno je da se led veli "siga", da "bunaar" znači "vući čistu vodu za piće", mama je "ama", dok je zub "zu". Ipak je ključan jedan već zaboravljeni nalaz, a to je bakrena sjekira otkopana na području Ruda, dakle u području rudnika.

Gdje se ona nalazi?

U jednom zagrebačkom muzeju. Ono što je ključno jest da su njenu starost metalurzi procijenili na fantastičnih 5300 godina! Dakle, već 3000 godina prije Krista se možda na području Ruda nalazilo pravo pravcato organizirano naselje gdje su živjeli ljudi koji su izrađivali alat. Radilo se o samorodnom bakru pa su ga samo ispirali, ali netko je prije svega trebao otkriti da uopće postoji i organizirati njegovo vađenje i izradu sjekira. Možda je taj detalj najvažniji među onima koje je primijetio Mladen Rafaj. Na tome bi ipak trebao poraditi ciljano mali tim ljudi različitih struka. Mišljenja sam da bi trebalo ponovno obaviti vještačenje starosti sjekire, a nakon toga iz drona i uz pomoć modernih tehnologija pokušati vidjeti da li se ispod zemlje na tom terenu naziru ostaci kakvog naselja koje za sada nije otkriveno. To bi bila prava senzacija!

Robert Škiljan

Istraživanja Mladena Rafaja

Naš kraj je bio interesantan stanovnicima stare Europe, jer je obilovao divljači – jelenima, bakrenom rudom, izvorima i kvalitetnim kamenom. O tome svjedoče toponimi i nalaz bakrene sjekire.

Toponim Samobor je sumerskog porijekla. Ime nekog mjesta, vodenog toka, može biti jedinstveno ili se može ponavljati na više mjesta s istim karakteristikama, primjerice Vrbik, Brezje, Vukovina, Bistra... Ako se ime Samobor/Sambor (Zumbur u povelji Bele IV.) ponavlja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Slovačkoj, Ukrajini, Rusiji te Indiji, na koju karakteristiku mjesta se odnosi? Samobor je smješten na spoju Žumberačkog gorja (koje se sastoji od tri gorska lanca: Žumberačke gore, Samoborskog gorja i Plešivice) i doline rijeke Save. Jeleni su se tisućljećima napasali ljeti u tom gorju te u ranu zimu migrirali u močvarnu dolinu. Brdo u Samoboru preko kojega je najkraći put iz Žumberačkog gorja u dolinu rijeke Save zove se Jelenščak.

Šambar i Samoborec su sela na zadnjim zapadnim uzvišenjima Bilogore prije silaska u dolinu rijeke Lonje. Selo Szamoborecz se spominje u popisima poreza u 16. stoljeću. Dolinom rijeke Lonje jeleni su mogli migrirati u dolinu rijeke Save. Na susjednoj Moslavačkoj gori dva su stara grada – Jelengrad i Košuta grad.

Sambar je riječ za jelena u hindi jeziku. Pošto se jelen na sanskrtu kaže "mriga", a na tamilskom "man" – rekli bismo, zbog ostalih toponima, da se radi o posuđenici iz sumerskog jezika. U sumerskom leksikonu jelen se označava kao "šen–bar". Poznate su trgovačke veze i međusobni utjecaji Sumerana i Indije preko civilizacije doline Inda (Harappa).

U Hrvatskoj enciklopediji – metalurgija piše:

"U Hrvatskoj je na području Ruda kraj Samobora, gdje su bila bogata nalazišta bakra, nađen najstariji tip bakrene sjekire kakve su se približno 4000 godina prije Krista rabile u rudnicima bakra. Taj se nalaz može smatrati najstarijim tragom metalurgije (i rudarenja) na području današnje Hrvatske."

Ovim nalazom se podatak o starosti kopanja bakrene rude u Rudama pomiče na razdoblje od prije 4500 do 6000 godina.

Bakrenu sjekiru je pri osnivanju 1846. godine Narodnom muzeju u Zagrebu poklonio Franjo Reiser, vlasnik rudnika u Rudama od 1825. do 1851. dr. Josip Brunšmid, kustos Arheološkog odsjeka Narodnog muzeja od 1893. te njegov ravnatelj od 1896. do 1924. I prvi profesor arheologije na Zagrebačkom sveučilištu tu je sjekiru opisao u svojoj knjizi Nahođaji bakrenoga doba iz Hrvatske i Slavonije i susjednih zemalja iz 1902. Piše: "... dar g. Reisera, za onda vlasnika samoborskoga majdana (inv. br. 2112), mnogo je manji (86 mm dug, 41 mm šir. na oštrici, najveća debljina 9 mm, težina 126 gr., patina djelomice skinuta). Oštrica mu je mnogo jače zaobljena, a na rubovima liti opažaju se uslijed kovanja ne¬znatno uzvinuti bridovi, kojima je mogla biti svrha, da se sje¬kira ili klin uzmogne u rašljasto procijepanom kvrgastom držalu bolje učvrstiti. Ravno odsječena glava u novije je doba udarcima čekića nešto razbijena, ali je moguće, da se je komad već i u staro doba bez držala rabio kao dlijeto i nešto na glavi raz¬bio".

Sjekira se nalazi u arhivu Arheološkog muzeja u Zagrebu pod inventurnim brojem AMZ 2112. Vjerujemo da bi samo kemijsko-spektrološka analiza mogla otkriti sadržaj arsena, odnosno kositra, u bakru i dati točan odgovor na pitanje starosti bakrene sjekire, a time i pouzdaniji podatak o starosti kopanja bakrene rude u Rudama. Uz sjekiru u okolici Samobora nađene su i brojne kamene sjekire – čekići koji su mogli služiti za drobljenje bakrene rude.

Vrijeme bakrene sjekire vrlo se vjerojatno podudara s vremenom Vučedolske kulture (3000 – 2500 g.pr.Kr.), koja se od Vučedola širila dolinama rijeka u potrazi za bakrenom rudom. Na zapad se proširila do Ljubljanskog barja, u kojem je potvrđeno naselje vučedolskog tipa, te peći za taljenje bakra, od bakrene rude nepoznatog izvora. Bakrena ruda se nakon iskopa u Rudama vjerojatno drobila i ispirala u Hamoru u Samoboru te ukrcavala na splavi u Celinama na Savi. Mogli su ju voziti nizvodno u Vučedol ili uzvodno u Ljubljansko barje.

Otkud sumerski jezik u našim krajevima? Neolitski farmeri koji su došli u Europu oko 5700 g.pr.Kr. s područja Anatolije/Mezopotamije, govorili su ne-indoeuropski jezik, proto–sumerski, te imenovali mnoge toponime i hidronime. Donijeli su znanje o poljoprivredi i stočarstvu, kultivirano bilje i pripitomljenu stoku, vještinu izrade keramike. Potisnuli su i djelomično asimilirali mezolitske lovce – sakupljače. Osnivane su kulture Stare Europe s centrima u dolinama rijeka (M. Gimbutas) Kukuteni-Tripolje, Vinča-Tardaš, Karanovo, kasnije Badenska pa Vučedolska, kojima je "lingua franca" bio sumerski jezik. Emigranti iz civilizacije Stare Europe su pod pritiskom indoeuropskih stepskih plemena migrirali u Mezopotamiju oko 4200 g.pr.Kr. te u močvarnom području međurječja rijeka Eufrata i Tigrisa osnovali novu kulturu, Sumer. Ime Sumer znači Crnozemlje, zemlja crne močvare, u istom značenju u kojem su i stari Egipćani nazvali svoju močvarnu zemlju u delti rijeke Nil Kemet. Pošto su neolitski farmeri razvijali poljoprivredu i stočarstvo od 10 000 do 8000 g.pr.Kr. u Mezopotamiji, pa to znanje preko Anatolije širili u Europu, možemo reći da su se njihovi potomci nakon 4000 godine vratili kući u Sumer.

FOTO

1 - Drago Plečko

2 - Mladen Rafaj prvi je primijetio neobičnu sličnost drevnog sumerskog jezika i osamdesetak toponima oko Samobora

3 - Neolitik - kamena sjekira

4 - Samobor na Savi

5 - Sambar jelen - Indija

6 - Sjekira iz Ruda

7 - Rekonstrukcija sjekire

8 - Neolitik - kamena sjekira

 

Drago Plečko, najpoznatiji Samoborac - alternativac

Arhiva 2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002