Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Stjepan Juzbašić, agronom AgroNADE savjetuje o "kriznom postupanju" za vrijeme aktualnih toplinskih valova

Zalijevajte i pomognite biljkama dušikom, kalijem ili kalcijem

Sredina je ljeta. Vrućine su "kakvih se ni najstariji ne sjećaju". Pate i trpe ljudi, životinje i biljke. Iako, bilo je i većih vrućina i "toplinskih valova", za koje nismo ni znali da se tako zovu, pa smo preživjeli.

Ipak, slaba je to utjeha svima nama prije pobrojanima.

Poljoprivrednici, veći i manji, voćari, vinogradari, pogotovo oni bez sustava navodnjavanja, gledaju u nebo i nadu polažu u nešto jače i veće od poticaja, sustava, države...

Zato je sada prava prilika za razgovor s nekim od stručnjaka koji nam, i u ovim uvjetima, imaju što poručiti i nečemu nas poučiti.

Agronom najuglednije samoborske prodavaonice agro-proizvoda Stjepan Juzbašić ima rješenja i upute i za ove, nimalo lagane životne uvjete za naše bilje.

Usred ljeta smo i temperature su iznad svih očekivanja. Kako biljke trpe ove vrućine?

Trpe jednako kao i ljudi. Možda čak i više, jer su direktno na suncu. Zato je njihova potražnja za vodom velika, a k tome, bez obzira što nema kiše i vlage koje obično potaknu neke bolesti, postoje bolesti koje dolaze s temperaturama, poput pepelnice, s kojom ove godine uzgajivači imaju dosta problema. Kod povrća, pogotovo kod rajčice i paprike, ovakvo vrijeme uzrokuje nedostatak nekih mikroelemenata poput kalcija. Isto se događa s jabukama i kruškama.

Kako si mali proizvođači mogu pomoći? Na što trebaju obratiti pažnju?

Prvenstveno biljkama sada treba više vlage i treba više zalijevati – rano ujutro ili predvečer, a voda ne smije biti prehladna u odnosu na vanjski zrak, jer to im predstavlja šok. Bolje je zalijevati možda ujutro kad se biljke preko noći rashlade, a za navečer bi bilo dobro pustiti vodu da najprije malo odstoji u kanti. U vodu se mogu dodavati i različita gnojiva.

Kakva gnojiva preporučate?

Postoje topiva gnojiva s mikroelementima – dušik, kalij ili kalcij, a mogu se dodati i ojačivači biljaka u ovako stresnim klimatskim uvjetima. Važno je da se i biljke prilagode tim uvjetima i naglim promjenama kao što su suša, tuča i slično.

Kakvo je stanje u vinogradima?

Ovo je, izgleda, godina pepelnice, jer druge bolesti se za sada ne pojavljuju. Ima ljudi koji stvarno jako paze, a ipak ne uspiju spriječiti bolest. Bilo je nešto malo žutice, kod koje nema pomoći i mora se loza vaditi, a čuo sam tek rijetko za pojavu groždanog moljca. Peronospore nema, kao još ni pojave plijesni.

Što ako naglo padnu veće količine kiše?

U tom slučaju treba aktivirati zaštitu protiv raznih gljivičnih oboljenja, i to kada je visoka vlaga, a i viša temperatura, oko 20 do 25 stupnjeva Celzija. Pepelnici pak odgovara visoka temperatura i umjerena vlaga.

Što biste još savjetovali poljoprivrednicima?

Treba obavezno zalijevati. Možda ne svaki dan, ali treba paziti na vlažnost tla i biljke.

Koje biljke više vole vodu od nekih drugih?

U ovom periodu sve biljke vole vodu. Treba paziti na one koje zakisele tlo, poput borovnica, brusnica i još nekih, koje ne bi trebalo zalijevati vodom iz vodovoda, jer sadrži klor koji može djelovati na Ph vrijednosti. Najbolja je kišnica.

Kako se može provjeriti kvaliteta i kiselost tla?

Hobisti i sami mogu pomoću jednog malog aparata provjeriti je li im tlo kiselo ili lužnato. Zadnjih godina primjećujemo da su tla blago snižene kiselosti. Provjeru možete dobiti i u laboratoriju kod nas u AgroNADI.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)