Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Martina Glasnović, predsjednica Skupštine Zagrebačke županije i Salih Huremović, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije

S manjinama smo bogatiji i bolji ljudi

U Zagrebačkoj županiji živi velik broj pripadnika raznih nacionalnih manjina. Ali, za sada, bilježimo samo njih devet koje su organizirane i, kao takve, sudjeluju u radu županijskih institucija.

O tome podrobnije govore Martina Glasnović, predsjednica Skupštine Zagrebačke županije i Salih Huremović, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije

Martina Glasnović, predsjednica Skupštine Zagrebačke županije

Kako procjenjujete suradnju s predstavnicima nacionalnih manjina na području Zagrebačke županije?

U ovih nešto više od pola godine, koliko sam na dužnosti predsjednice Županijske skupštine, mogu pohvaliti rad predstavnika naših nacionalnih manjina, kao i predsjednike njihovih vijeća i krovne koordinacije. Imala sam priliku sve ih bolje upoznati tijekom studijskog putovanja u istočnu Slavoniju i Baranju, koje je organizirala Koordinacija nacionalnih manjina Zagrebačke županije. Suradnja je za sada odlična, pri čemu me posebno oduševila njihova složnost. Svi međusobno surađuju, podržavaju programe svih manjina ne samo u smislu dolaska na događanja, nego i kroz rad same koordinacije. Po tome mogu biti primjer i svima nama, hrvatskoj većini, kako zajedno ostvariti ciljeve i predstavljati svoj narod. Drago mi je što Zagrebačka županija već niz godina i finacijski prati rad nacionalnih manjina, a na nama je da im još više olakšamo svakodnevni rad i realizaciju programa, za što ima i prostora i mogućnosti.

Tragom toga, što još županija može dati svojim nacionalnim manjinama? Koje novine ili promjene planirate uvesti?

Konkretno, do sada u povjerenstvu za dodjelu sredstava za rad nacionalnih manjina nije bilo i njihovih predstavnika. Bez obzira što su u tom povjerenstvu i do sada sve redom bili ljudi koji dobro poznaju problematiku, smatram da u njemu moraju biti i predstavnici manjina, čime podižemo kvalitetu i vjerodostojnost povjerenstva. Drugo, nakon dva održana sastanka s predstavnicima nacionalnih manjina, na kojima se otvoreno razgovaralo o svim pitanjima, založit ću se da u Odbor za nacionalne manjine, koji je stalno radno tijelo Županijske skupštine, također uđe i njihov predstavnik, jer do sada su to bili samo članovi Županijske skupštine. U pripremi je i izmjena odluke o kriterijima za osiguravanje rada vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije, koju treba pojednostaviti. Svi naši građani dobri su i vrijedni ljudi, ali često zapnu u administraciji, na koju se svi žalimo i koja usporava brojne procese. Cilj nam je da tu maknemo sve ono nepotrebno, a da, s druge strane, sve bude jasno i transparentno, u skladu sa zakonima i propisima.

Salih Huremović, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije

Što sve obuhvaća Vaš posao predsjednika Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije?

Zagrebačka županija na svom području ima devet nacionalnih manjina, a to su Albanci, Bošnjaci, Srbi, Makedonci, Mađari, Česi, Romi, Nijemci i Crnogorci. U sazivu Vijeća nacionalnih manjina s većinom od 25 članova su Albanci, Bošnjaci i Srbi, a svi ostali sudjeluju preko predstavnika svojih nacionalnih manjina, njihovi predsjednici i zamjenici. Svaka od nacionalnih manjina ima koordinaciju za svoja vijeća i predstavnike, iz kojih se onda, u dogovoru sa županijom, koja financira naš rad i programe, bira ovo vijeće. Vijeće postoji od 2007. godine, a njegov predstavnik do sada je bio predstavnik mađarske manjine Imro Berkeš. U dogovoru i razgovoru s ostalim manjinama tražili smo da sljedeći predstavnik bude iz većinske, bošnjačke manjine, pa sam tako ja izabran za predsjednika.

Kako i na koje sve načine se ostvaruje suradnja s predstavnicima nacionalnih manjina?

Tu su, prije svega, redovne aktivnosti u usklađivanju rada i ostalih zajedničkih programa, među kojima mogu istaknuti studijska putovanja kroz posjete drugim nacionalnim manjinama. Tako smo prošle godine bili u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje smo se sastali s predstavnicima manjina Mađara, Srba i Roma koji djeluju na tom području. Taj program ćemo nastaviti i svake godine posjetit ćemo neki dio Hrvatske u kojem imamo građane drugih nacionalnosti. U planu su i posjeti matičnim državama naših nacionalnih manjina, koje do sada zbog epidemioloških mjera i opće situacije nismo mogli ostvariti. Značajno je i izdavanje knjige o nacionalnim manjinama u Zagrebačkoj županiji, koju piše dr.sc. Filip Škiljan, a koja bi javnosti trebala biti predstavljena u kolovozu ove godine. U njoj će biti obuhvaćene sve nacionalne manjine na našem području i najnoviji podaci o njihovom brojnom stanju.

Koliki broj pripadnika nacionalnih manjina živi u Zagrebačkoj županiji, s kojim podacima raspolažete?

Prema popisu od 2011. godine u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji živi između 6,5 do 7 tisuća pripadnika nacionalnih manjina. Podatke od prošlogodišnjeg popisa stanovništva još nemamo, a očekujemo ih kroz koji mjesec. I mi tu očekujemo nešto manje brojke.

S kojim sve problemima Vam ti ljudi dolaze?

Problema uvijek ima, kao što ih imaju i drugi građani, ali zahvaljujući novom sazivu Skupštine i novoj predsjednici možemo biti zadovoljni načinom i brzinom kojima se oni nastoje rješavati. Radilo se i do sada i zaista ne želim nikoga prozivati, ali nekako se to radilo usput, kao o sporednim stvarima. Svaka država ima svoje manjine i one su, rekao bih, i blago tih zemalja, nešto čime se mogu ponositi. Mi sustavno provodimo svoje programe, koji su redovito prepoznati i financirani od strane županije. Jasno, unazad dvije godine i nas su u radu usporile i unazadile postojeće epidemiološke mjere, no veći dio svega možemo nadoknaditi u budućem razdoblju.

Već ste naglasili sve bolju i jaču suradnju sa županijom. Što biste još istaknuli, a nismo spomenuli u ovom kratkom razgovoru?

Možda treba istaknuti da nemamo u svim gradovima ili općinama zastupnike svih nacionalnih manjina. Konkretno, u Samoboru imamo predstavnike njemačke i makedonske manjine, u Svetoj Nedelji svog predstavnika imaju Bošnjaci, i ta suradnja je za sada jako dobra. No, tu su i druge nacionalne manjine, koje isto djeluju na ovim prostorima, ali nemaju još svoje predstavnike. Pozivam ih sve da se organiziraju i uključe u rad putem svojih predstavnika.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)