Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović: U Samoboru dograđujemo gimnaziju, glazbenu školu i gradimo polikliniku

Samobor i Samoborci su to zaslužili

Damir Tomljenović rođen je 1963. u Zagrebu. Devet godina, od 2008. do 2017., bio je zamjenik župana Zagrebačke županije, došavši na ovu dužnost s mjesta voditelja diskontne prodaje PIK-a Vrbovec. Prije toga, od 1997. do 2000., radio je na mjestu pročelnika za upravljanje gradskom imovinom u Gradskoj upravi Grada Vrbovca. Bio je član Skupštine Zagrebačke županije od 1997. do 2008. te od 2017. do 2021. godine.

Dragovoljac je Domovinskog rata. U nekoliko mandata bio je predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Vrbovca.

Kao zamjenik župana pokrenuo je i inicirao niz projekata i programa, od kojih mnoge i na području Grada Samobora.

Zatekli smo Vas nedavno zajedno s predsjednicom Županijske skupštine Martinom Glasnović u Samoboru. Koji je bio povod Vašem dolasku?

Vidim da vašem novinarskom oku ništa ne može promaknuti. Bili smo u posjetu ravnateljici Glazbene škole Ferdo Livadić, a obišli smo i lokaciju na kojoj će Zagrebačka županija dograditi ovu glazbenu ustanovu koja radi svojih djelatnika i polaznika ima status jedne od najprestižnijih glazbenih škola u Hrvatskoj.

Kada možemo očekivati početak radova?

Zagrebačka županija je u cijelosti financirala izradu projektne dokumentacije, a nova škola imat će prizemlje i dva kata i bit će površine 659 m2. Sredstva za dogradnju u iznosu od 8 milijuna kuna već smo planirali u projekcijama proračuna za iduće dvije godine, tako da se početak radova može očekivati u 2023. godini. Do tada moramo riješiti novi izazov, a to je poskupljenje radova. Naime, procijenjeno je da će izgradnja biti nešto skuplja od prvog plana i iznos se popeo na 10,5 milijuna kuna. Naravno, ovaj projekt je neupitan i Zagrebačka županija će se pobrinuti za dodatna sredstva, a imamo i najavu da bi se i Grad Samobor uključio s 10% od ukupnog iznosa.

Možemo li očekivati još investicija u školstvu?

Zagrebačka županija značajna sredstva ulaže u kapitalnu izgradnju u školstvu. Bez obzira na velik broj novosagrađenih škola i dvorana, potrebe su i dalje velike. Podsjećam da smo znatna sredstva osigurali za veliku sportsku dvoranu kod srednjih škola u Samoboru, kao i onu uz Osnovnu školu Samobor, te da smo dogradili Srednju strukovnu školu. Prije nekoliko dana raspisana je nabava za izradu idejnog rješenja i idejnog projekta za dogradnju Gimnazije Antun Gustav Matoš, koju će zajednički financirati Zagrebačka županija i Grad Samobor. Podsjećam kako su župan Kožić i gradonačelnica Škrobot početkom godine potpisali sporazum kojim je definirano da će svaka strana osigurati polovicu sredstava. Konačan cilj je samu gradnju prijaviti za financiranje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Na ljeto bi trebali krenuti gotovo 15 milijuna kuna vrijedni radovi u SSŠ-u u Samoboru, u sklopu projekta Regionalni centar kompetentnosti. Radit će se centar za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, a radovi u Samoboru i na ostale dvije lokacije moraju biti gotovi do kraja 2023. godine.

Moram istaknuti kako je Zagrebačka županija apsolutni lider kada govorimo o gradnji i ulaganjima u školske objekte. Prošli tjedan otvorili smo novu, 23 milijuna kuna vrijednu, dvoranu u Klinča Selima koju smo u cijelosti financirali sami. Radi se o školi koja do sada nije uopće imala dvoranu. Gotova je i škola u Luki, uskoro i u Pušći, a pred završetkom su nove dvorane u Bedenici i Graberju Ivanićkom, radionice i praktikumi dograđuju se u SŠ Dragutina Stražimira u Zelini, a počela je i gradnja nove škole u Strmcu.

Na zadnjoj sjednici Županijske skupštine spominjala se i gradnja poliklinike u Samoboru. O čemu se konkretno radi?

Kao što znate, Zagrebačka županija je jedina županija u Hrvatskoj koja nema opću bolnicu na svom području. Kako bi usluga bila što kvalitetnija i dostupnija, ulažemo znatna sredstva diljem Zagrebačke županije. Konkretno, u Samoboru sufinanciramo rad kirurške i internističke ambulante, Centar za kronične bolesti i logopedsku ambulantu, kao i dodatna tri tima hitne medicine. Odlučili smo napraviti korak dalje i kroz dogradnju i rekonstrukciju glavnih zgrada Doma zdravlja u Samoboru i Velikoj Gorici osigurati prostore u kojima bi bile dostupne ordinacije izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, poput fizikalne medicine i rehabilitacije, neurologije, kardiologije, pulmologije i urologije. U proračunu za ovu godinu osigurali smo 400.000 kuna za izradu projektne dokumentacije, a ovaj iznos predlažemo povećati u rebalansu proračuna na 1 milijun kuna. Ono što mogu najaviti je da će se u ovoj godini sanirati krov u domu zdravlja, kupiti novi ultrazvuk za ginekologiju, oprema za fizikalnu terapiju, te kupiti više vozila, koja će se koristiti za njegu u kući, preko sanitetskog prijevoza. Moram napomenuti i kako je dokumentacija za energetsku obnovu zgrada domova zdravlja u Samoboru, Ivanić-Gradu i Velikoj Gorici gotova i čekamo raspisivanje natječaja kako bismo povukli europska sredstva. Na taj način već smo obnovili zgrade domova zdravlja u Jaski, Zaprešiću i Vrbovcu.

Nedavno ste bili u posjetu OPG-u Ivice Babojelića iz Vrbovca Samoborskog. Kojim povodom?

Obišli smo Babojelićev OPG, jer su upravo njemu odobrena prva sredstva u iznosu od 70.000 kuna u sklopu nove mjere Zagrebačke županije kojom se poljoprivrednicima dodjeljuju bespovratna sredstva za ugradnju sunčanih elektrana. S obzirom na energetski izazovna vremena u kojima se nalazimo ova mjera došla je u pravom trenutku, a sam Babojelić vjeruje da će se investicija vratiti kroz 3 godine te da će računi biti prepolovljeni. Koristim ovu priliku da pozovem i druge poljoprivrednike iz samoborskog kraja, ali i cijele županije, da iskoriste dostupnih 800.000 kuna u okviru javnog poziva za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije na poljoprivrednim gospodarstvima. Moram istaknuti kako sam impresioniran onim što sam vidio na ovom OPG-u, a drago mi je i da je obitelj korisnik drugih potpora Zagrebačke županije u poljoprivredi.

O kakvim se dodatnim potporama radi i jesu li sredstva još dostupna?

Ove godine osigurali smo 3,8 milijuna kuna bespovratnih potpora za naše poljoprivrednike. Na Skupštinu idemo s prijedlogom da se ovaj iznos dodatno poveća na ukupno 5,6 milijuna kuna i vjerujem da ćemo za to dobiti podršku. Dakle, poljoprivrednici temeljem ovog natječaja mogu bespovratno dobiti do 100 tisuća kuna, odnosno do 150 tisuća kuna, ako se bave ekološkom proizvodnjom. Moram naglasiti da se, kada je poljoprivreda u pitanju, rijetko koja županija može pohvaliti s ovako izdašnim sredstvima.

Posljednjih dana u medijima se govori o ukidanju nerentabilnih linija prijevoza u mnogim županijama. Kakvo je stanje u našoj županiji?

Dobro ste primijetili da je ovo vrlo aktualna tema, ali nema straha za stanovnike Zagrebačke županije, jer smo upravo mi prva županija u RH koja je još krajem prošle godine s prijevoznicama potpisala gotovo 90 milijuna kuna vrijedne dvogodišnje ugovore o javnom linijskom prijevozu unutar naše županije. Na ovaj način prvi smo krenuli s primjenom europskog standarda, jer se i u drugim člancima EU javni prijevoz u ruralnim područjima zbog nerentabilnosti pokriva modelom ugovora o javnim uslugama. Odlukom Vlade RH, Zagrebačkoj županiji dodijelit će se za prijevoznike u sljedeće dvije godine 65,6 milijuna kuna, a županija će sama za ovu svrhu osigurati gotovo 22 milijuna kuna vlastitih sredstava. Ovakvim potezom paralelno utječemo na više čimbenika - zadržavamo naše građane na ruralnim prostorima, nudimo im veći broj linija uz nižu cijenu karte, utječemo i na manju prometnu zakrčenost na našim prometnicama, povećavamo razinu sigurnosti na cesti te smanjujemo zagađenje okoliša. Naravno, tu su i naši autoprijevoznici, koji iduće godine imaju siguran posao i sigurna radna mjesta. Konkretno, upravo zbog ovih ugovora nakon punih 5 godina javni prijevoz se vratio na Žumberak.

Jeste li zadovoljni obnovom od potresa na području Zagrebačke županije?

Nitko ne može biti zadovoljan obnovom dok se svaka kuća ne obnovi i svaka obitelj dobije nazad svoj dom. Šteta se u našoj županiji procjenjuje na 1,2 milijarde kuna. Nakon petrinjskog potresa za područje Zagrebačke županije Vlada RH je proglasila katastrofu, a konstrukcijska obnova privatnih zgrada, kuća i stanova financira se sredstvima državnog proračuna te je za nju zadužen Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Ono što jest u nadležnosti Zagrebačke županije je obnova zgrada javne namjene. U 2022. godini za tu smo namjenu predvidjeli 80 milijuna kuna decentraliziranih sredstava te po 40 milijuna kuna u 2023. i u 2024. godini. U tijeku je javni poziv putem kojeg su raspoloživa ta sredstva, a koji smo korigirali u odnosu na početak godine na način da sada županija u stopostotnom iznosu pokriva trošak obnove i sanacije stradalih objekata javne namjene. Koristim priliku da pozovem vlasnike i osnivače zgrada javne namjene, tj. gradove, općine, škole, muzeje, crkve, domove zdravlja itd., a koje su oštećene u potresu, da dostave svoje prijave kako bi ostvarili pravo na dodjelu bespovratnih sredstava. Najbolji primjer je crkva u Kravarskom, simbol stradanja u potresu, koja je u visokoj fazi obnove, a županija joj je dodijelila ugovor vrijedan 10,2 milijuna kuna.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)