Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Održana druga sjednica hrvatsko-slovenske povijesne komisije

I vrapci na grani znaju

Osim što je moderno osnivati razna istražna povjerenstva komisije ili kako se to već zove, nadajamo se da će to u hrvatsko-slovenskom povijesnom slučaju biti i obostrano korisno. U Ljubljani je nedavno održana druga sjednica hrvatsko-slovenske povijesne komisije, koju vode Dušan Bilandžić i Janko Prunko, a sudjeluje još četrnaest članova. Sigurno se pitate: koji je cilj rada te komisije?

Na prvoj sjednici su se dogovorili o metodama rada kod donošenja izvještaja o odnosima između Slovenije i Hrvatske u razdoblju od sredine 19. stoljeća pa do osamostaljenja 1991. godine. Zadatak komisije je da, upotrebljavajući znanstveno-povijesne metode te na osnovu znanstvenih informacija, osvijetli povijest odnosa između Slovenaca i Hrvata u navedenom razdoblju, s posebnim naglaskom na odnose na kulturnom, gospodarskom i političkom području. Mandat te komisije je dvije godine i do tada bi mudre znanstveno-povijesne glave trebale napisati izvještaj o tome kakvi su nam odnosi bili u navedenom razdoblju.

Zanimljivo je čuti da je ta komisija već na svojoj prvoj sjednici ustvrdila da u stotinu i pedeset godina između Slovenije i Hrvatske nije nikada bilo ozbiljnijih konflikata te da su odnose označavali suživot i suradnja, što je također hipoteza od koje će poći u svom istraživanju. Bitno je, kako tvrde predsjednici komisije, iako su ih ustanovile vlade, da će biti samostalni u svom radu i da politika neće utjecati na njihov rad.

Eto, znači stotinjak i više godina smo živjeli u idili, ali zadnjih petnaest je tako uzvrelih i uskovitlanih da se to ne smije ni istraživati ili povijesničari polaze od premise da svaka povijesna paradigma dobiva pravi referentni okvir tek s određenim povijesnim odmakom. Možda postoji i treći mogući odgovor, odnosno da će ta studija biti tek osnova za istraživanje odnosa u zadnjih 15 godina.

O tome kako su nam dobri odnosi ili kakvo ozračje vlada u javnom mnijenju i između država govore i zadnji rezultati ankete u emisiji Nedjeljom u dva. U emisiji je gostovao Jelko Kacin, predsjednik Liberalne demokracije Slovenije, najveće opozicijske stranke i zastupnik u Europskom parlamentu. Postavljeno pitanje: doživljavate li Sloveniju kao prijateljsku zemlju - polučilo je odaziv 2971 gledatelja s odgovorom "ne", što je ukupno 81% ljudi koji su nazvali. Prativši emisiju, bilo je očito da nisu Kacinovi politički stavovi, ma kakvi oni bili, izazivali negativan stav, nego je on odraz nekog opće prihvaćenog stava da su nam odnosi loši. Pitanje koje je postavljeno pomalo sugestivno i na koje odgovor može biti samo bipolaran je uvijek dvosjekli mač. Iako osobno sumnjam da bi rezultat, i da je postojala mogućnost da odgovori budu u više kategorija, bio bitno različit. Ako opet pođemo od bipolarnih kategorija ili crno bijele tehnike, ako "nas" 2971 Hrvat ne doživljava kao prijateljske, onda znači da smo "mi" neprijateljski. Svaki Slovenac provede godišnje dva dana na hrvatskoj obali - znači li to invaziju neprijatelja po svim osnovama?

Svi smo strpani u isti koš - onih koji su krivi za to što nisu vraćeni dugovi Ljubljanske banke, što nema dogovora oko nuklearke te da se ne zna je li je Piranski zaljev zaljev ili vala. Oprostite, ali ja se tako ne osjećam, a mislim i većina "običnih" ljudi, i nismo neprijateljski razpoloženi, niti želimo takvima biti.

S jedne strane, dakle, imamo povijest i 150 godina suradnje, a s druge strane 15 godina problema o kojima već i vrapci na grani sve znaju, ali oni hrane, nažalost, negativne stavove.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)