Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Izbor gradonačelnika u Sloveniji i Hrvatskoj

Posredno ili neposredno

Promišljanje da je "vječno iskustvo da je svaki čovjek koji ima vlast sklon da je zlouporabi" je još u 17. stoljeću iznio građanski predrevolucionarni mislilac Ch. Montesquieu u svom djelu O duhu zakona. Iako su prošla stoljeća, misao je zanimljiva još i danas. Proces izbora je bitan proces u iskazivanju legitimne volje naroda, jer mi, narod, dakle izabiremo one koji će nam krojiti ono što zovemo vlast. Prvo Ustavom, a onda izbornim zakonom definirana su pravila, broj, veličina, način izbora za parlament i za lokalnu upravu. Ovih dana ćemo se susretati s pojmovima: birači, izborne liste, izborni prag, izborno povjerenstvo... i još cijelim nizom izborne mašinerije, koja se stavlja u pogon kad kreću izbori. Napadat će nas i vas, s televizijskih ekrana, jumbo plakata, novina, puno nasmiješenih i zgodnih obraza, opremljenih velikim porukama... Izbori nisu tek jedan moment ili jedan tjedan u nekom mandatu, to je ipak važno društveno pitanje i cijela jedna disciplina. Politologinja Mirjana Kasapović je sastavila izborni leksikon, nešto poput abecede ili rječnika izbora, objasnila je sve od a do z o izborima.

Ovdje mi ipak nećemo držati politološko predavanje o izborima, pokušat ćemo samo pogledati razlike u procesu lokalnih izbora sa obje strane grane. Izbori su razmjerni u obje države, što znači da postoje liste koje predlažu političke stranke ili interesne skupine, postoje kvote zakonom zadane, postoje izborne jedinice, definiran je broj vijećnika i izborni prag. Bitna razlika je u načinu izbora gradonačelnika iliti župana, kako je naziv za istu funkciju u deželi. U Sloveniji se gradonačelnika bira neposredno – običnim jezikom rečeno, uz listić za člana općinskog vijeća dobijete i listić na kojem birate i kandidata za gradonačelnika. Dakle, ako većina birača u Samoboru misli da bi Marko Marković bio najprimjerenija osoba koja će obnašati funkciju gradonačelnika, da bi najbolje predstavljao Grad Samobor, bez obzira na stranačku pripadnost, mogli bi ga izabrati, naravno, ako se dotični kandidira.

U Samoboru postoji tradicija gradonačelnikovanja, jer ipak je Samobor već godinama slobodni kraljevski grad; to naš kolumnist Milan Žegarac Peharnik u svojem podlistku vrlo detaljno i iscrpno opisuje.

U Sloveniji se bira gradonačelnik neposredno, on nije izabran od strane najjače stranke u općinskom vijeću, odnosno kao nositelj liste koja je dobila većinu. Postoji cijeli niz teorija što je bolje, odnosno što je za rad i izvršavanje funkcija primjerenije. Kao što znate, svaki Janus ima i svoje drugo lice.

Biranje neposredno može biti izražavanje volje naroda, ali može biti i dvorezni mač, što ćemo objasniti na "friškom" primjeru iz Brežica.

Već smo ovdje pisali o tome da su Brežice, nakon parlamentarnih izbora, ostale bez župana. Šest mjeseci traje provođenje svih izbornih procedura, a grad je bez župana. Naravno da se tada javljaju problemi lokalne uprave. Treba se školovati, trebaju raditi vrtići, gradnja vodovoda i kanalizacije mora teći dalje, život u gradu ne staje zato jer nema onog koji bi trebao biti samo prvi među jednakima. S druge strane je činjenica da, ako nemate župana, nemate rebalans proračuna za 2004., ako nemate župana nemate ni proračun za 2005. Dakle, sve to vrijeme općina mora poslovati na poseban način. Izborna procedura završena, župan Brežica Ivan Molan izabran prije dobrih mjesec dana i nije mu lako. Prvi zadatak mu je skupiti dovoljan broj glasova u Općinskom vijeću da se u svibnju potvrdi proračun. Da je posredno izabran, imao bi većinu i u Vijeću, pa zeleno svjetlo za proračun ne bi bio problem. No, tome nije tako i tu nastaju problemi.

Mogli bi zaključiti da nije lako vladati, a bogme nije ni nama lako izabrati tko će nam upravljati gradovima i državama, jer teško je i pretpostaviti kakve će mu se sklonosti javiti kad dobije vlast.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)