Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Osim o granicama u Slovenskoj se javnosti raspravlja i o regionalnom razvoju

Regije će u EU imati prioritet!

Prošlih tjedana je osim ekološke zone i epikontinentalnog pojasa, o kojima je već dosta rečeno i napisano, vruća tema u slovenskom državnom zboru bila rasprava o regijama. Burna rasprava je trajala cijelih sedam sati oko Zakona o usklađenom regionalnom razvoju koji je predložen po hitnom postupku. Slovenija tim zakonom ima osnovu za određivanje broja razvojnih, ali i, što je još važnije, broj kohezijskih politika, odnosno regija. Veći dio burne rasprave se vrtio oko zakonske dopune koju je zahtijevala opozicija, a kojom se tražilo da se Slovenija podijeli na 14 razvojnih regija i ta bi podjela bila kasnije osnova za podjelu na pokrajine. Vlada je pak zakonom predložila 12 regija na osnovi sadašnjih statističkih regija.

Sigurno vam se čini čudnim zašto toliko polemika i dilema oko regija. Zakon je bio potreban da bi država mogla aktivno pregovarati u Bruxellesu oko kohezijske politike i zato je svakako za pojedini grad ili naselje bitno kojoj će regiji pripasti. Slovenija je već neka sredstva, stručnjaci kažu s puno nula, izgubila zbog toga što nije imala takav zakon, odnosno regionalnu politiku. U Bruxellesu je Slovenija tretirana kao jedna regija, a za posljedicu to ima puno manje sredstava iz fondova čiji budžeti iznose milijune eura.

Regionalizam se odnosi na ciljane pokušaje država da stvore formalne mehanizme za rješavanje zajedničkih pitanja ili, drugim riječima, "svjesna politika država ili poddržavnih regija da usklade aktivnosti i angažmane u široj regiji" (Wayet–Mayers).

Stručnjaci kažu da je od svih sličnih regionalnih organizacija na svijetu EU najrazvijenija. Proširenjem i primanjem novih članica regionalna su politika i razvoj dobili prioritetno mjesto.

Boraveći nedavno u nekima od institucija Europske Unije i njihovom direktoratu za regionalni razvoj, došla mi je u ruke publikacija o regionalnom razvoju i kohezijskoj politici za razdoblje 2007-2013. Publikacija započinje riječima "I regije imaju svoju riječ", što govori o odnosu Unije prema regijama. Regionalne i kohezijske politike će u tom razdoblju financijski biti zastupljene kroz jednu trećinu proračuna Unije, što u brojkama i slovima iznosi 336,1 milijarde eura. Tri su fonda: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijska politika. Europski fond za regionalni razvoj je osnovan već 1974. godine. Glavni ciljevi su: konvergencija – gospodarski razvoj najmanje razvijenih regija, regionalna konkurencija i zapošljavanje te treći cilj – europska prostorna suradnja. U razdiobi tog velikog financijskog kolača bit će izdvojena sredstva za: prekograničnu suradnju, vanjske granice Europske Unije, transnacionalnu suradnju, regije koje imaju BDP manji od 75% prosjeka EU, program za najudaljenije regije, pa i za regije koje su ugrožene zbog statističkog utjecaja.

Da sad ne budemo previše šturi i suhoparni s nabrajanjem naziva, fondova i ciljeva, poanta je svakako da regije u razvojnoj politici Europske Unije imaju doista prioritet i da se dosta sredstava namjenjuje programima koji bi omogućili uravnotežen, skladan i trajan razvoj europskog prostora.

U zadnjem natječaju za našu regiju iz programa Interreg, odnosno takozvani prekorganični programi za područje Slovenije, Hrvatske i Mađarske, su prijavljena 264 projekta od kojih su izabrana 64. Brojke dovoljno govore da postoji interes, ideje i suradnja već sada između organizacija i regija, jer svi ti projekti imaju partnere s jedne, druge ili treće strane granice.

Učimo na iskustvima drugih ponekad najbrže, pa se nadamo da će Hrvatska brže od Slovenije naučiti da je regionalna politika bitna te da će se zakon o regijama donijeti prije nego što postane punopravna članica EU.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)