Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Koji je značaj zaraznih bolesti u svijetu i kod nas?

Čistoća je ipak samo pola zdravlja

Tijekom 20. stoljeća došlo je do znatnog produženja očekivanog trajanja života. S 50 godina na početku stoljeća, u razvijenim zemljama očekivana dužina života porasla je na 70 godina krajem stoljeća. Tako značajan produžetak očekivanog trajanja života uzrokovan je brojnim čimbenicima. Snižavanje pobola i smrtnosti od zaraznih bolesti svakako je važan čimbenik. Do ovoga je došlo znatno više radi unapređenja općih sanitarnih i higijenskih mjera, negoli zbog razvoja medicinske znanosti. Potom, proizvodnja efikasnih cjepiva umanjila je značaj nekih zaraznih bolesti. Sjetimo se samo velikih boginja, nekada teške i smrtonosne bolesti koje danas više nema. Ili velikog broja oboljelih od dječje paralize s teškim doživotnim invaliditetom, čega također kod nas (u Europi) više nema. Otkrivanje efikasnih antimikrobnih sredstava dovelo je do uspješnog liječenja nekih smrtonosnih zaraznih bolesti. Od primjene penicilina, prvog antibiotika, prošlo je više od 70 godina. Bez obzira na postignute uspjehe u suzbijanju i prevenciji zaraznih bolesti one i dalje u globalnom smislu ostaju značajne za čovjeka. I danas čak 1/3 smrti nastaje kao posljedica zaraznih bolesti. Naravno, razlike su značajne između razvijenih i nerazvijenih zemalja. To se odražava i u znatnim razlikama u očekivanom trajanju života za dijete rođeno u jednoj od razvijenih u odnosu na ono rođeno u nerazvijenoj zemlji.

U Hrvatskoj je prosječno očekivano trajanje života za dijete rođeno početkom 21. st. 73 godine (muškarci 69, a žene 76,5 godine), što nas svrstava u rang srednje razvijenih zemalja koje su učinile znatan napredak u suzbijanju zaraznih bolesti (npr. u Japanu 80 godina, u Švicarskoj 79, u odnosu na Siera Leone 35). U Hrvatskoj je smrtnost od zaraznih bolesti vrlo rijetka zahvaljujući poboljšanju općih uvjeta života te razvoju medicine i zdravstva. Struktura smrtnosti od zaraznih bolesti je zadnjih godina nepromijenjena. Umire se od aktivne tuberkuloze, gripe (smrtnost je 0,01%), upale pluća, gnojnog meningitisa, leptospiroze, salmoneloze, AIDS-a, alimentarnog trovanja hranom, encefalitisa, legioneloze, tetanusa, hepatitisa B.

Akutne respiratorne infekcije vodeći su uzrok smrtnosti od zaraznih bolesti u svijetu. Premda infekcija svakog dijela respiratornog trakta može dovesti do smrti, najčešće takav ishod ima upala pluća kod mlađih od pet godina, kao i osoba starijih od 65 godina te onih imunodeficijentnih. Upala pluća je vrlo značajan problem i kod bolničkih infekcija, koje su redovito uzrokovane multirezistentnim mikrobima. Procjenjuje se da mala djeca imaju godišnje čak do desetak epizoda akutne respiratorne infekcije (najčešće virusne etiologije). Rizik od smrtnog ishoda kod djece u nerazvijenim zemljama je 30 puta veći negoli u razvijenim. Čak 95% smrti djece od respiratornih infekcija događa se upravo u nerazvijenim zemljama.

Najveći broj umrlih od crijevnih zaraznih bolesti događa se među djecom također u nerazvijenim zemljama. U tim zemljama djeca godišnje imaju i do deset epizoda proljeva. U osnovi postoje tri najčešća načina prijenosa uzročnika crijevnih zaraznih bolesti. To su prijenos hranom, vodom i s osobe na osobu. Pojedini od ovih načina ima različit značaj za zemlje na različitom nivou razvoja. Način prijenosa ovisi i o osobinama uzročnika. Etiologija crijevnih zaraznih bolesti posve je različita i varira u prostoru i vremenu. Stoga je nužan stalan epidemiološki nadzor i provođenje studija u etiološkoj dijagnostici. Kod nas je u tijeku višegodišnji program praćenja otpornosti mikroba na antibiotike, pod okriljem Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.

U nerazvijenim zemljama najčešći uzročnici crijevnih infekcija su rotavirusi, enterotoksigena E. coli (ETEC), šigele i kampilobakter. Među djecom u razvijenim zemljama rotavirus je značajan uzrok dječjih proljeva i hospitalizacije. Djeca su osjetljivija na crijevne infekcije zbog pojave brze dehidracije, koju je često potrebno liječiti bolnički. Međutim, zadnjih mjeseci smo svjedoci da genetski izmijenjena E. coli može izazvati i veći broj smrtnih slučajeva među odraslim osobama u razvijenim zemljama (najviše slučajeva u Njemačkoj), zbog zatajivanja funkcije bubrega. A kao posljedica preboljene ove infekcije porastao je broj osoba koje očekuju transplantaciju bubrega, što dodatno povećava troškove zdravstvenog sustava. Od osobitog značaja u liječenju ovih bolesti je brz razvoj antimikrobne rezistencije. Javljaju se multirezistentni sojevi koji izazivaju povišenu smrtnost. Cjepiva ne postoje, premda su u razvoju, protiv rotavirusa i ETEC. Porastu značaja crijevnih zaraznih bolesti pogoduje trgovina hranom, klimatske promjene, porast imunodeficijentnih osoba i česta putovanja u različite krajeve svijeta. Stoga je teško predvidjeti značaj zaraznih bolesti u budućnosti. Svakako će njihov značaj još dugo biti jedan od prioriteta Svjetske zdravstvene organizacije.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)