Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Što nam donosi revolucionarno, a istovremeno opasno otkriće sintetske stanice

Umjetni život – korist ili opasnost

Sredinom prošle godine u svim medijima je odjeknula vijest da je skupina znanstvenika stvorila prvu sintetsku stanicu. Naime, u časopisu Science je objavljeno da je skupina američkih istraživača, predvođena pionirom genetike Craigom Venterom, radeći pet godina i potrošivši 30 milijuna dolara, stvorila prvu sintetsku stanicu – prvi živi organizam kojeg kontrolira sintetski genom. Venterova skupina prvo je kemijski sintetizirala genom bakterije koristeći se kopijom genoma stvarne bakterije Mycoplasma mycoides. Nakon toga su ugradili taj sintetski genom u drugu Mycoplasma mycoides. Nova bakterija replicirala se više od milijun puta, pri čemu su sve kopije imale umjetnu, sintetsku DNK koja ih je kontrolirala. Novi oblik života Venter je nazvao Synthia.

Što reći o ovom otkriću? Revolucionarno, a istovremeno opasno. To znači da je čovjek kadar proizvesti živu stanicu koja će imati posve novi sintetski genom (slijed aminokiselina) kojeg čovjek izmisli. Kakav utjecaj može imati tako stvoren umjetni organizam? Može se koristiti u obrani od patogenih mikroba pa biti vrlo koristan čovjeku u suzbijanju brojnih bolesti kod ljudi, životinja i bilja. S druge strane, gdje nam je sigurnost da taj novostvoreni organizam neće djelovati pogubno na život na Zemlji iz jednostavnog razloga što s njim nikada čovjek nije bio u doticaju pa nema prirođenu ili stečenu otpornost. To može biti pogubno za cjelokupni život na Zemlji. A gdje nam je sigurnost da se ovo otkriće neće koristiti za proizvodnju biološkog oružja protiv kojega čovjek nema nikakvu obranu? Previše ozbiljnih pitanja bez odgovora. Premda je Crkva rekla da u tome ne vidi nikakvu opasnost niti ocjenjuje da se čovjek na ovaj način igra Boga, mislim da to i nije do kraja točno. Bilo je veće povike kada su obavljana istraživanja na kloniranju živih bića negoli sada kad je čovjek po prvi puta stvorio umjetni život. Istraživanja na kloniranju bila su zabranjivana u mnogim zemljama, a među njima i u SAD. Jednako tako je i s umjetnom oplodnjom. Brojne su rasprave oko vrlo značajnog pitanja ljudske reprodukcije. Različite društvene skupine i institucije imaju posve oprečna mišljenja o problemu umjetne oplodnje. Crkva je, čini se, ovako reagirala na vijest o umjetnom životu nakon brojnih kritika koje je doživjela zbog ograničavanja istraživanja u području kloniranja. A u tom području su postignuti znatni rezultati koji će biti vrlo korisni za ljudski rod. Kloniranje omogućuje proizvodnju matičnih stanica ili gotovih ljudskih organa kojima će se zamijeniti propali dijelovi tijela. Ipak se vidi znatna korist od kloniranja. A sada nitko ne diže glas protiv sintetskog života. Neobično! Još kad bi čovjek imao dovoljno savjesti i dobrih namjera pa da sva znanstvena otkrića primijeni na opću korist. Ali, daleko smo od ideala čovjekove ljudskosti. Stoga opreza nikada dovoljno.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)