Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Kontracepcija kao sredstvo emancipacije žena

Između emancipacije i depopulacije

Kroz stoljeća je žena služila kao objekt za rađanje djece i produžetak ljudske vrste. Nije mogla odlučivati o tome želi li ili ne imati potomke, odnosno kada to ne želi. Svaki spolni odnos, pa bio on obično silovanje, mogao je nekontrolirano završiti neželjenom trudnoćom. Žene u tom pogledu nisu bile ravnopravne s muškarcima. Bile su robinje svoje spolnosti i plodnosti. Vjerujem da su brojne žene kroz povijest maštale o tome kako bi bilo divno da pri spolnom odnosu nema opasnosti od neželjene trudnoće. Koliko li je samo mladih žena razapeto na stup srama zbog trudnoće izvan ili prije braka? Pa još i dan danas mnoge bivaju kamenovane ili jednostavno ubijene od strane najbližih članova obitelji kako bi se prikrila "sramota" njihovog spolnog odnosa prije braka (šerijatsko pravo). Opisuju to pisci iz nekih zemalja islamske vjeroispovijesti. Tragične sudbine mladih nedužnih djevojaka u tom svijetu ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim. Sjetimo se nedavnog slučaja kada je iranski sud, koji donosi odluke po šerijatskom (muslimanskom) pravu, osudio Skineh Ashanti na smrt kamenovanjem zbog učinjenog preljuba. Uslijedio je protest svjetske javnosti pa je odlučeno da osuđenica neće biti usmrćena kamenovanjem, već može biti obješena ili strijeljana (velike li utjehe za osuđenicu).

Sasvim sigurno žene u velikom dijelu današnjeg svijeta još nisu emancipirane. Daleko su od ravnopravnosti s muškarcima. Razvojem društva stječu sve više prava i primiču se onima koje imaju njihovi muškarci. To je prije svega pravo na rad, na jednaka primanja za isti posao, pravo na rukovodeće mjesto po sposobnostima, biračko pravo i pravo na izbor u organe upravljanja zemljom (političke stranke, parlament, vlada). Mnoga od ovih prava žene razvijenog zapadnog svijeta stekle su u prvoj polovici 20. stoljeća. Vjerujem da je temeljno pravo svakog čovjeka, dakako to se odnosi i na žene, da odlučuju o svom potomstvu. Ali, spolna jednakost nije im mogla biti zajamčena nikakvim deklaracijama i proglasima. Moralo se dogoditi nešto revolucionarno u znanosti kako bi i u tom pogledu postigle jednakost.

Napokon, i to su dočekale. Početkom svibnja prije pola stoljeća (1960.) Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je prodaju kontracepcijske pilule. Na razvoju pilule radili su Amerikanac Carl Djerassi (rođen 1923. u Beču) te Meksikanac Luis E. Miramontes i Mađar George Rosenkranz, kao oralno kontracepcijsko sredstvo pilulu su na životinjama testirali Gregory Pincus i Min Chueh Chang, a na ženama John Rock. Na taj način ispunjen je davni san žena da ovladaju svojom plodnošću. Počele su kontrolirati svoju plodnost i na taj način same odlučivati o trenutku željenog začeća. Time je kontracepcija omogućila njihovo seksualno oslobođenje i uzdrmala kulturne vrijednosti. Sada žene mogu završavati svoje školovanje, dobiti posao, naprosto upravljati svojom sudbinom. Da li je došlo do pada broja začete djece zbog kontracepcije i ima li Crkva pravo kad se tako žestoko protivi neprirodnom utjecaju na začeće? Vjerojatno je istina da je broj trudnoća manji, odnosno trudnoća je odgođena za neko "prikladnije" vrijeme o kojem odlučuje upravo žena, koja je zbog biološke uloge prinuđena u svojoj utrobi devet mjeseci nositi plod, a potom ga mjesecima dojiti. A Crkva? I oni u jednu ruku imaju pravo. Boje se depopulacije stanovništva u pojedinim zapadnim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Međutim, benefit koji su postigle žene primjenom kontracepcijskih pilula neusporedivo je značajniji za njihovu emancipaciju negoli za depopulaciju. Razlozi depopulacije leže u sferi društvenih i ekonomskih zbivanja u nekoj zemlji, a ne u povećanoj primjeni kontracepcije. Stoga Crkva i jest i nije u pravu kada se bori protiv sprečavanja trudnoće primjenom kontracepcijskih pilula. Oni su za apstinenciju kao uzvišeni oblik ljubavi u predbračnoj vezi muškarca i žene. No, tko to može izdržati? Ja nisam (mea culpa, mea culpa, mea maxima culpa).

A kakvo je stanje kod nas? Istraživanje koje je protekle godine provela agencija Ipsos Puls na 1000 žena u dobi od 18 do 35 godina pokazalo je da neko kontracepcijsko sredstvo stalno koristi samo 30% žena, dok ih polovica nikada nije ni pokušala koristiti. Kao sredstvo planiranja obitelji i zaštite od neželjene trudnoće najčešće se koristi kondom (30%), pilula (16%) te prekinuti snošaj (12%), no žene koje koriste pilulu ističu da je uzimaju zato što se radi o pouzdanoj metodi zaštite koja ne uzrokuje nuspojave. Očito naše žene još nisu shvatile mogućnosti emancipacije primjenom kontracepcijske pilule. Moguće za narednih pedeset godina stanje bude drugačije.

Arhiva 2011

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002