Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Napetost, nervoza, anksioznost, panika i fobija postali su naši stalni pratitelji

Možemo li se obraniti od stresa?

Opušteni na godišnjem odmoru, ležeći na plaži, uživajući u suncu, dobroj hrani i promjenama u odnosu na ponekad frustrirajuću svakodnevicu, ubrzo smo zaboravili na brojne napetosti kojima smo izloženi veći dio godine. Na probleme vezane uz radno mjesto, obitelj i druge životne okolnosti više ne mislimo. No, naš odmor završi prije negoli smo se posve odmorili, a svakako prije negoli smo to željeli. I, evo nas u automobilu, vlaku ili autobusu na povratku u tu našu svakodnevicu.

Svatko od nas ponekad doživi napetost, koju često nazivamo nervozom. To je odraz svakodnevnih stresnih situacija i smatra se normalnom reakcijom. Međutim, ako napetost postane uobičajenom i učestalom neprimjerenom reakcijom na razne životne situacije, onda se to stanje naziva anksioznost. Anksioznost je osjećaj opće napetosti. Ako ta napetost preraste u strah, tada se to stanje naziva panikom. Panični napadi se javljaju bez osobitog razloga, premda su ponekad povezani s određenim zbivanjem ili pojavom (strah od nečega, pa sve do straha od straha). Kod nekih osoba javlja se iracionalan strah, kojeg nazivamo fobijom (npr. klaustrofobija – strah od malog ili zatvorenog prostora). Nervoza je vrlo često duševno stanje, koje se javlja češće kod žena, a povezano je s hormonalnim promjenama tokom života (menstrualni ciklus, menopauza).

Uzrok našim nervozama, a potom anksioznosti, može biti različit. Veliku ulogu ima stresni događaj u djetinjstvu ili učestali stres tokom života. Jednako je i s napadima panike. Simptomi mogu biti psihički i fizički. Kod napetosti i anksioznosti više su izraženi psihički simptomi, dok fizički traju kratko. Kod napadaja panike obje vrste simptoma nastaju istovremeno i nepredvidivo. Javlja se osjećaj nesigurnosti i prijetnje od nečeg iracionalnog, gubi se koncentracija, prisutna je stalna zabrinutost, smetnje spavanja i nemogućnost opuštanja. To su psihički problemi, dok se među fizičkima javljaju osjećaj da je nešto u grlu (poput knedle), glavobolja, grčevi u trbuhu (proljev, povraćanje), znojenje, drhtanje i učestalo mokrenje. Kad se radi o napadu panike javljaju se lupanje i ubrzan rad srca, strah od gušenja i nedostatka zraka, vrtoglavica, nesvjestica, utrnulost i strah od smrti. Napad panike obično traje nekoliko minuta. Oni koji pate od ovih tegoba često misle da se radi o ozbiljnoj bolesti, što dakako nije točno. Kasnije ove osobe nastoje izbjegavati situacije u kojima se javlja anksioznost ili napad panike.

Naše psihičko stanje povezano je s vanjskim podražajima, sa stresom. Stres je odgovor organizma na neki vanjski poticaj. U tom smislu stres može biti pozitivan, kada stimulira organizam na pozitivnu aktivnost, ali i negativan, kada u organizmu izaziva neželjene reakcije i ometa normalno življenje. Reakcija na stres može biti fizička i psihička. Našim davnim precima stres je bio značajan za obranu ili bijeg od opasnosti. Danas stres gubi taj značaj pa kod nagomilavanja tokom dana (akutni stres) ili kroz duže razdoblje (kronični stres) dovodi do nenormalnog odgovora organizma. Prva reakcija kod stresa je oslobađanje povećane količine kortizola i andrenalina, hormona nadbubrežne žlijezde. Ovi hormoni dovode do ubrzanja rada srca i porasta krvnog tlaka. Krv se iz kože i nekih organa preusmjerava u mišiće i mozak. Raste razina šećera u krvi. Sve je to priprema organizma na tjelesnu akciju, koja u današnje vrijeme uglavnom izostaje, osim ako ne namjeravate napasti šefa koji vam je glavni uzrok svakodnevnog stresa.

Zbog nemogućnosti normalne reakcije na stres tokom vremena nastaju bolesti koje se mogu povezati s tim stanjem. Bolesti stresa su logična posljedica. Javlja se povišeni krvni tlak. Kao posljedica ovoga oštećuju se krvne žile, osobito one u srcu (infarkt) i mozgu (ishemija, moždani udar). Često je prisutna migrena, ali i psihičke smetnje (anksioznost, depresija). Zanimljivo je da se stres odražava na funkciju probavnih organa. Najčešće je to gastritis, ulkusna bolest, dispepsija i sindrom iritabilnog kolona. Pogoršavaju se alergijske bolesti, poput ekcema i svrbeža na koži, pa sve do astme. Pogoršavaju se i druge bolesti, poput dijabetesa. Zbog pada obrambenih sposobnosti javljaju se češće infekcije. Kod žena se javljaju poremećaji povezani s menstruacijskim ciklusom.

Kako se obraniti od stresa? Nije jednostavno, jer će stresnih situacija biti sve više kako rastu raznovrsni zahtjevi društva i okoline na pojedinca. Stoga se trebamo naučiti nositi sa stresom. Tu nam može pomoći učenje i vježbe za prevladavanje stresa. U osnovi trebamo naučiti određivati prioritete u svom životu. Važno je znati razlučiti što se mora, što treba, a što ne mora učiniti. Planiranje je značajna metoda borbe protiv stresa. Bitni su svakodnevni odmor i relaksacija. U savladavanju stresa važna je uloga obitelji i prijatelja s kojima se može podijeliti problem. Pomažu vježbe opuštanja i svakodnevne tjelovježbe.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)