Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Stres na početku školske godine

Kako preživjeti prve školske dane

Poznato je da djeca proživljavaju intenzivnu stresnu situaciju krajem svake školske godine. Manju pozornost u tom smislu izaziva početak školske godine. Čini se kao da djeca nakon praznika dolaze odmorni i spremni za savladavanje novih znanja i vještina te da je i stres u tom razdoblju znatno manji. Je li to uvijek baš tako?

Ne kaže narod uzalud da je svaki početak težak, pa tako i početak nove školske godine. Ipak, neki učenici su izvrgnuti većem stresu od drugih. Radi se o učenicima koji polaze u prvi razred, potom onima koji kreću u peti razred osnovne škole, kao i učenicima koji nakon završene osnovne škole kreću u neku od srednjih škola ili nakon srednje škole upisuju prvu godinu fakulteta. Sve ove godine mogu se smatrati na neki način prijelomnim godinama u školovanju djeteta.

Prilagodba novim okolnostima ovisi o mnogim čimbenicima. Do izražaja dolaze određene psihosocijalne osobine obitelji u kojima je dijete odrastalo i navike koje je steklo, kao i njihove mentalne sposobnosti. Polazak u školu stoga neće biti podjednako stresan za svako dijete. Ključ za brzu prilagodbu djeteta novim okolnostima je priprema za polazak u školu. Dosta toga dijete savlada u vrtiću. Značajnu ulogu u pripremi djeteta za polazak u školu moraju odigrati roditelji. Nikako se ne smiju prepustiti stihiji i smatrati da će netko drugi, društvo, vrtić ili škola, obaviti njihovu zadaću. Uloga roditelja je nezamjenjiva.

Dijete koje kreće u peti razred osnovne škole već je mnogo toga savladalo. Osim prilagodbe na kolektiv, spoznaje da nije uvijek središte pažnje i jedino u pravu, savladavanja tehnike učenja, izgradilo je svoj položaj u kolektivu. Ima prijatelje, simpatije, ali i antipatije. Zna na koga se može osloniti kada mu nešto zatreba u slučaju izostanka iz škole i sl. Na ono što ga čeka u petom razredu ipak nije pripremljeno, nema iskustva. U nastavnom procesu gubi se individualni rad učiteljice s pojedinim učenikom. Gubi se ona emocionalna povezanost između pedagoga i učenika. Počinje predmetna nastava. U razred ulazi nastavnik. Održi svoj nastavni sat i odlazi iz života učenika sve do idućeg školskog sata, a to može biti za koji dan. Nastavnik ne stigne upoznati svakog učenika i prepoznati njegove sposobnosti i sklonosti. Mora imati podjednak odnos prema svakom učeniku. Tu se gubi prisnost i razumijevanje. Učenik dobiva ocjenu od različitih nastavnika koji mu neće "progledati kroz prste" ako u jednom predmetu zapne, kao što je to mogla njegova draga učiteljica koju još uvijek voli. Dakle, polazak u peti razred osnovne škole može biti izvorom stresa za neke učenike, osobito one teže prilagodljive novim situacijama. Ponekad je potrebna intervencija dječjeg psihologa ili školskog liječnika.

Slična situacija je kad učenik upiše prvi razred srednje škole. Sad je već naviknuo da se u razredu svakog sata mijenjaju nastavnici. Za njega je novo da je došao u novi školski kolektiv. Nema više njegovih prijatelja i poznatih u razredu. Raspršili su se po raznim srednjim školama, a on je došao u razred i poznaje ponekog učenika. Ponovno problem prilagodbe novoj sredini i svojevrsna borba za društveni položaj. I eto nam novih stresova za maloljetnu osobu koja upravo ulazi u osjetljivo razdoblje puberteta. Mnogo razloga da se teže prilagodi novim okolnostima, što može biti izrazito stresno za pojedince i dovesti do gubitka interesa za školu. Postižu se slabiji rezultati. Uloga stručnih djelatnika škole i onih izvan nje u sprezi s roditeljima postaje ključna u pomoći takvom djetetu u savladavanju poteškoća i prihvaćanju novih normi.

Napokon, učenik je s uspjehom završio srednju školu i položio državnu maturu. Upisuje neki od brojnih fakulteta. Što odabrati? Što upisati? O toj odluci ovisi čitav njegov budući život. Sada se odlučuje o životnom pozivu. Nije lako. Pomažu ili još više odmažu roditelji predlažući odabir budućeg zvanja po svojoj želji. Čeznu za boljim društvenim položajem svoga djeteta. Ali, dijete obično ne želi odabrati to zvanje. Pod pritiskom je najbliže okoline. U nastavnom procesu posve se gubi relacija između profesora i studenta. Na studentu je da uz predavanja savladava gradivo učeći vrlo intenzivno iz opsežne literature. Roditelji mu često ne mogu pomoći, jer ne poznaju materiju i opseg znanja koje mora njihovo dijete savladati. Pokušavaju ga poticati, ponekad i kontrolirati. No, uglavnom je to uzaludno i bez uspjeha. Stres se pojačava, a time i neuspjeh. Ponovno je potrebna intervencija i pomoć stručnjaka, ali uz ozbiljnu i konstruktivnu pomoć obitelji.

Eto, možemo zaključiti da je i početak školske godine za neke učenike u prijelaznim razdobljima u školskom sustavu izrazito stresan. U velikoj većini slučajeva problem se riješi međudjelovanjem učenika, nastavnika, pedagoga i roditelja. U manjem broju slučajeva djetetu je potrebna psihološka pomoć od strane stručnjaka.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)