Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Postaju li Hrvati sve deblji?

Gladni gladuju, a siti se debljaju

Prema podacima Međunarodnog Crvenog križa u svijetu je oko 1,5 milijarde (20%) pretilih (onih s viškom kilograma) te 925 milijuna (15%) gladnih (pothranjenih). Očito je nešto s ljudskim rodom krenulo krivo, ustvrdio je glavni tajnik Bekela Galeta. Doduše, postoje procjene po kojima bi glad mogla zavladati svijetom, ako se nastavi trend rasta cijena hrane radi sijanja biljaka za proizvodnju bio-goriva, burzovnih špekulacija, suša i poplava, što dovodi do dramatičnog porasta cijene hrane. Primjerice, suša u Rusiji, koja je izazvala požare velikih razmjera, potakla je tamošnjeg premijera Vladimira Putina da svojevremeno zabrani izvoz žitarica. Posljedice je osjetio čitav svijet, jer je Rusija jedna od najvećih izvoznika pšenice. Ili poplava u Pakistanu, koja je uništila velike količine poljoprivrednih površina. Poplavljeno je žitno područje veličine Italije. Nekoliko dana nakon poplave cijene hrane su bile tri do četiri puta veće nego prije.

Zadnjih godina veći problem za bogatije zapadne zemlje je pretilost (debljina). U SAD-u prekomjernu tjelesnu težinu ima čak 30% djece. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u SAD-u, jedna od tri odrasle osobe i jedno od svakih šestero djece je pretilo. Stoga je predsjednik Obama potpisao zakon o zdravoj prehrani u školama. Smatra se da problem pretilosti nije samo pitanje osobnog zdravlja i teret zdravstvenom sustavu, već i prijetnja vojnoj i gospodarskoj sigurnosti SAD-a, jer mladi ljudi prekomjerne težine nisu sposobni za vojsku niti su konkurentni kao gospodarski subjekti. U zadnja tri desetljeća opseg struka desetogodišnjaka porastao je za 10 cm, tako da se borba s viškom kilograma pomiče u sve ranije godine života. Medicinski je utvrđeno da je pretilost povezana s brojnim bolestima poput kardiovaskularnih, osteomuskularnih, dijabetesom tipa 2, te porastom malignih bolesti povezanih s debljinom. Procjenjuje se da su ekonomski troškovi u SAD-u povezani s pretilošću 270 milijardi dolara godišnje, od čega se polovica odnosi na povećanu potrebu za medicinskom skrbi.

Prema rezultatima istraživanja u RH više od 20% odraslog stanovništva je debelo. Najugroženiji su oni u dobnoj skupini od 45. do 55. godine. Pritom je debljina dva i po puta češća u žena. Ovi rezultati sugeriraju opasnost od skraćivanja očekivanog životnog vijeka naših građana. Najnovije istraživanje problema debljine u SAD-u sugerira kako smanjenje dnevnog unosa kalorija za 25% može dovesti do produženja životnog vijeka. Znanstvenici s Washington University su utvrdili kako ograničenje unosa kalorija snižava tjelesnu temperaturu potrebnu za najučinkovitije funkcioniranje organizma. Već je poznato kako je ova pojava povezana s produženjem životnog vijeka, piše časopis Aging (Starenje). Američki znanstvenici s Louisiana State University vjeruju kako jedan od čimbenika presudnih za epidemiju pretilosti predstavlja povećanje broja radnih mjesta koja ne zahtijevaju kretanje. U SAD-u samo 20% radnih mjesta u privatnom sektoru zahtijeva umjerenu tjelesnu aktivnost, dok se prije 50 godina to odnosilo na 50% radnih mjesta. Po riječima istraživača, automatizacija i novi radni sustavi su mnoga fizički zahtjevna zanimanja pretvorili u dominantno sjedilačka.

Prepoznajući problem debljine, Udruga za prevenciju prekomjerne težine s Gradskim uredom za zdravstvo i Zavodom za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar prošle godine pokrenula je kampanju na lokalnoj razini Navike promijeni - zdravlje pokreni. Cilj kampanje jest senzibiliziranje javnosti o sve većem povećanju tjelesne mase u Hrvata i poticanje svih građana koji žele uzeti odgovornost za svoje zdravlje da redovito kontroliraju tjelesnu masu. Debljina se ne smije gledati ni tretirati kao samo estetski problem, nego prije svega kao zdravstveni problem koji, ako se na vrijeme ne spriječi i liječi, dovodi do niza opasnih zdravstvenih tegoba. Stoga se nadaju da će sve veći broj ljudi prepoznati debljinu kao opasnog čimbenika nastanka bolesti i invaliditeta koji umanjuje kvalitetu života.

Kampanja se odvija kroz okrugle stolove, javnozdravstvene akcije po gradskim četvrtima, edukacije u školama, a uključeni su javni i privatni sektor. S ciljem promicanja fizičke aktivnosti i pravilne prehrane rade dva savjetovališta: jedno pri Zavodu za javno zdravstvo, a drugo pri Udruzi za prevenciju prekomjerne težine. Oba su savjetovališta financirana od Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje, što znači da je za sve građane sudjelovanje besplatno i bez uputnice.

Arhiva 2012

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002