Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Znamo li dovoljno o antibiotskom liječenju?

Antibiotici – korisni i opasni

Vjerujem da nema čitatelja koji do sada nije zbog nekog razloga bio liječen antibiotskom terapijom. Čak štoviše, čini mi se da se takav oblik liječenja prečesto, a ponekad i neopravdano koristi. Treba li potencijalni bolesnik znati išta o antibioticima, koristi njihove primjene, ali i opasnosti? Mislim da treba, kako bi s uspjehom izliječio neku upalu kod koje je potpuno i s pravom indicirana primjena antibiotika.

Upotreba antibiotika je ponekad nužna, ali mora biti racionalna, selektivna i restriktivna. Naprosto je neprihvatljivo da se pri svakoj povišenoj temperaturi pacijentu propisuje antibiotik "za svaki slučaj", jer se u većini slučajeva radi o virusnoj infekciji. Poznata je činjenica da su virusi uglavnom otporni na antibiotike pa je njihova primjena neopravdana. Kod manjeg broja infekcija uzrokovanih bakterijama također nije uvijek opravdano uzimanje antibiotika. Jedan dio bakterijskih infekcija je posve banalan i prolazi bez antibiotske terapije. Moramo znati da se davanjem antibiotika prekida imunološki odgovor organizma na određenu bakteriju. Kako je prirodni imunitet najbolja zaštita od ponovnih infekcija, to je ponekada dobro omogućiti organizmu da se sam izbori za ozdravljenje (kada se ne radi o bakterijama koje svojim toksinima mogu dovesti do oštećenja organizma). Kod dijela bakterijskih infekcija antibiotik je nesvrsishodan, jer je ponekad bakterija otporna na većinu antibiotika pa govorimo o multirezistentnosti. U tom smislu nezaobilazna pretraga je ispitivanje bakterijske osjetljivosti – antibiogram. Tek temeljem nalaza antibiograma doktor može odrediti ispravnu antibiotsku terapiju.

Neselektivno davanje antibiotika razvija mikrobnu rezistenciju. Smatra se da što se neki novi antibiotik češće i više propisuje to se rezistencija brže razvija. Tako za efikasnu terapiju ostaje sve manje antibiotika na raspolaganju, a istraživanje i otkrivanje novih je dugotrajan i vrlo skup proces. Prisjetimo se da je naša nekada moćna farmaceutska industrija Pliva u svojim opsežnim istraživanjima uspjela izdvojiti tek jednu jedinu supstancu koja je našla primjenu u praksi kao antibiotik (to je naš čuveni Sumamed, koji nije više naš, kao niti Pliva).

Međutim, racionalnost u primjeni antibiotika je nužna i iz drugih razloga. Upotreba antibiotika ima i brojne nuspojave. Prva među njima je pojava proljeva zbog uništavanja fiziološke crijevne flore. Naime, antibiotici ne djeluju selektivno te, uz bakterije koje izazivaju bolest, uništavaju i one "korisne", nužne za normalno funkcioniranje probavnog sustava. Kao posljedica javlja se snažan proljev uz gubitak tekućine i elektrolita, što može dovesti, osobito kod novorođenčadi i male djece, do dehidracije i ugrožavanja vitalnih funkcija. Stoga se nerijetko uz antibiotik propisuju raznovrsni probiotici, kako bi se sačuvala crijevna flora. To, dakako, poskupljuje liječenje. Kod dugotrajne i česte upotrebe antibiotika unutarnje i vanjske površine tijela mogu biti kolonizirane gljivicama, što dodatno otežava, produžava i poskupljuje liječenje, a uz pad imuniteta bolesnika može biti fatalno.

Antibiotska terapija dovodi i do drugih neželjenih posljedica, koje često nije moguće odmah uočiti. Primjerice, nagluhost, žuta boja trajnih zuba, slabija kvaliteta zubne cakline s pojavom karijesa i sl. Dovoljno je pročitati uputu o antibiotiku i to dio koji se odnosi na kontraindikacije (trudnice, dojilje, bolest jetara, bolest bubrega, dijabetes), interakcije s drugim lijekovima poput diuretika, antihipertonika, antidijabetika i dr., te nuspojave (neke su već spomenute), pa da se čovjek upita koja je stvarna korist od antibiotika, a koliko je on opasan za organizam. I to je dovoljan razlog da se antibiotici propisuju racionalno, selektivno i restriktivno.

I, na kraju, pretpostavimo da je doktor s punim pravom propisao neki antibiotik, imajući na umu sve ovo što je napisano. Postavlja se pitanje kako uzimati takav lijek? Bolesnici obično prekinu s liječenjem kad tegobe nestanu i zdravstveno se stanje poboljša. Da li je to mudro učiniti ili se antibiotik treba uzimati do kraja, kako je doktor propisao? Važno je znati da se liječenje antibioticima mora provesti do kraja, a ne prekinuti uzimanje lijeka s prvim znacima poboljšanja zdravlja. Zašto je to važno? Ako dnevno uzimamo manju količinu antibiotika od propisane, ili lijek uzimamo neredovito, ili pak prekinemo liječenje prije kraja, može se dogoditi da se bolest vrati u težem obliku te da je bakterija postala otporna na taj antibiotik. Tada će liječenje biti dugotrajnije, a njegov ishod upitan. Stoga preporučam da se antibiotici uzimaju doista samo onda kada je to nužno za liječenje, a jednom započeto liječenje treba provesti onako kako je propisano.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)