Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a i vrstan poznavatelj mirovinskog sustava

Učinili smo mnogo, želimo i više

Hrvatska stranka umirovljenika obilježit će posebnom sjednicom 15. godina postojanja i uspješnog rada. Svečana, ali i izvještajna i radna, sjednica održat će se 29. travnja u Zagrebu.

U povodu jubileja HSU-a i predstojećeg kršćanskog blagdana Uskrsa Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a i saborski zastupnik, razgovarao je s novinarom Draganom Vickovićem, glasnogovornikom HSU-a Zagrebačke županije i koordinatorom informiranja stranke.

Koje je najvažnije zadaće HSU ostvario u 15 godina postojanja i rada? Istaknite posebno one od kojih svaki umirovljenik ima najkonkretnije koristi.

Svih 15 godina rada Hrvatske stranke umirovljenika nije bilo jednako uspješno. Trebalo je proći sedam godina od osnutka da bi HSU postao parlamentarna stranka i da bi uopće došao u poziciju da može svojom političkom moći u Saboru mijenjati zakone i ispravljati nepravde koje su učinjene umirovljenicima. Naravno, ne treba zanemariti onih prvih sedam godina rada. U tom vremenu stranka se razvijala i "trenirala" izlazak na izbore na lokalnoj razini. Učinili smo sve, zajedno s Maticom umirovljenika i Sindikatom umirovljenika, da 1998. dođe do tužbe Ustavnom sudu koja će kasnije rezultirati isplatom obeštećenja. Dakle, uspjeli smo izboriti isplatu duga umirovljenicima, a onda smo na izborima 2003. dobili tri zastupnika u Saboru i postali prevaga. Tu smo priliku iskoristili i operacionalizirali povrat duga. Uspjeli smo dobiti najveća moguća jamstva da će umirovljenici biti do kraja obeštećeni. Tada nam je ostala još jedna kategorija za koju smo se morali pobrinuti, a to su korisnici obiteljskih i radničkih mirovina. Uspjeli smo izjednačiti prava novih umirovljenika između njih samih. Sačinili smo političku platformu od deset zahtjeva mirovinskog sustava. Na neki način smo "prisilili" Vladu na pregovore. Tako su donesene izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakon o dodatku na mirovine. Rezultat rada naše stranke sada uživa svaka generacija umirovljenika koja odlazi u mirovinu. Držim da smo učinili mnogo, želimo učiniti više, a svakako smo dokazali da je HSU vrstan poznavatelj mirovinskog sustava.

Što HSU u tom vremenu nije ostvario, a trebao je, i zašto?

Znamo što nismo učinili. A nismo učinili zato što nismo imali dovoljno političke moći. Imali smo samo jednog zastupnika u Saboru. Nismo uspjeli riješiti umirovljenike koji su mirovinu počeli dobivati iz drugog mirovinskog stupa, nismo riješili problem poljoprivrednih mirovina, gdje su stare mirovine manje od novih, nismo uspjeli natjerati vladajuće da ukinu privilegirane mirovine...

Hrvatska je u velikoj krizi, o čemu svjedoče i brojni prosvjedi. Kako HSU gleda na njih? Je li u pitanju političko preslagivanje? Što HSU predlaže kao izlazak iz krize?

HSU vrlo blagonaklono gleda na prosvjede. Mi svojim članovima i simpatizerima preporučujemo da sudjeluju. Prosvjedi su artikulacija nezadovoljstva postojećim stanjem. Stvara se i sazrijeva nova generacija građana Hrvatske koja sigurno o problemima i devijacijama hrvatskog društva neće šutjeti. To je prvi preduvjet da bismo podigli razinu demokratskog odlučivanja. Sigurno je da u politici nema dovoljno novih lica kojima birači žele dati svoje povjerenje.

Što se tiče izlaska iz krize, Hrvatska se samo treba okrenuti radu i prirodnim resursima koje ima. U Hrvatskoj u dobi od 50 do 60 godina radi svega 10% ljudi, a u Europi je taj prosjek 47%. To svjedoči kako je u nas na djelu razina neodgovornosti vladajućih. Nijedna zemlja u svijetu ne rješava se svoga iskustva olako kao što to čini Hrvatska. Nijedna zemlja ne odriče se lako svoje kolektivne pameti kao što to čini Hrvatska. Za izlazak iz krize potrebno je okrenuti se sebi i svojim potencijalima, otvoriti nova radna mjesta, početi proizvoditi za tržište, a ne za skladište.

Predizborno je vrijeme. Za što se HSU zalaže kada je riječ o održavanju parlamentarnih izbora: prije ili poslije završenih pregovora i referenduma o EU?

HSU se zalaže da parlamentarni izbori budu odmah nakon završetka pregovora. Nema potrebe da se s izborima čeka do referenduma, jer se on može održati do kraja godine.

Koji su argumenti za koaliranje HSU-a s HNS-om? Je li HSU u velikoj "Kukuriku koaliciji"? Koliko i kako koalicijski pratneri uvažavaju argumente HSU-a?

HSU i HNS našli su se nakon našeg izlaska iz prethodne koalicije. Našli smo se, jer osjećamo isti problem. Sami pojedinačno nemamo prolaz u svim izbornim jedinicama i ostvarujemo izborni rezultat (takve su nam procjene) preko 5%. Obje stranke žele povećati političku moć i utjecaj. Zajednički izlazak na izbore daje nam veću sigurnost da ćemo u svim izbornim jedinicama proći izborni prag. Držim da ćemo u nekim izbornim jedinicama dobiti dva i više zastupnika. Posljednje ankete daju nam 5,1% naših i 5,6% HNS-ovih glasova kad je riječ o povjerenja birača. Ukupno je to oko 11%. Naš rejting, otkako smo potpisali sporazum s HNS-om, kreće se između 10-12 posto. Prednost ovog zajedništva je u tome što mi jedni drugima priznajemo koji su nam strateški ciljevi. HNS-nama priznaje da smo specijalisti za mirovinski i zdravstveni sustav, za socijalni sustav, porezni sustav i svijet rada, a mi njima priznajemo da su oni stručnjaci za vanjsku politiku, za razvoj civilnog društva, za gospodarstvo i graditeljstvo...

Što se tiče velike koalicije, HSU je potpisao zajedno s SDP-om, HNS-om i IDS-om "Savez za promjene". To još nije koalicijski sporazum. To znači da s HNS-om sigurno zajedno idemo s listom za parlamentarne izbore, a ta problematika još nije definirana do kraja s drugim potpisnicima "Saveza za promjenu". No, ta koalicija vrlo je vjerojatna.

HSU je, sa svojih 2 700 članova, u Zagrebačkoj županiji stekao velik ugled. HSU obnaša vlast u Zagrebačkoj županiji, te u 4 grada i 5 općina. Treba li tako jaka i organizirana županijska organizacija HSU-a imati saborskoga zastupnika?

Kad bismo gledali rezultate, odgovor je pozitivan. Organizacija HSU-a Zagrebačke županije zaslužuje imati saborskog zastupnika. Problematika je ipak kompleksnija. Zagrebačka županija "razbijena" je u četiri izborne jedince. Sve to treba usuglasiti s koalicijskim partnerom. O tim problemima još nismo razgovarali. Svaka izborna jedinica HSU-a Zagrebačke županije ima svog podkoordinatora, a u sedmoj i svog koordinatora. Pred nama je vrijeme dogovaranja i što boljeg organiziranja izlaska na parlamentarne izbore.

U ime slušatelja 11 radio postaja Zagrebačke županije te 14 gradskih i regionalnih listova koji izlaze u Zagrebačkoj županiji, čestitamo Vama i Vašim suradnicima (članovima Predsjedništva i Središnjice), te svim članovima HSU-a jubilej - 15 godina postojanja i uspješnog rada. Sretan Vam i blagoslovljen Uskrs.

Hvala vam za dobre želje. Koristim priliku da se iskreno zahvalim vama, a preko vas i ostalim kolegama novinarima u radio postajama i listovima koji će prenijeti ovaj intervju i koji prate naš rad.

Želim Sretan Uskrs svim članovima HSU-a, svim našim simpatizerima i svim umirovljenicima.

D.V.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)