Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Uloga društva u borbi protiv zloćudnih bolesti

Ipak je bolje spriječiti, nego liječiti!

U svakom razvijenom društvu ozbiljan problem predstavljaju zloćude bolesti. Zarazne bolesti nemaju više onaj značaj koje su imale u vrijeme niskog životnog standarda te prije otkrivanja antibiotika i specifičnog cjepiva. Stoga sve veći značaj društvo mora pridavati bolestima koje su vodeći uzroci smrti njenih građana. U razvijenim zemljama zapadne civilizacije na drugom mjestu po uzroku smrti nalaze se zloćudne bolesti, dok je na prvom mjestu neprikosnoveno skupina kardiovaskularnih bolesti. Jedna četvrtina svih smrti uzrokovana je malignim procesom. Postoje spolne razlike po učestalosti sijela raka. Kod muškaraca je to rak bronha i pluća, prostate, želuca i debelog crijeva. U žena to je rak dojke, vrata maternice, debelog crijeva, bronha i pluća, želuca te ovarija. U svijetu je rak bronha i pluća na prvom mjestu. U zemljama koje su svojim javnozdravstvenim akcijama uspjele smanjiti učestalost pušenja dolazi do smanjenja učestalosti raka pluća i dušnika. U Istočnoj Europi, gdje je pušenje najučestalije, prisutan je daljnji porast učestalosti ovog raka. Kod žena je rak dojke najčešći po učestalosti i po smrtnosti, a slijede rak debelog crijeva i grlića maternice.

Kod nas je svakako jedna od značajnih zloćudnih bolesti rak vrata maternice. Ima li toj bolesti lijeka? Etiološkog lijeka za sada nema, premda postoji cjepivo za koje se nadamo da će u skoroj budućnosti riješiti ovaj problem. Naime, radi se o tome da je neosporno utvrđena povezanost raka vrata maternice s infekcijom humanim papiloma virusom – HPV-om. Posljedica infekcije ovisi o osobinama samog virusa i predispoziciji zaražene osobe. Skupinu HPV-a čine virusi koji uzrokuju različite zdravstvene tegobe. Neki od njih gotovo nikada ne izazivaju rak genitalne sluznice pa ih nazivamo skupinom virusa niskog rizika. Osim ovih postoji skupina virusa visokog rizika za nastanak malignog procesa. U nju spadaju tipovi označeni brojevima 16 i 18, premda ima i drugih. Osim značajki virusa za nastanak raka važne su i navike zaražene osobe. Kao kofaktori za nastanak karcinoma navode se pušenje, alkohol, droge, oralna kontracepcija, druge spolno prenosive bolesti, te pad stanične imunosti domaćina (uključujući infekciju HIV-om). Raku grlića maternice sklonije su promiskuitetne osobe. U sprečavanju raka grlića maternice primjenjiva je ona narodna: "Bolje spriječiti, nego liječiti".

Ako se mora liječiti, tada je najbolje bolest otkriti u što ranijem stadiju. A kako to učiniti? Za novotvorine koje su lako dostupne pretragama moguće ih je otkriti u ranom stadiju. Potrebno je uzeti uzorak tkiva ili obrisak sluznice pa posebnim bojenjem utvrditi mikroskopskom pretragom ima li karcinomskih stanica i kako su duboko prodrle u sluznicu ili strukture ispod nje (PAPA test).

Praćenjem stope pobola (morbitet) te stope smrtnosti (mortalitet) od nekog tumora moguće je odrediti njegov značaj za društvo. Ako je često zastupljen ili ako od njega često umiru oboljeli, tada je taj tumor od značaja za populaciju. Stoga je za društvo vrijedno započeti s ranim otkrivanjem takvog tumora, što osigurava lakše liječenje i veći omjer preživljavanja. S kojim tumorom će se društvo upustiti u koštac ovisi prije svega o osviještenosti problema te jednako tako o materijalnim mogućnostima društva.

Nakon što je u Hrvatskoj jasno predočeno koja sijela raka su najučestalija kod žena i muškaraca, Vlada RH izradila je program mjera za njihovo rano otkrivanje. Tako su pokrenuta dva velika nacionalna javno-zdravstvena projekta, kojima je cilj rano otkrivanje raka dojke (žene) i raka debelog crijeva (oba spola). Preostalo je uvesti program za rano otkrivanje raka vrata maternice i prostate. Na ovaj način država bi poduzela ozbiljne korake na smanjenju pojave kasnih oblika raka pojedinih organa, kao i na smanjenju mortaliteta od navedenih sijela. Dakle, treći dostupan, a društveno značajan tumor, je karcinom vrata maternice. Od ove bolesti godišnje u Hrvatskoj oboli oko 350 žena, a oko stotinu ih umire. Program organiziranog probira (screening), radi smanjenja rizika i ranog otkrivanja raka vrata maternice, treba biti usmjeren prema rizičnoj skupini koju čine žene u dobi od 25. do 64. godine života. U ovoj skupini ima nešto manje od milijun i dvjesto tisuća žena u Hrvatskoj. Cilj je da se u prve tri godine provođenja programa PAPA – testiranjem obuhvati oko 85% ove skupine. Stoga je predloženo da se od 2011. godine započne s ranim otkrivanjem i liječenjem ove smrtonosne bolesti. Na političarima je da pronađu novac kojim bi se provodila ova nadasve korisna akcija. Pri tome moraju imati na umu da je liječenje jedne bolesnice s uznapredovalim karcinomom tisuću puta skuplje (a da ne govorimo o konačnom ishodu) negoli screening i rano liječenje.

Arhiva 2015

2020

2019

2018

2017

2016

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002