Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Kako izbjeći preranu smrt zbog cirkulacijskih bolesti

Više vježbajte i manje pušite

U Hrvatskoj godišnje umire oko 26 000 osoba od bolesti cirkulacijskog sustava, što predstavlja gotovo polovinu svih smrti. Vodeći uzroci smrti su ishemička bolest srca, a na drugom mjestu je moždani udar.

Visok morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti (KVB), visoki zdravstveni troškovi, visoka stopa invaliditeta, hospitalizacije i sl. daje javnozdravstveni prioritet prevenciji KVB-a. Uzroci KVB-a su mnogobrojni. Temelj za razvitak KVB-a predstavljaju ateroskleroza i hipertenzija. Ostali promjenjivi čimbenici rizika, koji su predmet zanimanja javnog zdravstva i preventivnih programa, su povišene masnoće u krvi, pušenje, dijabetes, loše prehrambene navike, prekomjerna konzumacija alkohola, tjelesna neaktivnost i dr. Na sve to mogu još djelovati socijalni uvjeti i uvjeti okoline kao što su: obrazovanje, visina prihoda, kultura, navike u obitelji i sl.

Rezultati su pokazali da su rizik i stope smrtnosti od srčanog i moždanog udara izravno ovisne o razini ukupnog kolesterola u serumu. Dokazana je važnost zdrave prehrane, ali i prekomjerne težine ili pretilosti kao rizičnog čimbenika za KVB. Isto tako, naglašena je važnost redovitog vježbanja u održavanju dobrog općeg zdravlja; utvrdilo se da hipertenzija povećava rizik od koronarne bolesti srca i moždanog udara te da je pušenje značajan prediktor razvoja koronarne bolesti srca.

Osim rizičnih, možemo još razlikovati i čimbenike koji predstavljaju neposrednu opasnost za nastanak akutnog koronarnog incidenta. Razlikujemo bihevioralne, emocionalne i okolišne čimbenike: ljutnja, depresija, veliki tjelesni napor, seksualne aktivnosti, izlaganje hladnoći, topla i vlažna atmosferska fronta; nadalje, ekscesivna konzumacija kave i čaja, obilan obrok, marihuana i drugi opijati mogu biti okidači koronarnog incidenta.

Analizom trendova KVB smrtnosti u razvijenim zemljama ustanovilo se da su s jedne strane zemlje Sjeverne i Sjeverozapadne Europe, SAD-a i Australija, gdje vidimo porast smrtnosti u razdoblju između 1960. i 1970. godine, kada je stopa smrtnosti dostigla vrhunac i od tada stalno pada, a s druge strane su zemlje Istočne Europe i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza u kojima stope uglavnom stalno rastu. U Japanu i zemljama europskog Mediterana stope su ostale relativno niske.

Smrtnost od KVB-a raste s porastom očekivanog trajanja života, budući da su stope smrtnosti od KVB-a znatno više u starije populacije. Očekivano trajanje života znatno je poraslo u zemljama u razvoju (Latinska Amerika, Afrika, istočna i južna Azija) u zadnjim desetljećima 20. stoljeća pa je time porastao i udio smrtnosti od KVB-a. Primjer koji se navodi u literaturi je Singapur, gdje je u razdoblju od 1948.-1979. godine očekivano trajanje života poraslo s 40 na 70 godina, a smrtnost od KVB-a s 5 na 30%.

Istraživanja rađena u SAD-u pokazala su da smanjenju smrtnosti u većoj mjeri doprinosi liječenje, a manje smanjenje izraženosti čimbenika rizika u populaciji. Rezultati drugih studija govore da je za smanjenje smrtnosti podjednako odgovorno smanjenje čimbenika rizika i liječenje (oko 50%). Sve veći dio populacije se liječi na vrijeme, dok je prevencija doživjela relativni neuspjeh u provedbi preventivnih programa na razini populacije.

U zemljama u razvoju, kao što su Kina, Indija, Meksiko i druge, uočen je značajan porast rizičnih čimbenika i odgovarajući porast incidencije i prevalencije KVB-a, prvenstveno zbog usvajanja zapadnjačkog načina života u smislu nezdrave prehrane, pušenja, tjelesne neaktivnosti, prekomjernog unosa alkohola i psihosocijalnog stresa.

Djelovanjem na prehranu, tjelesnu neaktivnost, pušenje i pretjeranu konzumaciju alkohola s ciljem smanjenja rizika obolijevanja od KVB-a, smanjuje se i rizik od drugih kroničnih bolesti, kao što su hipertenzija, dijabetes tipa 2 i neki oblici malignih tumora. Dijabetes tipa 2 povezan je s prekomjernom tjelesnom težinom i sedentarnim načinom života. Hipertenzija je povezana s prekomjernim unosom soli.

Koji su prioriteti u Hrvatskoj?

Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti donesen je 2001. godine. Nažalost, nije donesen akcijski plan, ali zahvaljujući nekim programima koji su se ipak provodili te boljoj dijagnostici i terapiji došlo je do pada stope smrtnosti od KVB-a. Uključene su mjere prevencije i promicanja zdravlja. Donesene su posebne mjere za arterijsku hipertenziju, ishemičku bolest srca i cerebrovaskularne bolesti.

Prevencija treba biti dio nacionalne politike, ako želimo smanjiti KVB i povećati kvalitetu života u Hrvatskoj. To znači da treba posvetiti posebnu pažnju kroničnim bolestima i stanjima koji su vodeći uzroci smrti u nas, a to je ishemička bolest srca i moždani udar. Za postizanje tog cilja potrebno je imati plan sa specifičnim preporukama i koracima za implementaciju. Treba koristiti sva dosadašnja znanja i iskustva, ali i tražiti nove mogućnosti kako bi se zaustavili sadašnji trendovi.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)