Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Utjecaj kardiovaskularnih bolesti na kolaps zdravstvenog sustava i ekonomske trendove na globalnoj razini

Čuvajte srce, mozak i periferiju

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i arterijske cirkulacije koja opskrbljuje srce, mozak i periferiju. Temelj za razvitak KVB su ateroskleroza i hipertenzija. Ateroskleroza je proces nakupljanja masnih naslaga na stijenkama arterija. Razvija se desetljećima te uzrokuje promjene na stijenkama arterija srca, mozga i donjih ekstremiteta ili aorte. Ishemična bolest srca i moždani udar najčešće su posljedice ovih stanja i odgovorne za najveći pobol i smrtnost danas pa imaju velik javnozdravstveni značaj.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije – SZO, KVB su glavni uzroci smrti u svijetu. Godine 2008. od KVB-a umrlo je u svijetu oko 17,3 milijuna ljudi. To je 30% svih smrtnih slučajeva. Od toga 7,3 milijuna zbog koronarne bolesti srca i 6,2 milijuna zbog moždanog udara. Više od 80% kardiovaskularnih smrtnih slučajeva događa se u slabo i srednje razvijenim zemljama. Predviđa se da će KVB i dalje ostati vodeći uzrok smrti.

U SAD-u godišnje od ishemičke bolesti srca umre oko 600 000, a od moždanog udara oko 145 000 Amerikanaca, što ukupno čini oko 65% svih umrlih.

U Europi umire godišnje od KVB-a više od 4,3 milijuna ljudi, a od toga više od 2,0 milijuna u Europskoj Uniji. KVB uzrokuje gotovo polovicu svih smrti u Europi (48%), a u EU 42%. KVB je glavni uzrok smrti u žena u svim zemljama Europe, a u muškaraca u svim zemljama osim Francuske, Nizozemske i Španjolske. Stope smrtnosti od koronarne bolesti srca općenito su više u srednjoj i istočnoj Europi, nego u sjevernoj, južnoj i zapadnoj Europi.

Postoje velike razlike među europskim zemljama s obzirom na čimbenike rizika. To je posebno izraženo za pušenje (30% u Mađarskoj, 15% u Italiji). Pušenje u Europi uzrokuje 32% kardiovaskularnih smrti u muškaraca u dobi od 35 do 69 godina i 6% kardiovaskularnih smrti u žena iste dobi.

U Hrvatskoj godišnje umire oko 26 000 osoba od bolesti cirkulacijskog sustava, što predstavlja gotovo polovinu svih smrti. Vodeći uzroci smrti su ishemička bolest srca, a na drugom mjestu je moždani udar, u oba spola.

Što uzrokuje te bolesti? Visok pobol i smrtnost od KVB-a, visoki zdravstveni troškovi, visoka stopa invaliditeta, hospitalizacije i sl. daju javnozdravstveni prioritet prevenciji KVB-a. Postavlja se pitanje znamo li mi danas dovoljno o uzrocima tih bolesti da bi mogli poduzeti javnozdravstvene akcije?

Uzroci KVB-a su mnogoznačni. Temelj za razvitak KVB predstavljaju ateroskleroza i hipertenzija. Ostali promjenjivi čimbenici rizika, koji su predmet zanimanja javnog zdravstva i preventivnih programa, su povišene masnoće u krvi, pušenje, dijabetes, loše prehrambene navike, prekomjerna konzumacija alkohola, tjelesna neaktivnost i dr. Na sve to mogu još djelovati socijalni uvjeti i uvjeti okoline kao što su obrazovanje, visina prihoda, kultura, navike u obitelji i sl.

Nakon što su ustanovljeni kardiovaskularni rizici započela je procjena veličine problema te su predloženi preventivni programi za njihovo sprečavanje. Rezultat tih mjera bio je pad smrtnosti od KVB-a u većini razvijenih zemalja svijeta u zadnjih nekoliko desetljeća.

Analizom trendova KVB smrtnosti u razvijenim zemljama ustanovilo se da su s jedne strane zemlje Sjeverne i Sjeverozapadne Europe, SAD-a i Australija, gdje vidimo porast smrtnosti u razdoblju između 1960. i 1970. godine, kada je stopa smrtnosti dostigla vrhunac i od tada stalno pada, a s druge strane su zemlje Istočne Europe i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, u kojima stope uglavnom stalno rastu. U Japanu i zemljama europskog Mediterana stope su ostale relativno niske.

Prema podacima SZO stopa KVB smrtnosti je u SAD-u, Australiji, Japanu i Francuskoj između 100 i 200/100 000 stanovnika, dok je u Rusiji i Egiptu 500/100 000 stanovnika. U zemljama EU-27 najvišu stopu imala je Mađarska 1990. godine 643/100 000, a 2009. godine je pala na 421/100 000). Najnižu stopu ima Austrija (1990. godine 390/100 000, a 2009. godine 231/100 000 stanovnika). Stopa KVB smrtnosti u Hrvatskoj 1990. godine bila je 551/100 000, a 2009. godine 386/100 000. Prosječna stopa za EU-27 zemlje (2010. godine 222/100 000) znatno je niža nego za Hrvatsku (2010. godine 386/100 000). Isti su trendovi i kod ishemične bolesti srca i moždanog udara, s time da je stopa smrtnosti od moždanog udara u Hrvatskoj (107/100 000) dvostruko viša od EU-27 prosjeka (53/100 000). Najnižu stopu smrtnosti od moždanog udara u Europi, (nešto preko 20/100 000 stanovnika) imaju Švicarska i Francuska.

Podaci koje iznosi SZO ukazuju na to da kronične bolesti, među kojima polovicu čine KVB, izrazito financijski opterećuju zdravstveni sustav sve do njegovog bankrota, uz utjecaj na usporavanje globalne ekonomije. Nažalost, problem nije moguće riješiti lijekovima, već promjenom načina života, što je, čini se, ipak najteže.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)