Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

25. lipnja je u Sloveniji Dan državnosti

Premalo dijaloga

Praznični i zadnji tjedan u lipnju je konačno donio ljetne visoke temperature te poneku zanimljivost. 25. lipnja je u Sloveniji praznik - Dan državnosti, koji praznujemo već punih 19 ljeta. I više nego punoljetna država organizira proslavu svog rođendana po nekom ustaljenom redu i programu. Prva proslava održana je u Državnom zboru, na kojoj je slavnosni govornik bio France Cukljati, dok je druga proslava bila za sat vremena na drugoj lokaciji, na kojoj je slavnosni govornik bio predsjednik države Danilo Türk. Na prvoj proslavi se govornik usredotočio protiv etičkog raskola u državi, bavio se obiteljskim zakonom, izbrisanima, medijima... Tom govoru je malo manje pljeskala lijeva polovica dvorane, dok su na drugoj proslavi nedostajali viđeniji političari desne opcije. U govoru predsjednika države je naglašeno da ima "previše lupanja s vratima" te "premalo dijaloga, dijaloga i, još jednom, dijaloga".

U takvim posebnim prigodama vrlo je bitno tko je i što će govornik poručiti široj javnosti. Analitičari koji prate politički život su ovaj puta bili jedinstveni: državne proslave su i nakon 19 godina tradicionalni slovenski poligon za "politične razprtije". Ovaj puta najviše odjeka je bilo upravo zbog "šuma" na državnoj proslavi. Naime, iz službe za državne proslave su obavijestili javnost da su predali kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog sumnje na zlonamjerno ometanje govora predsjednika Danila Türka. Tehničke smetnje su bile prisutne tijekom cijele proslave, no najizraženije su bile tijekom govora predsjednika, što se vidjelo i na svim kasnijim snimkama i izvješćima. Da li je netko namjerno htio "utišati" predsjednika pokazat će istraga, ali nadajmo se da će poruka za potrebnim dijalogom ostati šire zabilježena.

Zadnjeg dana mjeseca lipnja se, nakon prošlogodišnjeg globalnog zagrijavanja, politička klima popravila, odnosno smanjila se još i kilometarska razdaljina između Zagreba i Ljubljane. Doduše, oznake na cesti se nisu još promijenile, ali je broj kilometara definitivno manji, jer sada iznosi 105 km od granice do Ljubljane. U srijedu, 30. lipnja, premijer Borut Pahor, okružen moćnom svitom uzvanika, svečano je otvorio i posljednju, 14,8 km dugačku dionicu auto-ceste Obrežje – Ljubljana. Svečano, pompozno, ali s razlogom, jer je to prijeko potrebna prometna veza za sve nas koji nemamo privilegiju da smo "metropoličani", nego živimo lijepo i mirno u hladovini svojih ruralnih sredina, a ponekad moramo skoknuti i do metropole, što privatno, što službeno. Svečanosti otvaranja su nazočili i brojni predstavnici gospodarstva, kojima ova prometnica znači brži izlazak na tržište, put za proizvode i sirovine, pa su tako giganti poput Revoza, Trimo Trebnja ili Krke sada bolje povezani sa svojim tržištima. Vožnja po dijelu nekadašnje ceste bratstva i jedinstva je bila i više nego opasna, jer je u šest godina na tom dijelu od 20-ak kilometara bilo 550 prometnih nesreća, od kojih čak 23 sa smrtnim posljedicama.

Za nas male građane sa grane to sada znači da smo za sat i petnaest minuta u Ljubljani, dok nam do Zagreba treba 20-ak minuta. Naravno, ako nisu ljetne gužve na granici.

Svi problemi, zavrzlame, varijante i trakavice oko gradnje auto-ceste su se tako približile kraju. Kažem približile, jer oko Trebnjeg još uvijek ima neriješenih imovinsko-pravnih pitanja pa još jedan izlaz nije u funkciji, ali za to su tu pravne službe, s jedne strane, ali i zaštita vlasničkih prava, s druge strane.

Vrijednost ove posljednje dionice je 225 milijuna eura, od kojih je dvije petine iz europskog kohezijskog fonda, odnosno nepovratnih sredstava, a ostalo su sredstva iz proračuna.

Upravo ovih dana u Zagrebu su se susreli svi ministri prometa iz regije i razgovarali o prioritetima i prometnim koridorima koji su nužni usprkos recesijskim škarama koje su pojedine investicije zaustavile ili pomaknule. Koridor preko Maclja je u gradnji i bit će izgrađen tek za dvije do tri godine, jer za turistički tranzit je taj koridor vrlo bitan, možda čak i bitniji od ovog otvorenog.

Potpisan je i ministarski sporazum o zajedničkoj gradnji mosta na Sutli pa se možda možemo nadati da će dijalog na tom području doprinijeti nekim pomacima te ćemo početi razmišljati i o još nekim zajedničkim projektima i širem razvoju cijele regije.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (11)