Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Referendum koji je probudio slovenske strasti

ZA iglenu uš i mišju dlaku

Nakon mjesec dana, blago rečeno, žestoke i nemolosrdne kampanje ZA i PROTIV referenduma o arbitražnom sporazumu, u nedjelju navečer, 6. lipnja, konačno smo dobili odgovor. Slovenija, odnosno njeni građani, njih 42 posto su rekli svoje i danas znamo da je rezultat tijesan, da je ZA mišju dlaku ili ZA iglenu uš referenudum prošao sa zelenim svjetlom. 51,48 postotaka građana je svoj glas dalo ZA rješavanje graničnog pitanja arbirtažnim sporazumom, dok je njih 48,52 posto bilo protiv. Svi građani koji su imali neki stav i izašli na birališta nisu imali treću mogućnost, osim ostati doma. Osim dualizma odluke, dodatnu su zbunjenost izazivala različita stručna tumačenja, dijametralno suprotni politički stavovi i iracionalni argumenti. Sada je doista stav građana i javnosti o tom pitanju podjeljen, u dva ukopana tabora, ali za to su krivi oni koji su na to poticali. Ali, situacija svakako nije tako dramatična kako ju neki žele prikazati - da je "narod razklan". Još uvijek je i značajan broj onih koji misle da "nije to moj problem, neka to rješavaju oni koji su i zakuhali".

Da li je doista sada, nakon osamnaest godina, zacrtan put za rješavanje graničnog pitanja između naše dvije države, ostaje da vidimo. 620 kilometara je kopnene granice između Hrvatske i Slovenije, na kojoj ima 16 spornih i otvorenih graničnih pitanja. Čini mi se vrlo značajnima, kada pogledate karte po izbornim jedinicama, da su sve izborne jedinice uz granicu s Hrvatskom, osim područja uz Muru, odnosno izborne jedinice Ptuj, poduprle rješavanje granice arbitražom. Čak je i primorski dio Slovenije, za koji je možda bilo očekivati da o pitanju morskog koridora ima negativan stav, jer se samo tim pitanjem i bavila cijela kampanja, glasao ZA.

Nacrtano je više karata nego u cijeloj povijesti države Slovenije, svi su postali stručnjaci za međunarodno i pomorsko pravo, od bakica pa do ustavnih sudaca. To je pitanje gdje se lagano mogu prizvati emocije i viši nacionalni interes. U domove smo dobili dvije debele brošure - ZA i PROTIV, od kojih je svaka imala svoje pobornike, svoje argumente. Naravno da su građani bili zbunjeni i umorni od svega. Više plakata su imali i agresivniju politiku vodili protivnici sporazuma. Nisu se libili upotrijebiti ni one stare parole poput "Tuđe nećemo svoje ne damo". Često se moglo čuti i da je sve to neodgovorno prebacivanje odgovornosti s političara na građane.

Premijer Borut Pahor nije krio zadovoljstvo u nedjelju navečer. Usprkos tijesnom rezultatu on smatra da je Slovenija glasovala razumom, odnosno "prihvatila goluba u ruci i nije pokušala uhvatiti vrapca na grani" – kako se izrazio na okupljanju uoči referenduma. Dok je, pak, s druge strane Janša ponovno dokazao kako je spreman na sve i vješt u opoziciji, jer je negativan rezultat i svoj poraz pokušao spretno okrenuti na to da je sada država rascijepljena i podijeljena oko tako temeljnog pitanja i to prikazao kao neuspjeh aktualne vlasti. To je bio samo jedan od završnih bisera, dok su u protekla dva tjedna bili brojni drugi pokušaji, upravo od opozicije, da se uvjeri Slovence da je viši nacionalni interes glasati protiv, jer "inače će Slovenci opet biti rođeni za hlapce (sluge)". Još samo nisu pokušali inscenirati neki od dobro znanih morskih incidenata iz razdoblja Sanader – Janša, koji bi dolio ulje na vatru i poslužio njima kao "pravi argument".

Je li doista sada, nakon osamnaest godina, arbitražnim sporazumom zacrtan put i osigurano mirno more te dobar vjetar za rješavanje graničnog pitanja između naše dvije države, ostaje da vidimo i vjerujemo u razum i institucije pravne države.

Arhiva 2010

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002