Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

2010. - godina recesijske raznolikosti

Kako i kada iz krize?

Zanimljiva mi je bila spoznaja da je 2010. godina proglašena godinom biološke raznolikosti. Negdje sam uočila definiciju: biološka raznolikost je život, naš život. Doista, zrak koji udišemo, biljke koje rastu, životinjske vrste koje nas okružuju, svi su dio planeta Zemlje, dio nas i bez te raznolikosti ovaj planet ne živi.

Biološka raznolikost podrazumijeva sveukupnu različitost života na Zemlji, nastalu evolucijom i specijalizacijom. O biološkoj raznolikosti uobičajeno je govoriti s tri strane: raznolikost vrsta, raznolikost staništa i genetska raznolikost. Procjenjuje se da je do sada opisano 1 063 200 životinjskih vrsta 344 300 biljnih vrsta i 11 200 mikroorganizama.

Ako se iz biološke raznolikosti vratimo u ovu životnu, slike i brojke koje vidimo svakodnevno u našem naposrednom okruženju tjeraju nas da zastanemo i razmislimo. Prije smo spomenuli brojke životinjskih, biljnih vrsta i mikroogranizama, a znate li što je zajedničko i po čemu se razlikuju brojevi 309 562, s jedne strane, i 99 591 s druge strane grane? U ovom slučaju nije riječ o nekoj posebnoj i zaštićenoj vrsti, nego o kategoriji nezaposlenih osoba, čiji se broj svakodnevno povećava. Nezaposlene osobe ove dane, ovu godinu biološke raznolikosti, provode u zaštiti svojih ljudskih prava, u pisanju molbi, u proučavanju oglasa i zaštite svoje "ugrožene vrste", svojega dostojanstva i dostojanstva svoje obitelji. Novinski članci su prepuni čuđenja da se na jedno slobodno mjesto javlja i do 18 osoba ili da se za radno mjesto čistačice javlja više od stotinjak ljudi. Štrajkovi glađu, traktorska revolucija, otpuštanja tisuću ljudi zaposlenih na željeznici, kriza u trgovini, tekstilnoj i građevinskoj industriji, koje su sve na rubu novog štrajka.

Sve su to krute naznake i brojčane realnosti. Gotovo da je primjereniji naziv: 2010. - godina recesijske raznolikosti, koja svugdje ima isti nazivnik, vrlo nepovoljan za građane.

U odnosu na siječanj 2009. godine, nezaposlenost je narasla je za 34,7% s jedne strane grane, odnosno za 28% s druge strane.

Jesu li vlade uključile crveno svjetlo? I što nam se to nudi kao rješenje, osim trilateralnih druženja i krojenja novih balkanskih politika?

Ovih dana je Vlada Boruta Pahora predstavila rješenje: Semafor. Nakon Izlazne strategije dobili smo i Semafor.

Semafor je podijeljen na tri područja - poduzetnišvo i znanje za razvoj, sigurna fleksibilnost i socijalna kohezivnost te razvojna, prometna i energetska infrastruktura. Pahor će novinarima jednom mjesečno pokazati kakvi su pomaci na semaforu. Semafor ima izgled i oblik velike magnetne ploče, kojom će putovati magneti u različitim bojama, od kojih će svaka biti drugačija za pojedinu fazu, pa će tako predmeti koji su u proceduri Vlade biti žute boje, riješena pitanja zelene boje, a nerješena pitanja crvene boje. Vlada je tako odredila i vremenski okvir za provođenje Izlazne strategije u razdoblju 2010. - 2013. Semafor je dodatak i dopuna koja će zorno prikazivati vremenski okvir za pojedini zakon ili djelovanje.

U duhu dobre suradnje naših premijera pitamo se hoće li kao pandan Semaforu s druge strane grane osmisliti neku "Petlju" ili "Rondo".

Raznolikost svih vrsta i boja, strategije, semafori i magneti u godini velike nezaposlenosti i recesije, morat će imati vrlo jak magnetizam svih sila da bi riješili nagomilne probleme.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)