Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Poštuje li država umjetnost, umjetnika i građane?

Izlazna strategija

Kultura ili politika, kulturna politika ili politička kultura? Pokušat ćemo o svemu pomalo, limitirani prostorom, vremenom i znanjem.

Kultura. Osmog veljače je slovenski kulturni praznik ili Prešernov dan. Mi iz dežele se volimo pohvaliti kako smo jedna od rijetkih država u svijetu koja kulturni praznik slavi kao nacionalni blagdan. Osim svečanosti u Prešernovom rodnom selu Vrbi, gdje su se redali govornici po službenoj dužnosti, druga svečanost se održavala u Cankarjevom domu, gdje se prigodno dijele najprestižnije nagrade umjetnicima za iznimne doprinose u kulturi.

"Poštuje li država umjetnost, umjetnika i građane? Zašto od osamostaljenja stoje veliki nacionalni kulturni projekti, kao što je gradnja Nacionalne univerzitetne knjižnice i Umjetničke akademije? Kada će biti udvedena porezna olakšica za kulturne radnike? Kada će se njihov status poboljšati?" Sve se to, u jasnoj i oštroj retorici, čulo sa svečane pozornice u Cankarjevom domu iz usta Mirana Zupaniča, predsjednika Nacionalnog savjeta za kulturu, koji je te večeri bio svečani središnji govornik. Mnoga su pitanja bila retorička, upućena svekolikoj političkoj prisutnoj eliti. Pomaci u toj sferi bi bili korak i dokaz da umjetnost ima svoje mjesto u društvu te da ju se poštuje. Verbalnu zaušnicu je dobio i Slavoj Žižek zbog svog poznatog oštrog izričaja, odnosno "terorističkog pogleda na slovensku kulturu", koji je svojevremeno ostao bez nekog većeg odjeka u javnosti, ali je govornik smatrao da o tome mora nešto reći. Kulturna politika ne bi smjela biti samo prigodna jednodnevna blagdanska tema, već doista mentalni i društveni okvir djelovanja.

Središnje nagrade ove su godine dobili balerina i plesačica Mateja Rebolj i slikar Kostja Gatnik. Na pozornici su, osim njih, bili i drugi nagrađeni iz svijeta glazbe, glume, povijesti umjetnosti, književnosti, čiji su lik i djelo "običnom puku" manje poznati.

Kultura prenosi i izražava temeljne vrijednosti. Umjetnost se veže uz slobodu mišljenja, izražavanja i govora. Umjetnost je nositelj avangardne misli.

Politika. Nekoliko dana prije gore navedenog svečanog govora, slovenska Vlada usuglašava strateški dokument, koji nosi znakovit naziv: Slovenska izlazna strategija 2010. - 2013. Latini bi rekli "Nomen est omen" pa se tako može reći i za taj dokument. Izaći ili ostati u gospodarskoj krizi? Odgovor se zna - izaći. Strategija je česta riječ u vojnom rječniku. Hoćemo li izaći uz veliku bitku i s ranama? Naziv dokumenta vas ostavlja u čuđenju, ali s obzirom da smo suočeni s pučevima, bitkama i frontama, ova terminologija nas ne smije čuditi. Neki analitičari su recesiju nazvali trećim svjetskim ratom, koji se vodi ne samo na vojnom, nego i na gospodarskom planu. Premijer Pahor je najavio da će Slovenija biti među državama koje će pobijediti krizu i izaći iz nje osnažena. Vlada si je zadala velik zadatak - da će svake godine uštedjeti 400 milijuna eura; otprilike 200 eura na svakoga od nas. Službeno smo već, prema pokazateljima, izašli iz recesije. Brojka o gotovo 100 000 nezaposlenih govori o nekim drugim pokazateljima. U strategiji nema riječi o kulturi.

U političkoj kulturi ovih dana je teško vidjeti neku strategiju, jer kada se poslušaju vijesti, sva politička kultura se svodi na isto: svakodnevne tiskovne konferencije, pučevi, ministri za koje se traži ostavka, ministri koji su sinonim za afere...

"Najjači nikad nisu dovoljno jaki, ako moć ne pretvore u pravo, a pokornost u dužnost", zapisao je Rousseau još u 18. stoljeću, a vladari diljem svijeta prigrlili su tu njegovu izreku.

Sastavnice političke kulture su uvjerenja, osjećaji i mišljenja građana o obliku vlasti.

Ostaje pitanje: kultura ili politika ili...?

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)