Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća dodijeljena priznanja Grada zaslužnim građanima i kolektivima

Samobor na prvom mjestu

U povodu Dana grada Samobora u Galeriji Prica u subotu, 24. srpnja, održana je svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj su dodijeljene gradske nagrade i priznanja zaslužnim građanima i kolektivima. Tako će ovaj dan posebno pamtiti predsjednik lokalne udruge Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Velimir Prosoli i dugogodišnji društveno-politički djelatnik te bivši samoborski gradonačelnik Pavao Grom kao dobitnici Nagrada Grada Samobora za životno djelo.

- Neizmjerno smo sretni i ponosni na priznanja koja smo primili. Zahvalni smo na jednoglasnoj odluci Gradskog vijeća što smo izabrani upravo mi, što je naše djelo prepoznato i vjerujemo da niste pogriješili u svojoj odluci. I ovaj prostor, ova sjajna galerija jedna je mala kockica u mozaiku dobrih djela koje smo učinili u proteklih 40-ak godina društveno-političkog rada za boljitak svog sela, svoga grada kojeg svi skupa toliko volimo. Ponosni smo što je Grad Samobor drugi najpoželjniji grad za življenje u Lijepoj našoj, a, vjerujte, nismo zadoljni s time, jer želimo naš grad vidjeti na prvom mjestu. Imamo snage, želje, znanja da budemo prvi i na to nas obavezuju ova priznanja. Zahvaljujemo svima, našim obiteljima, prijateljima, kolegama, suborcima i političkim istomišljenicima, kao i protivnicima, jer svi su doprinijeli ovim priznanjima – rekao je Pavao Grom govoreći u svoje i Prosolijevo ime, nakon što je obavljen najsvečaniji trenutak svečane sjednice.

Ništa manje razloga za ponos i zadovoljstvo nisu imali ni dobitnici godišnjih Nagrada Grada Samobora: Josip Berčić, Iskar alati, Zlatko Korenčić, Sandra Novak i Želimir Koščević, koji je zahvalio na priznanju u ime nagrađenih "generacije 2010." te pozvao gradonačelnika Beljaka da i kultura postane jedan od strateških interesa Grada Samobora, predavši mu pritom dokument s prijedlozima za boljitak samoborske kulture. Plaketu Grada Samobora dobilo je DVD Galgovo.

Sam početak svečane sjednice prigodnim govorom otvorio je predsjednik Gradskog vijeća Željko Žarko podsjetivši okupljene na bogatu samoborsku povijest, obrtničku i kulturnu tradiciju te značaj kojeg Samobor ima u hrvatskim okvirima.

- Bogat društveni život, spoj tradicije i suvremenog dao je Samoboru specifičnu privlačnost i slobodarske osjećaje te su u njemu boravili i stvarali mnogi hrvatski pjesnici, književnici i glazbenici kao što su Matoš, Vraz, Livadić, Liszt... To bogatsvo stvaralaštva osjeća se i danas i na tim zaslugama djeluje velik broj udruga, organizacija i institucija koje razvijaju i potiču stvaralaštvo, ali i čuvaju običaje i kulturnu baštinu te se ne bez razloga naš grad naziva gradom kulture i tradicije. Na tom tragu Samoborci i danas čuvaju tradicionalni sajam subotom, aninovsko proštenje i mnoge druge kulturne, zabavne, gastronomske i slične manifestacije koje su postale brend ovoga grada kao što su Samoborska glazbena jesen, Fašnik, Salamijada, Dani kremšnita, Dani rudarske greblice, Dani kruha i vina, Kestenijada, Martinje te niz dugih manifestacija i događanja. Sloboda i stvaralaštvo se osjećaju u duhu i karakteru ljudi koji ovdje žive, a naš je Grad privlačan mnogima pa nas svakim danom ima sve više – rekao je Željko Žarko, uz zaključak kako Samobor na tim temeljima može u budućnosti napraviti još i više.

Nakon što je svojevrsnu rekapitulaciju godine učinio gradonačelnik Krešo Beljak, podsjetivši na kapitalne projekte koji će obilježiti budućnost Samobora kao što su izgradnja novog autobusno-željezničkog kolodvora te revitalizacija bivše Vojarne Taborec, riječ je pripala gostima. Tako su okupljene pozdravili potpredsjednica Skupštine Zagrebačke županije Marija Ledinski Anić, zamjenici gradonačelnika Zaprešića i Jastrebarskog te predsjednik Občine Brežice, a posebno mjesto među govornicima pripalo je pak potpredsjedniku Vlade i ministru Božidaru Pankretiću. Istaknuo je kako mu je bilo zadovoljstvo pomoći nastojanjima Samobora da u svoje vlasništvo dobiju Vojarnu Taborec i pozvao je sve okupljene na zajednički rad, kako bi se u godinama pred nama spremno dočekalo nova "pravila igre" koje donosi ulazak u Europsku Uniju, posebice što se tiče načina financiranja projekata te na kraju uputio poruku građanima Samobora.

- Sloga i zajedništvo su nešto što oduvijek krasi hrvatski narod, no ponekad na to zaboravimo. Nemojmo zaboravljati na te stvari. Ponekad smo si nešto rekli, nešto smo si zamjerili, ali veličina čovjeka se propoznaje u oprostu, a naročito ukoliko se želi raditi za zajedničko dobro. Moj je poziv ovdje vama, svim Samoborkama i Samoborcima, da budete složni i razvijate svoj prekrasni Grad Samobor – rekao je ministar Pankretić.

Među gostima bili su i izaslanik ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka načelnik PU Zagrebačke Tomislav Buterin, predjednik Uprave Hrvatskih šuma Darko Vuletić, predsjednik Obrtničke komore Zagreba Ivan Obad, direktor vodnogospodarskog odjela Grada Zagreba Hrvatskih voda Zvonko Marenić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke županije Ksenija Čuljak, zamjenik ravnatelja Županijskog doma zdravlja Slavko Lovasić, predsjednica francusko-hrvatskog društva prijateljstva Chassieu-Samobor Danielle Allard te gradonačelnici, načelnici i njihovi zamjenici iz Zaprešića, Jastrebarskog, Svete Nedelje, Vrbovca, Klinča Sela, Žumberka i Brdovca, župan Občine Brežice Ivan Molan, članovi Skupštine Zagrebačke županije, saborski zastupnici, članovi županijske skupštine, predstavnici crkvene vlasti, vijećnici Gradskog vijeća Samobora i ostali.

U glazbenom dijelu programa nastupili su članovi Tamburaškog društva Ferdo Livadić i VA Samoborke, a na samom kraju svi su pozvani i na nastavak druženja na pučkoj veselici u vojarni Taborec u poslijepodnevnim satima.

K.S.

Govor gradonačelnika Kreše Beljaka u povodu Dana grada Samobora

Nešto više od godinu dana obnašam dužnost gradonačelnika, po mom i po mišljenju mnogih, najljepšeg grada kontinentalne Hrvatske. Sa svojim suradnicima preuzeo sam tu časnu dužnost u, reći će mnogi, najgore vrijeme, u doba početka velike krize koja je zahvatila cijelu Hrvatsku, a i veći dio svijeta, ali s ponosom mogu izjaviti da se ta kriza u Samoboru osjetila i osjeća mnogo blaže nego drugdje, čak mnogo blaže nego u neposrednoj okolici Samobora. Zasluga je to prije svega samoborskog gospodarstva koje je preživjelo mnoge krize i recesije, preživjelo mnoge stabilizacije i redukcije i koje je unatoč svim tim "strašilima" uvijek stvaralo i ostajalo na nogama. Samoborski gospodarstvenici uspjeli su, zahvaljujući višestoljetnoj tradiciji obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva u našem gradu, i u ova krizna vremena sačuvati samoborsko društvo od većih poremećaja. Po tome smo rijedak pozitivan primjer u Hrvatskoj, a vjerojatno i šire.

Ja osobno i gradska uprava kojoj sam na čelu nismo mogli učiniti previše, jer nas sputavaju zakonske odredbe kojima je lokalnoj upravi onemogućeno da bitnije utječe na poreznu ili gospodarsku politiku. Usprkos tome, učinili smo sve što je bilo moguće da olakšamo samoborskom gospodarstvu da prebrodi ovu situaciju te da se zadrže radna mjesta u najvećoj mogućoj mjeri. Time smo izravno utjecali na pozitivnu socijalnu sliku našeg stanovništva i slobodno mogu reći da smo zajednički, gospodarstvo i uprava, uspjeli pobijediti krizu te da ćemo u godinama koje dolaze početi ostvarivati značajniji napredak i rast. Iako je gradski proračun prošle godine doživio pozamašan pad, iako je zbilježen lagani rast nezaposlenosti na našem području, iako ima poprilično problema te smo bili prisiljeni donijeti određene nepopularne mjere i smanjiti neka stečena prava stanovništva, s razlogom mogu reći da sam gotovo u potpunosti zadovoljan stanjem u kojem se danas nalazi Samobor i njegovi stanovnici. Naravno, uvijek može bolje, ali s obzirom na stanje u kojem se nalaze neki drugi, Samobor je danas, uz još neke gradove, apsolutni državni lider u gotovo svim područjima.

Samobor je danas gotovo jedini veći hrvatski grad koji nije uveo prirez, iako ga imaju svi susjedi. Usprkos tome što se uprava odrekla tog dijela prihoda, na koji ima pravo, Samobor prednjači po broju investicija, socijalnim davanjima, izdvajanjima za kulturu i sport, izdvajanjima za prosvjetu iznad razine koja je propisana zakonima. Stoga želim ovom prilikom poručiti nekim dušebrižnicima koji bi uveli prirez, a kojih među samoborskim odličnicima ima podosta, da to dodatno opterećenje za naše građane, bar dok sam ja na čelu gradske uprave, neće biti uvedeno!

Samobor gradi novi kolodvor. Vjerujem i očekujem kroz nekoliko godina da će osim autobusnog to biti i željeznički kolodvor. Nažalost, za takvu golemu investiciju kao što je izgradnja željezničke pruge Samobor-Zagreb, grad, županija, pa čak ni država nemaju dovoljno novaca. Zato se nadam, kad se svi projekti dovrše, izdaju sve dozvole, da ćemo ulaskom u EU biti jedan od prvih gradova koji će u pozitivnom smislu osjetiti tu promjenu i da će naš "Samoborček" biti jedan od prvih projekata koji će se financirati iz europskih pristupnih fondova. Samobor gradi novi kolodvor, najveći gradski projekt u zadnjih nekoliko desetljeća. Iako su i tu od samog početka projekta jako glasni bili oni koji su me odgovorali od te investicije pod izlikom krize, teških vremena i sličnih floskula, koje kod mene osobno, niti kod mojih najbližih suradnika jednostavno ne prolaze.

Samobor se napokon izborio za vlasništvo nad objektima bivše Vojarne Taborec. Planiramo na taj prostor, s godinama koje dolaze, postepeno smjestiti sve gradske, ali i državne insitucije, od policije, vatrogasaca, gradske uprave, suda, katastra. Planiramo tamo izgraditi i veliki novi dječji vrtić i time jednom zauvijek riješiti problem koji već godinama tišti sve naše stanovnike, posebno one s djecom vrtićke dobi. Planiramo tamo izgraditi i dom za starije osobe te smo već dosta daleko odmakli u razgovorima s potencijalnim investitorima i nadam se da ćemo uskoro objaviti svim starijim građanima Samobora odlične vijesti. Planiramo iskoristiti postojeće kapacitete vojarne kako bismo riješili problem s prostorom brojnih gradskih udruga. Planiramo određene kapacitete bivše vojarne prenamijeniti za budući veliki centar za mlade grada Samobora. Planiramo u suradnji s privatnim investitorima započeti razgovore o izgradnji velikog, modernog hotela s kongresnom dvoranom kako bi se stekli preduvjeti da u Samoboru počnemo razvijati i taj vrlo unosan vid turizma.

Početkom izgradnje kolodvora i revitalizacijom prostora bivše vojarne gradska uprava Grada Samobora je u proteklih godinu dana uspjela postaviti temelje za budući razvoj našega grada na način kako Samobor nije doživio desetljećima. Iako je već sada vidljivo da naš grad napokon ima smjer kojim se kreće, iako je vidljivo da Samobor usprkos krizi nije pao, da se gradi, uređuje i da će se graditi i uređivati čak i više nego prije, moram reći da bismo mogli još i puno, puno više. Mogli bismo puno više kada bismo postigli jedinstvo svih snaga Samobora i njegovih stanovnika. Jedinstvo i zajedništvo, sloga i međusobna tolerancija bez obzira na političku orijentaciju kada je u pitanju Samobor, ono je što sam htio postići kad sam se odlučio baviti politikom, slijedeći ideju najvećeg hrvatskog vođe Stjepana Radića i njegovog neumornog rada na jedinstvu hrvatskog naroda. To, nažalost, još uvijek nisam uspio, još uvijek postoje na samoborskoj sceni oni koji su protiv svega, oni koji su spremni ići čak toliko daleko da pokušavaju iskoristiti svoj određeni utjecaj kako bi, nećete vjerovati, zaustavljali projekte važne za budućnost Grada Samobora. No, na sreću, mnogo je više onih koji su Samoboru i ovoj gradskoj upravi iskreno htjeli pomoći da se ispune naši projekti – rekao je Beljak te pozvao okupljene da aplauzom zahvale svima koji su se u tom smislu iskazali počevši od potpredsjednika Vlade Božidara Pankretića, premijerke Jadranke Kosor i ostalih članova Vlade te brojnim pojedincima zaključno s Nikicom Burićem Čokotom.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (13)