Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Samoborsko Gradsko vijeće na 8. sjednici najviše vremena utrošilo na ugibališta, Mapu razvoja i vojarnu

Vijeće dalo suglasnost za ugibališta

Kao što se moglo i očekivati, najgorljivije rasprave na 8. sjednici Gradskog vijeća Grada Samobora vodile su se o ugibalištu, Mapi razvoja te o izvješću o radu gradonačelnika. Naravno, bilo je i nekoliko zanimljivih pitanja na Aktualnom satu.

Omiljena tema svakidašnjih ispijanja kava o svrhovitosti i korisnosti ugibališta na Trgu kralja Tomislava preselila se i u vijećničke klupe. Pročelnik Željko Kovačić rekao je da se već i prije razmatrala potreba uvođenja ugibališta i da su za njega dobivene potrebne dozvole. Oporbeni vijećnici preispitivali su ima li to ugibalište sve potrebne dozvole, uključujući i onu autorica arhitektonskog rješenja Trga i konzervatora, budući da je cijelo središte grada pod njihovom zaštitom. Linda Rossini Gajšak (HSLS) upozorila je i da je policija dala suglasnost samo na formiranje sjevernog ugibališta, a ne i onog s južne strane kod apoteke, pitavši i tko je izdao rješenje, a odgovoreno joj je da mišljenje policije nije obvezujuće i da u kasnijim razgovorima nisu bili ni protiv južnog ugibališta, a da je rješenje odobrio gradonačelnik. Tomislav Masten (HDZ) konstatirao je da u novije vrijeme nije našao nigdje sličan primjer da se u središtu grada stvaraju ugibališta, dok je stranački kolega Boris Makarun dodao da ta ugibališta smetaju stanarima koji žive s južne strane Trga te da su nepotrebna, budući da su parkirališta kod Lavice i Pivnice udaljena svega 50-ak metara. Zanimljiv je bio i prijedlog komisije Gradskog vijeća, koja je predložila da se uvede naplata parkiranja na ugibalištima pa je rečeno da bi to bilo 10 kuna za 10 minuta. Reagirala je Anica Vraneković, ustvrdivši da se eventualnim uvođenjem naplate više ne može govoriti da se htjelo izaći u susret građanima koji nešto kratko i hitno trebaju obaviti na Trgu. Odluka o ugibalištima na kraju je prihvaćena s 15 glasova za, 6 protiv i jednim suzdržanim.

Zašto se spalionica otpada našla u Mapi razvoja Grada Samobora bilo je najčešće pitanje svih vijećnika. Pročelnik Željko Radovanić uvodno je obrazložio da je Mapa razvoja nadogradnja Strategije razvoja grada od 2002. do 2012., dokumenta koji je godinama stajao u ladicama, a detaljnije ga je obrazložila Ivana Bujas Rupić iz konzultanske tvrtke Micro projekt, pojasnivši da su ciljevi izrade Mape usklađeni i s ciljevima razvojne strategije Zagrebačke županije. Bila je organizirana radna skupina od 19 članova koja je na nekoliko sastanaka definirala 59 razvojnih mjera. Upravo su neke od tih mjera izazvale pozornost vijećnika, prije svih već spomenuta spalionica, pa je predlagatelj tu mjeru preinačio u zbrinjavanje otpada. Željko Žarko (SDP) naglasio je da Samobor ima problem sa zbrinjavanjem otpada te da se mora izraditi plan gospodarenjem otpada. Tomislav Masten istaknuo je da su rokovi postavljeni vrlo ambiciozno, osobito oni za sanaciju kamenoloma, pa je dodao da 95% od toga neće biti realizirano do kraja mandata. Rekao je i kako se u Mapi ponavlja 70% projekata koji su već prije utvrđeni, a zapitao se može li taj model osigurati sredstva iz pretpristupnih fondova Europske Unije. Linda Rossini Gajšak rekla je da HSLS podržava kapitalne projekte, ali da redovne mjere iz komunalnog programa, kao što su uređenje nogostupa i javnih površina, nemaju potrebe biti uvedene u Mapu. Upozorila je i da spalionica ne može biti rentabilna s obzirom na broj stanovnika Samobora i okolice. I Olga Mardešić (HSU) rekla je da je protiv spalionice koja nije barem energetski izvor. Ivana Bujas Rupić pojasnila je da će se brisati mjere koje Vijeće smatra nepotrebnima te dodala da je za izradu projekata za pretpristupne fondove EU potrebno izraditi i ovakve baze projektnih ideja na jednom mjestu, a potom pratiti konkretne natječaje Europske Unije. Većinom glasova Mapa razvoja je prihvaćena.

U izvješću gradonačelnika najzanimljiviji je bio "okršaj" gradonačelnika Kreše Beljaka i Tomislava Mastena po pitanju vojarne, tj. tko je što nudio, a tko kočio predaju Vojarne Taborec Samoboru. Gradonačelnik je rekao da projekt katoličkog sveučilišnog kampusa nije mogao proći zbog nerazjašnjenih odnosa države i crkve oko vojarne na Črnomercu pa je promjenom koncepcije Vlada ustupila Samoboru vojarnu. Tomislav Masten odgovorio je da prijašnja garnitura nije pristajala na prepuštanje dvaju zgrada pa dodao da je Grad sada dobio vojarnu za čišćenje i popravljanje, a da će se tek nakon izrade parcelacijskog elaborata vidjeti što će mu i pripasti. Beljak mu je odgovorio da se izmještanje temeljne policije s Trga u vojarnu uklapalo u njihove planove, ali da su spriječili da dođe interventna policija i da se tu napravi skladište za svo zaplijenjeno oružje. Masten je prigovorio i da sadašnja vlast nije poboljšala standard građana, već ga je pogoršala poskupljenjem pokaznih karata, cijenom parkiranja i odvoza otpada. Gradonačelnik mu je odgovorio kako je i zaštita zdravlja građana mjera koja u konačnici podiže njihov standard, da je Samobor jedini veliki grad koji nije uveo prirez te da je Grad povisio subvencije za prijevoz, ali su subvencije smanjili ili ukinuli država i županija pa su zbog toga pokazi skuplji.

Preostali dio sjednice protekao je i prihvaćanju izvješća o radu gradskih odjela i realizaciji pojedinih programa u 2009. godini, kao i izvješća o prošlogodišnjem radu Samoborskog športskog saveza, Ustanove za upravljanje sportskim objektima, Zajednice tehničke kulture, Pučkog otvorenog učilišta, Gradske knjižnice i Samoborskog muzeja, kao i financijska izvješća DV Grigora Viteza.

M.Š.

Aktualni sat

Najzanimljivije pitanje na Aktualnom satu bilo je ono Martine Tkalec (HNS) kako se puni gradski proračun. Pročelnik Odjela za gospodarstvo i financije Željko Radovanić odgovorio je da s obzirom na cjelokupnu situaciju još nema mjesta za zabrinutost, ali ni za euforiju. Usporedivši podatke s onima na kraju ožujka prošle godine rekao je da se bilježi milijun kuna manje, a da najviše zabrinjava povećanje broja nezaposlenih. U strukturi prihoda mjesečno je 1,1 milijun kuna manje od poreza na dohodak, ali su se povećali ostali izvori prihoda kao što je porez na promet nekretninama. Radovanić je istaknuo da je Grad likvidan i da je za 4 milijuna smanjen i manjak iz 2008., koji je iznosio 6 milijuna kuna.

Zanimljivo je bilo i pitanje Olge Mardešić o umirovljeničkim pokazima. Pročelnik za društvene djelatnosti Damir Fabek odgovorio je da će Grad sufinancirati umirovljeničke pokazne karte. Na lokalnim linijama sa 70% sufinancirat će se godišnji pokazi ženama starijima od 60 i muškarcima starijima od 65 godina koji imaju primanja manja od 1.250 kuna. U međugradskom prijevozu (prema Zagrebu) subvencija će iznositi 70% na mjesečnu kartu, ali će umirovljenici morati dokazati da imaju potrebu barem pet puta u mjesecu putovati u Zagreb na liječničke preglede, kontrole, terapije ili nešto drugo. Za ovu subvenciju cenzus mirovine iznosi 2.166 kuna. Primjena odluke počinje od 1. travnja.

Zagrebačka povelja

Na sjednici je u ime Savjeta mladih Petra Matijaščić predstavila Zagrebačku povelju savjeta mladih s područja Republike Hrvatske te izvijestila o sudjelovanju na konferenciji na kojoj je tema bila zapošljavanje mladih. U govoru je istaknula je da je osnovna zamisao Povelje uspješna integracija mladih od 15 do 29 godina starosti na tržište rada i želja Savjeta mladih da aktivno pridonese smanjenju stope nezaposlenih te populacije u Hrvatskoj, naglavivši kako su mladi svjesni da Grad Samobor samostalno i bez potpore države ne može učiniti mnogo i riješiti taj problem. Dodala je kako očekuju potporu Gradskog vijeća i gradonačelnika, kako bi mogli pravovremeno informirati samoborske poduzetnike o poticajima zapošljavanja mladih kroz subvencije pri prvom zapošljavanju i korištenju poreznih olakšica te da bi bilo korisno kada bi određeni broj poduzetnika s područja Samobora ušao u sustav zapošljavanja studenata putem studentskog servisa.

UPU Širi centar

Bez rasprave Vijeće je prihvatilo konačni prijedlog Odluke o donošenju UPU Širi centar. Prijedlog je obrazložio Tomislav Dolečki iz CPA-a, a u njemu se predviđa uređenje prostora omeđenog Gradnom na jugu, Gajevom na sjeveru te Kompareovom i Ulicom grada Wirgesa. U planu je predviđeno da se u Gajevoj ulici zadrži obilježje obiteljskih kuća, a da se na preostalom prostoru višestambena gradnja ograniči na četiri nadzemne etaže (prizemlje, dva kata i potkrovlje). Tim će prostorom i dalje dominirati zgrada nekadašnje robne kuće, koja bi se u budućnosti prenamijenila za društvene sadržaje kao što je knjižnica, a planirano je da se ispred nje na mjestu sadašnjeg parkirališta uredi trg s podzemnom garažom.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (100)