Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Hrvatska je potpisala 66 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Uloga države u kontroli financijskih tokova

Ovih dana vrlo je aktivna Porezna uprava. Sjetili se da je već davnih godina donesen zakon o jednakom operezivanju rezidentnih građana Hrvatske. A koji su ti građani? Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak rezident je fizička osoba koja u RH ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Dakle, to smo svi mi koji doista živimo i radimo u Hrvatskoj. Ali, zakonodavac je oporezivanje naših državljana proširio i na one koji rade u inozemstvu, a imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u Hrvatskoj. Pri tome pojam prebivališta i boravišta nije isti kao kod prijave MUP-u. Prebivalište prema poreznim zakonima ima osoba koja u vlasništvu ili posjedu ima stan/kuću u Hrvatskoj, pri čemu boravak u njima nije obvezan. Ako osoba ima prebivalište u Hrvatskoj i inozemstvu, a prebivalište obitelji je u Hrvatskoj, smatra se da ta osoba ima prebivalište u Hrvatskoj i prema tome je porezni rezident Hrvatske. Takav porezni rezident ima obvezu prijaviti u Hrvatskoj bilo koji primitak iz inozemstva.

Važno je istaknuti da pojedinac može biti porezni rezident u samo jednoj državi. A kako se to određuje? O tome je odlučujući "centar životnih interesa" u nekoj državi. To podrazumijeva obiteljske i gospodarske veze i općenito ponašanje neke osobe u jednoj od država. Međutim, nije svaka osoba koja radi u inozemstvu, a vlasnik je nekretnine u RH, automatski hrvatski porezni rezident. Ako ima prebivalište u inozemstvu i obitelj mu tamo živi, te se u toj državi pretežno zadržava, tada se smatra nerezidentom Hrvatske i ne mora prijavljivati svoj dohodak radi oporezivanja u RH. Međutim, treba znati da odlazak iz Hrvatske i promjenu u status poreznog nerezidenta treba prijaviti svaka osoba Poreznoj upravi kako bi se donijela odluka o promjeni te se evidentirala nerezidentnost.

Na prvi pogled se čini da se neke građane dvostruko oporezuje. Plaćaju porez u državi u kojoj rade i moraju platiti porez u Hrvatskoj gdje su porezni rezidenti. Međutim, to ipak i na sreću nije tako. Logično je da svaka osoba koja je porezni rezident u RH, bez obzira gdje ostvaruje dohodak, mora platiti porez. Ako je porez plaćen u inozemstvu gdje netko ostvaruje dohodak, tada je obavezan prijaviti svoja primanja tijekom protekle godine i uz to priložiti potvrdu o iznosu uplaćenog poreza u toj zemlji. U RH će platiti samo razliku u visini poreza između te zemlje i RH, ako ona postoji. Ako je u inozemstvu plaćen viši iznos poreza od izračunate obveze u Hrvatskoj, neće biti dodatne porezne obveze. Ako je plaćen manji iznos, bit će dodatne porezne obveze za uplatu. Ne može se dogoditi da netko plati ukupno (u inozemstvu i u RH) veći porez od onoga koji plaćaju osobe koje žive i rade samo u Hrvatskoj. Dakle, nema govora o dvostrukom oporezivanju naših državljana koji rade u inozemstvu. Radi se o izjednačavanju poreznih obaveza onih koji žive u RH i onih koji svoje prihode ostvaruju u nekoj drugoj državi. Doduše, ako je u inozemstvu plaćen veći porez od onog koji bi bio plaćen u RH, nitko mu neće vratiti tu razliku.

PU poziva sve porezne rezidente koji prihode ostvaruju u inozemstvu od 2016. (ranije godine odlaze u zastaru), a do sada nisu prijavili svoja primanja, da to dobrovoljno učine. U tom slučaju, uz obračun duga, neće zaračunati zatezne kamate. U protivnom će PU izvršiti izračun porezne obveze po službenoj dužnosti i pritom nadodati zatezne kamate i pokrenuti prekršajni postupak. Ovakav rezolutan stav i ozbiljne najave PU unose velik nemir među naše "gastarbajtere", s opravdanjem. Odakle PU točni podaci o nečijem poreznom dugu? Temelj tome je razmjena financijskih podataka s velikim brojem zemalja. Do sada je Hrvatska potpisala 66 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s drugim državama, uglavnom onima u kojima rade naši državljani. Dakle, za vjerovati je da raspolažu točnim podacima i da svoju prijetnju, temeljenu na zakonskoj regulativi, mogu ostvariti.

Nemam ništa protiv toga da svi plaćamo jednak porez na dohodak. A uređenost financijskog tržišta govori o općoj razini pravne uređenosti neke države. Tome bismo se trebali veseliti, a ne od toga strahovati. Međutim, od najnovije "plinske afere" u Ini imam dojam da tome baš i nije tako. Kako je moguće da PU ima podatke za baš svakog čovjeka koji ostvaruje prihod izvan RH, a promakne joj financijska malverzacija koja se odvijala zadnjih godina u INI, čiji je iznos preko jedne milijarde kuna. Najveća pljačka u državi, a prolazila je ispod "radara" Porezne uprave, Ureda za sprečavanje pranja novca i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga – HANFA. Sada se svi oni javljaju kao važni akteri u razotkrivanju pljačke u INI, što zapravo nije do kraja točno. Sve je krenulo od poslovnih banaka, koje po službenoj dužnosti prijavljuju financijski sumnjive transakcije temeljem svojih međunarodnih obaveza. Da kojim slučajem pljačkaši nisu novac uložili u banke i investicijske fondove, nikada ne bi bili otkriveni. Toliko o budnosti našeg antikorupcijskog sustava! Ponovno je potvrđeno staro pravilo da će prije stradati sitni financijski prekršitelji negoli veliki pljačkaši. Je li to slučajno ili postoje moćni pokrovitelji? Hoćemo li ikada saznati istinu? Sumnjam!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)