Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Vrijeme je da se zapitamo: kamo ide Hrvatska?

Sve smo stariji i nemoćniji

Kao rizična ponašanja našeg stanovništva navode se loše prehrambene navike, fizička neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina i pretilost, pušenje, alkohol i zlouporaba droga. Prema istraživanju, u Hrvatskoj 7% stanovnika ima dijagnosticiranu depresiju, a najveći broj hospitalizacija događa se osobama u dobi od 20 do 60 godina, što znači da je riječ o radno aktivnom stanovništvu. Pretilost također postaje sve veći problem. Istraživanja su pokazala kako se 25% muškaraca i oko 35% žena u Hrvatskoj smatra pretilima. Kao uzroci pretilosti se navode ubrzani način života, dostupnost brze i nezdrave hrane, nezdrave životne i prehrambene navike te sjedilački način života.

Glavni indikatori socijalne situacije u Hrvatskoj su velik broj umirovljenika (više od milijun), velik broj nezaposlenih i siromašnih. Na socijalnu politiku utječu brojni čimbenici. Među značajnijima su populacijska kretanja, siromaštvo, troškovi života, beskućništvo i alkoholizam.

Za analizu stanovništva Hrvatske uzeta su u obzir tri pokazatelja. Prvi pokazatelj je prirodno kretanje (prirodni "prirast"). Ozbiljan problem u Hrvatskoj je ujednačeno visok broj umrlih uz stalan pad broja živorođenih. Prema projekcijama koje su rađene za Hrvatsku, broj stanovnika nastavit će se smanjivati. Iz godine u godinu depopulacija će biti sve snažnija. Hrvatska će uslijed prirodne depopulacije prosječno godišnje gubiti oko 25 000 stanovnika.

Drugi pokazatelj je prosječna starost ili prosječna životna dob kao srednja vrijednost. Ona označava srednje godine života stanovništva u trenutku popisa. Općenito se smatra da proces starenja počinje kad prosječna starost stanovništva iznosi više od 30 godina. Hrvatsko je pučanstvo već 1953. zakoračilo u spomenuti proces. Iz popisa u popis ta se brojka povećavala tako da je 2011. iznosila 42 godine (žene 43,4; muški 40).

Treći pokazatelj je indeks starosti koji pokazuje omjer broja starijih od 60 godina i mladih u dobi do 19 godina. Kritična vrijednost indeksa starosti iznosi 40%. Pogleda li se i prema ovom pokazatelju ukupno stanovništvo Hrvatske očito je da smo došli u najkritičniju fazu, jer je popis 2011. ustanovio vrijednost indeksa starosti od 115! Dakle, premašena je granična vrijednosti od 100 (koja pokazuje da na svakog starijeg stanovnika dolazi jedan mladi).

Istovremeno se odvijalo i apsolutno i relativno smanjenje udjela mladog stanovništva, odnosno povećanje udjela starog u ukupnom stanovništvu Hrvatske. Smatra se da je neka populacija stara ako u njenoj strukturi ima više od 16% stanovnika starije dobi. Hrvatska se može ubrojiti u zemlje sa starom populacijom. Visok udio starijih osoba u strukturi stanovništva vrlo je nepovoljan s ekonomskog, zdravstvenog i socijalnog aspekta. Osobe starije životne dobi nisu više u reproduktivnoj fazi života, nisu radno produktivne, povećana je njihova potreba za skupljim oblicima zdravstvene zaštite i, u konačnici, češće su korisnici različitih oblika socijalne skrbi.

Očekivano trajanje života, kao važan pokazatelj, naraslo je u prosjeku od 71 godine u 2001. na 77 godina u 2011. godini. Trend dužeg životnog vijeka za žene i dalje je prisutan, uz povećanje te razlike u odnosu na muškarce sa šest na deset godina.

Stopa rizika od siromaštva u 2017. iznosila je gotovo 20%, dok je udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosio oko 30%. Pokazatelj se odnosi na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj situaciji ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada.

Broj nezaposlenih još je jedan pokazatelj stanja siromaštva. Zadnjih godina taj je broj u znatnom padu zbog mjera ekonomske politike, ali i odlaska velikog broja mladih na rad u inozemstvo. Najnoviji podaci govore da je nezaposlenih oko 114.000, što je svega 7,6% radno aktivnih.

Prema podacima Ministarstva financija sredinom listopada 2019. u RH je blokirano ukupno 261.000 računa građana, a njihov je dug iznosio 23,7 milijarde kuna.

Hrvatska mreža za beskućnike procjenjuje da u Hrvatskoj trenutačno ima više od 1000 beskućnika, a ukupni smještajni kapacitet prihvatilišta i prenoćišta pruža smještaj za maksimalno njih 420, dok ih oko 500 boravi na javnim površinama u velikim gradovima te u gradovima gdje ne postoji smještaj za beskućnike.

U Hrvatskoj je, procjenjuje se, oko 250 000 alkoholičara. S obzirom na to da službenog registra osoba koje boluju od alkoholizma nema, teško je govoriti o preciznim brojkama, no procjenjuje se da je oko 5% ljudi ovisno o alkoholu, a oko 10% prekomjerno pije i ima probleme zbog alkohola.

Svaki sustav socijalne sigurnosti kojemu se povećao broj korisnika, a koji je suočen s nedostatnim sredstvima za rješavanje socijalnih problema, upada u krizu. Sa sličnim problemima susreće se i socijalna politika u Hrvatskoj. Posve je razumljivo da će, u društvenim okolnostima u kojima je više novca u državnom proračunu, ukupna izdvajanja za socijalnu skrb biti veća. Nažalost, novca u državnom proračunu nema nikada dovoljno za potrebe brojnih korisnika tih sredstava.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)