Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

O bolesti koju možemo povremeno sresti i u našim krajevima

Bruceloza - bolest koja izaziva pobačaje kod domaćih životinja

Bruceloza je još jedna od zaraznih bolesti koju možemo povremeno sresti u našim krajevima, a koju također svrstavamo u skupinu zoonoza, zaraznih bolesti koje se sa životinja prenose na ljude. Ponekad se pojavi među kozama i ovcama, uz obolijevanje nekolicine ljudi koji su bili u doticaju s oboljelim životinjama. Tada je to razlog za uništavanje stada i spaljivanje životinja u kafileriji.

Bruceloza kao bolest ima pretežito ekonomski značaj te veterinarski, a manje medicinski. Naime, bolest se prije svega javlja među domaćim životinjama kod kojih izaziva velik broj pobačaja, smanjuje prinos mlijeka i kvalitetu mesa. Povremeno se može prenijeti i na čovjeka, kod kojega nastaje teža zarazna bolest koju klinički nije lako prepoznati. Učestalost pojave bolesti kod ljudi u neposrednoj je ovisnosti o broju oboljelih životinja i kontaktu ljudi s njima. Broj prijavljenih bolesnika od bruceloze znatno varira iz godine u godinu.

Po godinama broj prijavljenih znatno varira i kreće se od pojedinačnih slučajeva do nekoliko desetaka oboljelih osoba. Poslije Drugog svjetskog rata bruceloza je bila vrlo česta bolest u Istri. Udomaćila se među kozama i postala endemična, s povremenim epidemijama među ljudima. Stoga se početkom pedesetih godina pristupilo eradikaciji (iskorjenjivanju) ove zaraze te je u to vrijeme znatno smanjen fond ovih životinja. Tek u zadnje vrijeme došlo je do oporavka ove privredne grane. Stoga, zbog razvijenosti stočarstva, postoje u Hrvatskoj ponovno uvjeti za pojavu i širenje bruceloze.

Pojava bolesti među ljudima ima sezonski karakter. Javlja se pretežito krajem zime i u rano proljeće. To je povezano s vremenom najvećeg izlučivanja bruceloze iz zaraženih životinja i učestalijeg kontakta ljudi s tim životinjama.

Period inkubacije relativno je dug i traje od jednog do tri tjedna. U kliničkoj slici dominira povišena tjelesna temperatura, glavobolja, opća slabost, znojenje, bolovi u zglobovima i gubitak na težini. Često bolest prolazi uz blaže kliničke simptome pa ju nije moguće prepoznati. Bolest traje od svega nekoliko dana pa sve do jedne godine. U svom kroničnom obliku bruceloza se manifestira povišenom temperaturom, bolovima u zglobovima i općom slabošću, koji traju mjesecima. Česte komplikacije su i lokalizirane gnojne upale. Bolnost u zglobovima ograničava se obično na jedan zglob. Kretanje je otežano. Inače, u kliničkoj slici treba istaknuti obilno znojenje i opću slabost organizma. Ako se bolest liječi nepravilno, moguća je pojava komplikacija poput upale zglobova, kičme i mozga s ovojnicama. Kako je bruceloza sustavno bakterijsko oboljenje, mogu biti zahvaćeni svi organi, tako da su moguće komplikacije i na kardiovaskularnom sustavu.

Tamo gdje se bolest ne javlja često dijagnoza se teže postavlja, jer se na ovu bolest ne misli. Ako postoje epidemiološki podaci o kontaktu s potencijalno oboljelim životinjama, lakše je postaviti sumnju na ovu bolest. Konačna dijagnoza bruceloze postavlja se laboratorijskim metodama. Ponekad je moguće uzročnika izolirati iz krvi bolesnika, ali se za potvrdu bolesti češće koriste različite serološke reakcije.

Za čovjeka je najčešći rezervoar zaraze domaća životinja, a izvor zaraze izlučevine oboljelih životinja (posebice plodna voda). Zaraza se prenosi kontaktom s bolesnim životinjama, konzumiranjem sirovog mlijeka od takvih životinja i udisanjem prašine i aerosola (sitne kapljice koje lebde u zraku) koji nastaju pri janjenju ili jarenju. Najčešće su zaražene i obolijevaju koze, ovce, krave i svinje. Kontaktni put prijenosa zaraze značajan je za one koji profesionalno dolaze u dodir sa životinjama. To su prije svega stočari, veterinari i radnici u industriji kože. Najveća količina bakterija izlučuje se prigodom izlaska plodne vode i posteljice iz maternice gravidne životinje. Da bi se suzbio alimentarni put prijenosa potrebno je izbjegavati konzumiranje nekuhanog mlijeka ili prerađevina načinjenih od takvog mlijeka. Aerogenom putu zaražavanja izloženi su oni koji pomažu pri janjenju ili jarenju te laboratorijski radnici koji rade na izolaciji bruceloze.

Od bruceloze mogu oboljeti i šumski radnici i lovci koji su često u dodiru s moguće oboljelim divljim životinjama poput srne, košute i divlje svinje.

U suzbijanju širenja ove teške zarazne bolesti mora se ostvariti dobra suradnja s veterinarskom službom radi provođenja mjera za suzbijanje bolesti među životinjama. Mora se ostvariti kontrola prometa mesa i mesnih prerađevina te termička obrada mlijeka. Samo rigorozne higijenske mjere i termička obrada mesa i mlijeka mogu spriječiti alimentarni put širenja zaraze. Prestanak pojave bolesti među ljudima u neposrednoj je vezi s nestankom bolesti među životinjama. Uništavanje oboljelih životinja znatan je ekonomski gubitak, stoga je od velikog značaja zdravstveno prosvjećivanje ugroženih skupina ljudi i pučanstva u onim područjima gdje se bolest javlja endemski među domaćim životinjama.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)