Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Zarazna bolest raznovrsnih životinja i ljudi uzrokovana parazitom

Toksoplazmoza - bolest uzrokovana parazitom

Toksoplazmoza je zarazna bolest raznovrsnih životinja i ljudi uzrokovana parazitom. Teške posljedice ove bolesti javljaju se kod novorođenčadi. Kod odraslih do zaraze dolazi neposrednom infekcijom, a zaraza najčešće prolazi neprimjetno. Uzročnik toksoplazmoze otkriven je početkom 20. stoljeća u Tunisu kod malog afričkog glodavca, a istovremeno u Brazilu kod kunića. Bolest je prvi puta kod čovjeka opisana 1923. godine u Češkoj.

Uzročnik je parazit koji živi i razmnožava se unutar tkivnih stanica u kojima stvara ciste. Poseban afinitet ima prema stanicama mozga i poprečnoprugastoj muskulaturi. Utvrđeno je da ovaj parazit obitava u probavnom traktu mačke, iz kojeg se izlučuje u okolinu putem izmeta. Ovaj oblik parazita otporan je na vanjske utjecaje. Kao rezultat zaraze u organizmu nastaju protutijela, koja je moguće utvrditi laboratorijskom dijagnostikom.

Uzročnik zaraze proširen je po cijelom svijetu. Prirodni rezervoar parazita mogu biti raznovrsne životinje. To su kunić, zec, pas, mačka, svinja, ovca, miš, štakor, ali i perad, golub i ptice pjevice. Čini se da najvažniju ulogu ima mačka koja se zarazi mesom i mozgom glodavaca. Parazit dalje obitava u njenom probavnom sustavu, odakle se dugo izlučuje u okolinu. Stoga je mačka najvažniji izvor zaraze za čovjeka.

U nekim krajevima svijeta utvrđen je vrlo visok postotak zaraženosti ljudi, koja mahom prolazi neprimjetno, bez klinički jasnih znakova bolesti. U nas je teško utvrditi stvarni značaj ove zoonoze. Relativno je lako utvrditi učestalost bolesti kod novorođenčadi, jer su posljedice zaraze vrlo teške i klinički jasne s brojnim ispadima u centralnom živčanom sistemu. Zaraza kod odraslih protječe vrlo često uz blagu kliničku sliku te se stoga toksoplazmoza rijetko dijagnosticira.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje se u Hrvatskoj zabilježi do 20 slučajeva toksoplazmoze. S obzirom na težinu posljedica, bolest je ozbiljan problem kako za roditelje oboljele djece, tako i veliko opterećenje za društvo koje često mora iskazati trajnu brigu za tu djecu.

Klinička slika je u vezi s afinitetom parazita za stanice unutarnje stijenke malih krvnih žila. Karakteristične su promjene u mozgu, gdje nastale priraslice dovode do smetnji u oticanju moždane tekućine s pojavom hidrocefalusa (vodene glave). Promjene u oku, srcu i plućima dovode do upale tih organa. Zbog upalnih promjena krvnih žila u koži javlja se osip. U svim tim žarištima mogu se mikroskopom utvrditi toksoplazme - uzročnici bolesti.

Stečena toksoplazmoza javlja se kao zaraza odraslih. Zaraza vrlo često prolazi bez klinički vidljivih znakova bolesti. Dio zaraženih ima posve blage simptome, koje je nemoguće prepoznati kao toksoplazmozu, dok mali dio razvije klinički jasnu infekciju. Premda rijetka, klinički potpuno razvijena infekcija slična je pjegavcu uz jaki poremećaj općeg stanja, visoku temperaturu, osip te palu pluća, srca i mozga. Ovakav tijek bolesti češće završava smrću. Najčešći oblik stečene toksoplazmoze u kliničkoj slici ima upalu limfnih čvorova bez težeg poremećaja općeg stanja. Čvorovi su veličine oraha i takvi opstoje i do šest mjeseci. Upala oka može nastupiti i dugo vremena nakon infekcije.

Toksoplazmoza novorođenčeta nastaje zarazom djeteta tijekom razvoja ploda u utrobi svježe zaražene majke. Ako je do zaraze došlo u ranoj trudnoći, dijete ima unutarnji hidrocefalus, moždane kalcifikacije (zakrečenje) te upalne promjene očnog dna. Zaraza nastala pred sam porod izaziva kod djeteta upalu mozga, žuticu te smetnje disanja i cirkulacije. Nerijetka je i smrt ploda, što dovodi do pobačaja. Prognoza bolesti kod djeteta je često loša. Ako dijete preživi teži oblik bolesti, posljedice mogu biti tako teške da se mora imati na umu i socijalno-medicinsko značenje toksoplazmoze. Kod stečene toksoplazmoze odraslih prognoza je obično dobra, a bolest rijetko završava smrću.

Kako je poznavanje ove bolesti nedostatno, posebice osnovnih epidemioloških principa, to nije moguće jednostavno propisati određene i jasne preventivne mjere. Naime, nisu nam do kraja poznati svi rezervoari i izvori toksoplazmoze u prirodi pa tako niti putovi prijenosa. No, zna se da je uloga mačke kao rezervoara i izvora za čovjeka velika. Stoga se preporuča izbjegavanje užeg kontakta sa životinjama, posebice mačkom. Ovo vrijedi naročito za trudnice, kako bi se spriječila toksoplazmoza kod ploda u utrobi majke. Ponekada je kod trudnice, pri sumnji na svježu zarazu toksoplazmom, potrebito izvršiti laboratorijsku dijagnostiku u tom smislu.

Kao i kod drugih zoonoza zarazi su izloženiji ljudi koji su u profesionalnom dodiru s divljim i domaćim životinjama. Osim njih izloženi su i lovci, ali i svi članovi kućanstva u kojem se nalazi veći broj mačaka bez posebnog nadzora. Stoga se ne preporuča držati u kući veći broj mačaka. Ruke nakon dodira s mačkom, ali i drugim divljim i domaćim životinjama, obavezno prati, posebice prije jela.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)