Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Profesor Branimir Brgles Svetonedeljčane upoznao s društvenim životom ovoga kraja u srednjem vijeku

Seljačka buna na znanstveni način

Ogranak Matice hrvatske u Svetoj Nedelji organizirao je 4. ožujka predavanje na temu Seljačka buna u fokusu povijesne znanosti. Nakon pozdravnog govora Ervina Škacana, predsjednika Ogranka u Svetoj Nedelji i službenog otvorenja novih prostorija MH u Stilinovićevoj ulici 17, stihove Krležinih Balada Petrice Kerempuha kazivali su mladi matičari Lucija i Lovro Bošnjak, učenici viših razreda OŠ Sveta Nedelja.

Prof. Branimira Brglesa okupljenima je predstavila članica Ogranka Matice hrvatske dr.sc. Zrinka Pešorda Vardić, viša znanstvena suradnica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Istaknula je da je prof. Brgles diplomirao kao jedan od deset najboljih studenata na Odsjeku za povijest Filozofskog faulteta u Zagrebu. Od ožujka 2009. godine Branimir Brgles zaposlen je na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje na projektu Onomastička i etimološka istraživanja hrvatskog jezika, a prije nekoliko dana obranio je doktorsku disertaciju na temu Stanovništvo i topografija susedgradsko-stubičkog vlastelinstva od 1450. do 1700. godine.

U uvodnom dijelu predavanja prof. Brgles pojasnio je značenje pojma "srednjovjekovni svijet". Detaljno je objasnio kategorije i pojmove društvenoga života tog doba na području susedgradsko–stubičkog vlastelinstva, kojem su pripadala neka od današnjih naselja s područja Svete Nedelje: Bestovje, Novaki, Orešje, Rakitje i Strmec.

Uz multimedijalnu prezentaciju predstavio je povijesna vrela na kojima se temelji njegovo istraživanje susedgradsko-stubičkog vlastelinstva i dotaknuo najnovijih trendova u historiografskim istraživanjima tog vremena, koja osporavaju predodžbe o surovosti Franje Tahija prema kmetovima kao glavnom krivcu za Seljačku bunu, već iznose stvarne povijesne podatke o velikoj ekonomskoj krizi kao odlučujućem faktoru seljačke pobune.

Prof. Brgles istaknuo je kako je Seljačka buna bila stvaralačka motivacija mnogim hrvatskim umjetnicima. Usporedio je Šenoin roman Seljačka buna, prvu hrvatsku rock operu Gubec-beg i igrani film Vatroslava Mimice sa stvarnim činjenicama o seljačkoj pobuni i vođama bune pronađenim u povijesnim izvorima.

Zahvalivši se na odličnom predavanju, okupljeni Svetonedeljčani pozvali su prof. Brglesa da se u svom daljnjem znanstvenom radu pozabavi dosad nedovoljno istraženim okićkim vlastelinstvom, kojem je pripadala većina naselja današnjih područja Grada Svete Nedelje.

Petrunjela Krajačić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Konferencija za novinare gradonačelnika Kreše Beljaka

Samobor izlazi iz krize!

Prvi ovogodišnji podaci o stanju proračuna daju vrlo konkretne naznake da Grad Samobor izlazi iz krize, rekao je u četvrtak, 5. ožujka, na konferenciji za novinare gradonačelnik Krešo Beljak.

- Dok ostali gradovi i općine većinom muku muče zbog smanjenja proračunskih prihoda i do 10% uslijed porezne reforme i manjih prihoda od poreza na dohodak, Samobor bilježi porast proračuna u odnosu na prošlu godinu. Taj rast nije spektakularan, ali je ipak rast od 3% - naglasio je gradonačelnik Beljak.

- Podbacili su i u Samoboru prihodi od poreza na dohodak, ali tek zanemarivih 0,5%, a nešto je manji, što je bilo i za očekivati, i prihod od poreza na nekretnine, dok ostali prihodi bilježe porast, što pokazuje da je Grad Samobor počeo izlaziti iz krize - rekao je Beljak te ujedno najavio da se uskoro u gradskom proračunu očekuju i neke veće uplate. Za tjedan do dva očekuje se uplata komunalne naknade za izgradnju jednog trgovačkog centra na području Grada Samobora. Osim toga, pri kraju je rješavanje odnosa s tvrtkom T-com pa će ona platiti zaostatke i početi redovito plaćati naknadu za korištenje infrastrukturne mreže na području Grada Samobora, što je iznos od gotovo pola milijuna kuna godišnje.

- Ovakvo stanje u gradskom proračunu je jamac da će biti ostvareni svi planirani projekti na području Grada, a i više od toga - istaknuo je gradonačelnik Beljak.

A ove godine je planirano dosta toga. Ovih dana treba krenuti izgradnja sportske dvorane kraj OŠ Samobor, budući da je natječaj za izvođača završen. Za tu je investiciju od oko 10 milijuna kuna dobivena i pomoć Zagrebačke županije od 2,5 milijuna kuna. Ove godine kreće također i veliki projekt sanacije bivšeg odlagališta otpada Trebež.

Nakon pitanja o nekorištenju fondova EU za uvođenje LED rasvjete, gradonačelnik je proučio razloge zbog kojih Samobor nije želio ući u taj projekt i pojasnio da to nikako ne bi bilo, u dogledno vrijeme, isplativo za Samobor. Naime, da bi se napravio projekt koji bi bio sufinanciran od strane EU fondova, u projektu mora biti predviđeno da će na svakom stupu i kandelabru biti postavljena po jedna LED lampa, dok su u Samoboru lampe uglavnom, posebno izvan središta grada, postavljane na svaki drugi stup. To bi bila velika dodatna investicija, a sistem bi nakon uvođenja bio preskup za Samobor, jer bi se praktički udvostručio broj rasvjetnih tijela, a time i cijena rasvjete. Cijena LED lampi je pet do šest puta veća od cijene običnih. Ušteda je, pokazala su ispitivanja, jer je Samobor imao više ponuda koje je i testirao, između 30 i 40%, ali je potrebno 5 i više godina da bi se zamjena i isplatila uštedom. To ne znači da Samobor neće ići prema postavljanju LED rasvjete kad se za to steknu uvjeti, no za sada ne i svakako ne na taj način da smo primorani postaviti rasvjetu na svaki stup. Inače, naglasio je Beljak, Samobor je prijavio dvadesetak projekata za fondove EU i nadaju se da će barem dio njih biti i prihvaćen ove godine, a Grad je i u pregovorima s jednom slovenskom tvrtkom koja se bavi upravo tim poslom i misli na taj način ubuduće povećati broj prijava za EU fondove.

Gradonačelnik Beljak zadovoljan je proteklim manifestacijama, Fašnikom i Bitkom za Samobor, za koje kaže da su nadmašili sva očekivanja. Za Fašnik se razmišlja o dugoročnijem rješenju, da se raspiše natječaj kako bi se našli ljudi koji bi se Fašnikom bavili na profesionalniji način, da ga se digne na višu razinu.

Na području Samobora u tijeku je i sanacija klizišta. Pri kraju je sanacija klizišta na Žumberku i gradonačelnik je zahvalio Hrvatskim šumama koje su dozvolile da se izmjesti cesta, bez čega ta sanacija ne bi bila moguća, no, s obzirom na teren u brdskom dijelu Samobora klizišta se i dalje mogu očekivati.

Tijekom ove godine očekuje se i uređenje bivše zgrade Policijske postaje Samobor u centru grada, za koju je dogovoreno da će je ubuduće dijelom koristiti Gradska uprava, a dijelom Državno odvjetništvo i Prekršajni sud Samobor. Time će se riješiti i prostorni problemi koji sada muče Grad i njegovu upravu.

D.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)