Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Hrvoje Frankić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Samobora

Aktivna pomoć gospodarstvenicima putem raznih potpora

Grad Samobor i u ovim kriznim vremenima čuva ugled grada poduzetnika i obrtnika. Uvedene su mjere i poticaji kako bi se olakšalo i poduprlo poslovanje, osobito malih i srednjih poduzetnika, a jedna od mjera bila je ponovno uspostavljanje samostalnog Odjela za gospodarstvo. Kakva je sadašnjost i budućnost samoborskog gospodarstva otkriva pročelnik Hrvoje Frankić.

Razdvajanjem Odjela za gospodarstvo i financije nedavno se osamostalio Upravni odjel za gospodarstvo Grada Samobora. Koje su djelatnosti u njemu objedinjene i koje su njegove nadležnosti?

Upravni odjel za gospodarstvo pokriva ono što je u prošlom ustroju gradske uprave imala Referada za gospodarstvo. To su prije svega samo gospodarstvo i gospodarstvenici, odnosno mali poduzetnici i obrtnici te obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Usto, odjel pokriva i turizam, ugostiteljstvo, trgovinu, zaštitu potrošača, rudarstvo, poljoprivredu i šumarstvo, auto taksi prijevoz, zaštitu bilja i veterinarske aktivnosti. Odjel je nadležan i za vatrogastvo i civilnu zaštitu. No, možemo reći da nam je primarno praćenje stanja u gospodarstvu na području Grada Samobora te osmišljavanje i realizacija načina i mjera kako pomoći gospodarstvenicima da opstanu. Ono što je novo u ovom odjelu to su aktivnosti vezane uz EU fondove te ostale međunarodne i nacionalne fondove, kako kroz savjetodavni dio za sve udruge i gospodarstvenike na području Grada Samobora, tako i same aktivnosti koje provodi Grad ili gradske institucije.

Grad Samobor kontinuirano nastoji izaći u susret svojim gospodarstvenicima. Koje su to olakšice, mjere i potpore koje su usvojene i provode se posljednjih godina i koja sredstva u proračunu su rezervirana za tu namjenu?

Od potpora koje imamo treba istaknuti one namijenjene zapošljavanju u privatnom sektoru. Za svako novo zapošljavanje, ako se radi o proizvodnom sektoru, dajemo poticaj od 7.000 kuna, a ako se radi o neproizvodnoj djelatnosti poticaj Grada je 5.000 kuna. Dodjeljujemo i potpore kapitalnim ulaganjima, dakle za one koji ulažu u svoju proizvodnju i širenje poslovanja, koje dajemo prema definiranim kriterijima. Imamo potpore umjetničkim i tradicijskim obrtima, potpore inovatorima i novim tehnologijama. Osim izravnih potpora, tu je i niz olakšica pa tako treba napomenuti da je Grad Samobor porez na tvrtku smanjio za 50%, a da su gospodarski subjekti koji grade proizvodne kapacitete oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa. Također, sa Zagrebačkom županijom ušli smo u program Jamstvene sheme, gdje je Grad Samobor izdvojio 500.000 kuna, pa naši gospodarstvenici koji imaju potrebu za dizanjem kredita mogu zahvaljujući tom ulogu preko županije dobiti kreditno jamstvo do 50% glavnice kredita. To bi, ukratko, bili programi koji su osmišljeni kao potpora našim gospodarstvenicima, a još jednom bih posebno istaknuo one mjere koje su najaktualnije u ovim vremenima krize, znači program potpore Grada Samobora za novo zapošljavanje u iznosima od 5.000 do 7.000 kuna i program potpore kapitalnih ulaganja.

Kakve su reakcije gospodarstvenika i koliko su zainteresirani za ove mjere?

Gospodarstvenici se, u situaciji kakva je trenutno u Republici Hrvatskoj, bore s time kako normalno funkcionirati, a mnogi gledaju i kako uopće preživjeti. Stoga je svaka pomoć Grada Samobora, Zagrebačke županije ili države dobrodošla. Reakcije gospodarstvenika su pozitivne pa tako svi oni koji zadovolje propisane kriterije za korištenje tih mjera i ostvare potporu imaju razloga za određeno zadovoljstvo.

Na koji se način gospodarstvenici s ovog područja mogu najlakše informirati i savjetovati o svim aktivnim mjerama?

Naša vrata uvijek su otvorena za samoborske gospodarstvenike. Mogu doći u naš ured na 2. katu zgrade gradske uprave na Trgu kralja Tomislava ili nas kontaktirati putem telefona ili e-mailova, koje mogu naći na stranicama Grada Samobora www.samobor.hr. Također, mogu se javiti i u Poduzetnički centar Samobor, u Zagorskoj ulici 41. Mnogi su već navikli pratiti naše programe, koje krajem godine na određeni način najavljujemo u sklopu izrade proračuna Grada Samobora pa znaju da se kroz taj dokument vide planirane mjere. Naravno, programe objavljujemo i na web stranicama Grada Samobora i u lokalnom tisku. Isto se radi i prilikom izlaska novih natječaja za koje smatramo da bi bili od interesa našim gospodarstvenicima. To su osnovni kanali distribucije informacija, koje mi već dugi niz godina prakticiramo kako bismo obavijestili i širu javnost o mjerama potpora, natječajima i aktivnostima koje bi mogle biti korisne gospodarstvenicima i građanima.

Za neke od mjera samoborski gospodarstvenici mogu aplicirati i u Zagrebačkoj županiji. Kakva je suradnja sa županijskim institucijama?

Suradnja je takva da mi onog trenutka, kad saznamo za objavu određene mjere, odmah istu stavljamo i na naše web stranice. Moram napomenuti da Upravni odjel za gospodarstvo Grada Samobora kontinuirano surađuje s Poduzetničkim centrom Samobor i Udruženjem obrtnika Samobor te međusobno razmjenjuje informacije, što je vrlo bitno kada se pojavljuju određeni natječaji. Tu često razmjenjujemo informacije i surađujemo, ne bismo li na taj način međusobno i prema našim korisnicima pružili relevantne informacije.

Grad Samobor je kroz stipendiranje učenika vodio brigu i o deficitarnim zanimanjima. Kakva je suradnja sa samoborskim Udruženjem obrtnika, sa Srednjom strukovnom školom i ostalim obrazovnim ustanovama?

Nažalost, mjera poticanja deficitarnih zanimanja se od prošle godine ne provodi, jer je prestao interes učenika za tom vrstom zanimanja. Zato smo preusmjerili sredstva za pomoć u zapošljavanju te u pomoć za kapitalna ulaganja. Nažalost, koliko god smo u kontaktu s našim srednjim školama i koliko god je ta suradnja već niz godina izuzetno kvalitetna, pokazalo se da interes za upisivanjem učenika u programe obrazovanja deficitarnih zanimanja već nekoliko godina slabi, odnosno ne postoji. No, kao što sam rekao, poticajna sredstava za deficitarna zanimanja preusmjerena su u druge programe, koji su se pokazali kvalitetnima i pokazalo se da ih korisnici svake godine u cijelosti iskoriste.

Što se pak tiče suradnje s Udruženjem obrtnika Samobor, mi subvencioniramo njihov rad i angažman na sajmovima temeljem broja naših obrtnika koji izlažu na tim sajmovima. Udruženje obrtnika ima pravo na određeni iznos sredstava od Grada Samobora, kojim se sufinanciraju takve izlagačke aktivnosti. Također, i naši tradicionalni izlagači na središnjem samoborskom trgu imaju od Grada sufinanciran trošak svog izlaganja kako bi im se to na neki način više isplatilo. Naime, dobili smo od njih impuls da je prodaja bitno pala, da se oslabljena kupovna moć naših građana, ali i posjetitelja grada, odnosno turista, odrazila na smanjenu kupnju kod naših izlagača i zato im po popularnim cijenama dajemo na korištenje plohu Trga za štandove. Nažalost, ne možemo utjecati na kupovnu moć, ali ovo je način na koji barem nekako možemo pomoći.

Samobor je desetljećima poznat kao grad obrtništva te malog i srednjeg poduzetništva. Prijeti li aktualna gospodarska kriza njihovu opstanku ili su dovoljno jaki za prevladavanje ovih teškoća? Smanjuje li se broj poduzetnika ili ostaje na prosječnoj razini prethodnih godina?

Teško je egzaktno dati odgovor, jer nam nisu dostupni relevantni statistički pokazatelji, odnosno podaci o strukturi poduzetnika. Evidentno je da se velik broj obrta zatvara, ali to je općeniti trend, možemo reći i u svijetu, jer se dosta obrta pretvara u poduzeća. Naime, danas je puno jednostavnije, praktičnije i na neki način bezazlenije imati poduzeće, jer u obrtu ste odgovorni svom svojom imovinom za njegovo poslovanje, dok poduzeće nije vezano uz fizičku osobu, zasebni je subjekt i nefunkcioniranjem poduzeća nije ugrožen i sam vlasnik. Koliko je to pretakanje iz obrta u poduzeća teško je procijeniti, jer nemamo relevantne pokazatelje, ali ono što možemo naslutiti je da se djelomično smanjuje broj poduzetnika. Znači, osjeti se trend opadanja. Nažalost, događa se i to da su, silom prilika, neki poduzetnici nakon zatvaranja svojih poslovnih sustava nastavili raditi u sivoj zoni. S društvenog aspekta i s obzirom na situaciju u zemlji možda je na neki način to i razumljivo, jer mnogi u tome vide jedini način da prežive. Treba reći da je to nelojalna konkurencija onima koji se i dalje bore na legalnom tržištu i kao legalisti nastoje i dalje funkcionirati u sustavu, isplaćivati plaće svojim zaposlenicima, plaćati poreze i održavati svoj gospodarski subjekt. No, to su teme za društvenu sferu i više se radi o pitanjima koja treba rješavati na višoj razini, ali svakako se radi o situaciji koja stvara probleme gospodarstvenicima u sustavu, a za koje je nama u Gradu i Upravnom odjelu za gospodarstvo Grada Samobora u interesu da funkcioniraju, ostanu i opstanu.

Svemu unatoč, i dalje možemo reći da Samobor upravo zahvaljujući svojim gospodarstvenicima ovu krizu proživljava nešto bolje nego većina drugih sredina u Hrvatskoj?

Grad Samobor u smislu proračuna financijski funkcionira dobro, a može se reći i da građani Grada Samobora zbog niza faktora imaju bolji, viši standard u odnosu na ostatak Hrvatske. Iz tog razloga je i potrošačka moć stanovnika Samobora nešto veća nego u brojnim drugim sredinama u Hrvatskoj. Jasno je da to samo po sebi rezultira time da stanovništvo, ti ljudi koji cirkuliraju gradom, više potroše i samim time gospodarstvenicima omogućuju veći obrtaj. Zbog cijelog niza čimbenika i same pozicije Samobora, koji je na samom zapadnom ulazu u Hrvatsku i izrazito blizu Zagrebu, gospodarstvenici Samobora mogu puno bolje funkcionirati i imaju bolje predispozicije od onih u nekim drugim dijelovima Hrvatske.

Dakle, možemo zaključiti, što se tiče informacija i savjetovanja, da svi oni koji imaju želju krenuti u poduzetništvo i žele informaciju o tome što Grad Samobor nudi mogu doći u Upravni odjel za gospodarstvo ili u Poduzetnički centar Samobor?

Dapače. No, ono što treba znati i što je realnost je to da u nekim konkretnim stvarima lokalna samouprava ipak ne može značajno pomoći. Prije svega to se odnosi na visoku stopu PDV-a, koja je velik uteg na leđima gospodarstvenika, ali i niz drugih instrumenata i olakšica na koje mi ne možemo utjecati niti ih koristiti kao određenu polugu za pomoć našim poduzetnicima, jer su izvan dosega naše ingerencije. Ipak, ostaje činjenica da u Gradu Samoboru još uvijek nema prireza, a stav je gradske uprave da se on i neće uvoditi. Po tome smo i jedina oaza u Hrvatskoj koja nema uveden prirez, što se može osjetiti i u džepovima građana, ali i u budžetima gospodarstvenika, koji prilikom isplate plaća ne moraju svojim djelatnicima platiti i taj dodatni namet.

Mato Šipuš

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)