Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U velikom šatoru na Trgu kralja Tomislava održano dvadeseto izdanje Samoborske salamijade

Još bolja i još veća

Kada se govori o uspješnosti neke manifestacije, onda se gleda na brojnost, medijsku zastupljenost i, naravno, tko se na njoj pojavio. Ako to uzmemo kao glavne kriterije, onda bez ikakvih pretjerivanja možemo reći da je ovogodišnja Salamijada i više nego uspjela. No, i bez svega toga, dovoljno je bilo subotnju večer provesti u šatoru, vidjeti i osjetiti pozitivno ozračje među natjecateljima, ugostiteljima i organizatorima da bi se još više potkrijepila ocjena o uspješnosti. Nagrade, tombola, pjesma i ples ponovno su se pokazali dobitnom kombinacijom, uz sve kvalitetniji proizvod zbog kojeg je sve i počelo –Samoborsku salamu. Kako je rekao predsjednik Udruge Zlatna šajba Dubravko Viduč, ove godine kvaliteta svih salama bila je na vrlo visokoj razini, bilo ih je više nego ikad prije, što je bio još jedan razlog za zadovoljstvo. Najviše razloga za slavlje imali su slavodobitnici u tri kategorije.

Po šesti put Veliku zlatnu šajbu u kategoriji registriranih proizvođača dobio je Igo-Mat iz Otruševca, a dodijeljeno je još 11 zlatnih, 10 srebrnih i 3 brončane šajbe.

Među hobistima po drugi put Veliku zlatnu šajbu zaslužila je obitelj Vitko iz Velike Jazbine, a komisija za ocjenjivanje predvođena Tomislavom Skendrovićem podijelila je još 23 zlatne, 67 srebrnih i 49 brončanih šajbi.

I, na kraju, u međunarodnoj konkurenciji najbolji je bio Dušan Burja iz Jesenica na Dolenskom, a u istoj kategoriji dodijeljeno je još 9 zlatnih i 7 srebrnih šajbi.

Ovogodišnje izdanje Salamijade u organizacijom smislu bilo je najveće i najzahtjevnije, jer se i broj posjetitelja svake godine povećava. Šator je ove godine imao 700 mjesta, bio je popunjen do zadnjeg mjesta, jer su i ulaznice planule nekoliko dana prije početka. Stoga će očito organizatori kao slatku brigu morati riješiti problem povećanja kapaciteta za sljedeću priredbu, osobito ako će samoborski ugostitelji ponovno pripremiti pravu gastronomsku raskoš kao što je to bio slučaj ove godine.

Nagrade su se dijelile i na tomboli, na kojoj je gotovo svaka druga bila dobitna, a ukupno ih je bilo spremno tisuću za prodaju. I to je uglavnom sve u ovom dijelu o nagradama. Još bismo samo mogli reći da su nagradu zaslužili Stare staze i Ćiro Gašparac za štimung koji su stvorili svirkom i pjevanjem.

A tko se sve pojavio na Salamijadi? Naravno, dugo bi trajalo kada bi počeli nabrajati sve poznate Samoborce, ali ćemo spomenuti one koji su pripomogli u organizacijskom i pokroviteljskom dijelu.

Jubilarnu 20. Salamijadu podržali su ravnatelj Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Mate Brstilo, saborski zastupnici Božidar Pankretić i Krunoslav Markovinović, župan Stjepan Kožić, samoborski gradonačelnik Antun Dubravko Filipec, svetonedeljska gradonačelnica Ines Balint te brojni gosti, među kojima je bio i gradonačelnik Staroga Grada na Hvaru Visko Haladić.

I tako, od prvog okupljanja prijatelja i entuzijasta Salamijada je prerasla u respektabilnu turističko - gastronomsku manifestaciju. A njena popularnost privukla je u Samobor i predstavnike drugih gradova, koji se kod članova Udruge Zlatna šajba raspituju o svim detaljima ne bi li i oni kod sebe počeli organizirati nešto slično.

Mato Šipuš

Najbolji hobist Josip Vitko

Možemo slobodno reći da je Velika zlatna šajba u kategoriji hobista došla u prave ruke, jer Josip Vitko od prvih dana sudjeluje na samoborskim salamijadama. Već je osvojio brojne nagrade, a od kada su određena stroga pravila kod ocjenjivanja, ovo mu je druga Velika zlatna šajba. Kako ne bi bilo zabune, službeno je nagradu dobila njegova supruga Nada, budući je ona bila prijavljena pri predaji salama na ocjenjivanje.

Stroža pravila podrazumijevaju da se salame rade od svinjskog mesa, uz mogućnost dodavanja manjih količina divljači ili goveđeg i konjskog mesa. Od dodataka dopušteni su sol, papar i manje količine češnjaka. Dužina suhe salame iznosi oko 37 cm, promjer je između 42 i 48 mm, salama treba imati živo crvenu boju, dobro raspoređen nadjev, izostanak ruba oko ovitka, ugodan miris fermetiranog mesa te blag, slankast okus.

Sve je te kriterije zadovoljio Josip Vitko, a ističe da je u pripremi najvažnije imati kvalitetno meso. Bogato iskustvo u spravljanju salama rezultiralo je i malim tajnama, onim odlučujućim nijansama kod određivanja količina soli, papra i češnjaka koje se stavljaju u smjesu za nadjev. Već smo rekli da ovogodišnji slavodobitnik sudjeluje na ovoj manifestaciji od prvog dana. Stoga ne treba posebno ni isticati da će i dalje biti vjeran Salamijadi.

Svi su pobjednici, ali su neki ipak bili malo bolji

11 bogato ukrašenih i opremljenih stolova mamilo je posjetitelje, ali i stručni žiri. To je bila jedna od najvećih novina 20. Salamijade, jer 10 samoborskih i jedan slovenski ugostitelj zajedničkim nastupom odlučili su se predstaviti posjetiteljima na jednom od najdužih švedskih stolova na ovom području – dužina mu je bila 55 metara. Posebnost je bio izbor najboljih u četiri kategorije.

Najpoznatiji hrvatski kuhari i kritičari (Branko Ognjenović, Rene Bakalović, Tomislav Špiček i Marko Kovilić) imali su težak zadatak, ali na kraju su odlučili za izgled stola nagraditi Izletište Barbara, za pripremu glavnog jela Restoran Samoborska klet, za poštivanje tradicije samoborskog kraja Restoran Kod špilje, a za desert su nagrađeni Samoborski slapovi. Posebna priznanja dobili su restorani Zeleni papar, Mirna, Prvi kuhar Samobora, Gabrek 1929, Samoborska pivnica, Samoborska oštarija te gost iz Slovenije, Restavracija Debeluh iz Brežica.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (5)