Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Gradonačelnik Filipec inicirao sastanak i pressicu u Golubićima o revitalizaciji Žumberka

Kalmeta nas je lijepo provozao

Žumberak je rezidencijalna četvrt za 21. stoljeće, jer će se za nekoliko godina i u Hrvatskoj događati trend kao i vani da pametni, bogati i lijepi žive izvan gradova u oazama mira kao što je Žumberak. Omiljena je to teza i rečenica koju izgovara vlč. Mile Vranešić, župnik stojdraški, a koju je izrekao i na sastanku u Golubićima, koji je inicirao sa samoborskim gradonačelnikom Antunom Dubravkom Filipcem. U obnovljenom prostoru nekadašnje škole okupili su se svi zainteresirani za boljitak Žumberka, ali, na žalost, nisu došli oni od kojih se najviše očekivala pomoć u realizaciji projekata - ministri Kalmeta i Čobanković i predstavnici njihovih ministarstva, a nije se pojavio nitko ni iz Zagrebačke županije. To je ponovno ogorčilo gradonačelnika Filipca, koji je napomenuo da već mjesecima šalje dopise, pisma i hodočasti u ministarstva ne bi li osigurao dolazak nadležnih na ovo područje. Dva puta je boravio i kod predsjednika Stjepana Mesića, koji je također urgirao da se otvori tema revitalizacije Žumberka, ali ni to još nije pomoglo.

- Ministar Kalmeta nas je mjesecima "vozao", jer ni ne zna gdje je Žumberak pa zato sva sredstva iz fondova preusmjerava u svoju Dalmaciju, konstatirao je gradonačelnik Filipec. Velečasni Mile Vranešić otkrio je da su ih čak u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka nazvali "onima", aludirajući na to da na Žumberku žive grkokatolici.

- Oni ne znaju da su se uskoci ovdje doselili prije skoro 500 godina i da smo branili Hrvatsku od Turaka, kao što je i danas branimo - naglasio je Mile Vranešić.

- Ovdje na najbolji način izlazi na vidjelo neefikasnost države, kada se moramo zapitati gdje odlaze novci. Dok po Dalmaciji klešu rubnjake od bračkog kamena, ovdje ljudi nemaju ni najpotrebnije. Nedopustivo je da ministar Kalmeta nema vremena za dolazak u Samobor i na Žumberak, da se novci iz fondova za poravnanja usmjeravaju prema priobalju, a da je kontinentalni dio zanemaren. I Zagrebačka županija se prema samoborskom području odnosi maćehinski. Nedolazak na ovaj sastanak je za nas velika pljuska, a za njih velika blamaža. Grad u županijski proračun daje 38 milijuna kuna i to bi županija nama na neki način trebala vratiti - otvorio je dušu gradonačelnik Filipec, povukavši paralelu sa slovenskim iskustvima.

- Slovenci nam pokazuju kako se treba brinuti za planinska pogranična područja, jer su oni svoj dio Žumberka potpuno uredili i tamo nema iseljavanja. Možda bi našem državnom aparatu i birokratima koji rade u njemu bilo najbolje predložiti da Slovencima prepuste upravljanje hrvatskim dijelom Žumberka - s puno sarkazma je nemar državnih institucija isticao Filipec.

Da je stanje postalo alarmantno pokazuju i statistički podaci o iseljavanju posljednjih trideset godina. Prema tim trendovima ovdje za 17 godina više nitko neće živjeti, upozorio je velečasni Vranešić. Za promjenu tog trenda treba stanovnicima osigurati vodu, struju i kvalitetnije ceste. Tek onda se može govoriti o revitalizaciji i prosperitetu, što će sve dovesti i do povratka života.

Teško stanje najbolje su opisivali sami stanovnici, koji muku muče s pitkom vodom (svaki dan dolaze cisterne) pa su zamolili na početku barem obnovu bunara i cisterni koje su izrađene 1952. godine. Njih treba popraviti i napraviti nekoliko novih oluka da se može skupljati kišnica, upozorila je gospođa Golubić, koja je jedna od rijetkih stanovnika Žumberka koji su se vratili u svoj rodni kraj. I ona, kao i ostali, očekuju pomoć, jer bi se onda mogli realizirati planovi o seoskom turizmu, uzgoju ljekovitog bilja i ostalim projektima.

- Ne trebate davati puno, jer ako date i malo to će za nas biti puno - rekao je Mirko Šintić, još jedan Žumberčanin koji ima planove oživjeti ovaj prostor.

Oni koji su se u Žumberak zaljubili, kao što su Andrej Lapaine, Ivan Drpić i Željko Grujić, upozorili su i da nema koordinacije među službama i da zapravo svatko provodi svoj zakon. Lovci ovdje ubijaju pse koji nisu na lancu, Hrvatske šume rade veliku štetu, jer uništavaju i ono malo prometnica koje su asfaltirane u srcu Žumberka pa su stoga konstatirali da je Žumberak najzapušteniji dio unutrašnjosti Hrvatske.

Gosti koji su se odazvali pozivu - Dragutin Jelovečki iz Hrvatskih voda, Zdravko Filković iz Hrvatskih cesta i Franjo Fučkan iz Županijske uprave za ceste - nisu imali puno toga za reći. Dijelom su i sami priznali da su oni skretničari novca, tj. da ga koriste onako kako to drugi odluče (ministarstva i Županijsko poglavarstvo). Dragutin Jelovečki znakovito je rekao da novca ima i da ga samo treba usmjeriti prema, primjerice, dovršetku žumberačkog vodovoda.

Nakon svega čelnici Grada Samobora, a uz gradonačelnika su na Žumberku bili i njegova zamjenica Marica Jelenić, pročelnik Željko Kovačić, voditeljica ureda gradonačelnika Daniela Kalafatić i rođena Žumberčanka Nadica Gorišek (naknadno je stigao i dogradonačelnik Tomislav Masten), mogli su zaključiti da Grad uređuje svoj dio cesta i ulaže u infrastrukturu koliko može, ali da ne može sam i da bez pomoći države, županije i ostalih državnih institucija nije moguće provesti projekt revitalizacije Žumberka. Zato su pozvani i mediji da razdrmaju uspavanu državnu birokraciju, jer je izgleda to jedini način da ih se nagna na akciju.

Dakle, gospodo ministri i razno razni državni činovnici, počnite djelovati. Za početak, barem se odazovite pozivu na sastanak i upoznajte područje koje tako lako najčešće prekrižite u dokumentima kada se dijele velika državna sredstva. Onda ne bi tri godine stajala gradnja magistralnog vodovoda od Gornje Vasi do Stojdrage, jer se za to nije našlo sredstava. To se ove godine promijenilo i država je osigurala čak milijun kuna za nastavak gradnje, uz uvjet da Grad Samobor osigura milijun i pol. No, vjerojatno država ni ove godine ne bi bila tako "velikodušna" da se u studenome ne održavaju izbori.

Mato Šipuš

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (7)