Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Matko Burić, predsjednik Filmske autorske grupe Enthusia Planck

Kreće digitalizacija samoborskog kina

Matko Burić rođen je 1983. u Zagrebu. U Samoboru završava osnovno i srednje obrazovanje, nakon čega 2004. upisuje Akademiju dramskih umjetnosti, smjer produkcija. Od 1998. godine član je FAGEP-a, kojeg je sada predsjednik. Radi kao "freelancer", uglavnom radeći TV reklame za produkcijsku kuću Kabinet iz Zagreba. Glavni je producent Motovun film festivala, na kojem radi već 13 godina. U slobodno vrijeme kroz FAGEP producira razne filmove. Oženjen je s Petrom i ima dvoje djece, Hanu i Miku.

Kako je krenula inicijativa o obnovi i revitalizaciji samoborskog kina?

Krenulo je tako što je naš samoborski režiser Vladimir Kleščić htio da se u našem kinu prikaže film Jozef, redatelja Stanislava Tomića, nastao u nezavisnoj produkciji. Voditelj kina Drago Horvat pitao me može li se s tom projekcijom još nešto napraviti kako bi se privukli gledatelji i tako je krenula ideja da se jednom mjesečno prikazuju hrvatski filmovi, a da u goste pozovemo glumce, režisere i producente tih filmova, koji se onda predstave publici i malo popričaju o filmu. Tako smo se nekako povezali mi iz FAG Enthusia Planck, Pučko otvoreno učilište i Drago, koji vodi samoborsko kino. Nekako u to vrijeme država je raspisala javni poziv za iskazivanje interesa za digitalizaciju nezavisnih kino dvorana u Hrvatskoj. Prihvatio sam se toga da vidim zadovoljava li samoborsko kino uvjete tog natječaja. Na prijedlog nas iz Enthusie Plancka POU se, kao vlasnik kina, javilo na natječaj i krajem 2012. godine dobili smo pozitivan odgovor pa je tako naše kino jedno od 28 kina u Hrvatskoj koje će biti digitalizirano na način da će država, odnosno ministarstvo, financirati 60% te digitalizacije, koja uključuje digitalni kino projektor i prateću opremu za prikazivanje filmova.

U kojoj je fazi sada taj projekt?

Nakon dobivenog zelenog svjetla na natječaju završena je javna nabava, odabran je najpovoljniji ponuđač i do kraja 2013. bi u samoborskom kinu trebali biti instalirani novi digitalni kino projektor, novo platno i digitalni server, a nadam se i nove stolice i novi audio sustav. Kako to biva, stvar s javnom nabavom je malo zapela, jer su trenutno u procesu neke žalbe, no nadamo se da će se sve ubrzo uspješno završiti.

Grad Samobor se našao među onim gradovima kojima je odobrena digitalizacija, vjerujem, između ostaloga i zbog duge tradicije FAG Enthusia Planck i samoborske "filmaške" tradicije. Jer, neki gradovi nisu prošli na natječaju.

Da, primjerice, Ivanić-Grad nije dobio na natječaju. Šibenik više nema nijedno kino osim multipleksa. Jedan od kriterija bila je i aktivnost koja se posvećuje filmskoj kulturi općenito. Žao mi je što ima sve manje kina u Hrvatskoj, jednostavno se gase. Tu treba zahvaliti Gradu Samoboru i Pučkom otvorenom učilištu na podršci, jer samoborsko kino ima dugu tradiciju, a u teškim vremenima, kada je posjećenost kina slaba, ipak nisu dozvolili da se ono ugasi. Upravo taj kontinuitet bio nam je veliki plus da uđemo među ona kina koja će se obnoviti i digitalizirati. Kontinuitet, broj posjetitelja i kino program, koji eto, i zbog projekcija hrvatskih filmova, ali i zato što je kino pametno prepoznalo da nema smisla boriti se s multipleksima iz Zagreba, već da treba program postaviti više prema malo zahtjevnijoj publici, i, ono možda najbitnije – djeci. Pomoglo je i to što Samobor ima puno prijatelja u filmskom svijetu, a svi su oni manje-više došli iz FAG Enthusia Planck. Mislim da nema niti jednog filmskog seta u Hrvatskoj u kojem nema barem jednog Samoborca, a naši stariji i bivši članovi u tom svijetu imaju i velik ugled i utjecaj. To je prepoznato.

Gradsko vijeće podržalo je i projekt obnove i preuređenja zgrade kina pa će Samobor tako konačno dobiti funkcionalnu i modernu kino dvoranu.

To je zbilja odlično. Jer, kad smo prošli na ovom natječaju, nekako je porasla volja i želja da se to kino konačno obnovi. Jednom kada je kino u Samoboru došlo na listu gradova kojemu je Ministarstvo kulture obećalo sufinanciranje u projektu digitalizacije, što znači izravno ulaganje države od preko pola milijuna kuna, odjednom je porastao interes za kino. Jednostavno, sva daljnja ulaganja su dobila smisao. U sve ovo uključio se i Grad, a treba posebno spomenuti trud pročelnika Fabeka i ravnateljice POU Samobor Crnojević, koji su se jako angažirali na projektu i shvatili su da je, kada stavimo novu skupu opremu, obavljeno tek pola posla, jer i zgrada treba temeljitu obnovu. POU se prijavilo s tom zgradom na natječaj za energetsku učinkovitost, jer jedan od najvećih problema je održavanje zgrade. Ukoliko prođu na tom natječaju, Grad se obavezao uložiti 60% sredstava, dio će ići iz POU-a, a nešto malo će dati i županija za program. Kod ovog projekta presudna je bila i podrška Gradskog vijeća i gradonačelnika, koji su prepoznali važnost kina za Samobor i bez zadrške podržali i ove daljnje korake. Vjerujem da nema razloga da i ovaj projekt ne prođe pa će tako samoborsko kino doživjeti potpunu preobrazbu. Što se tiče stolica, njih smo već na neki način "rezervirali". Naime, pročelnik Fabek i ja smo bili u Osijeku pogledati neke rabljene stolice, koje su u odličnom stanju i mogu se dobiti po prihvatljivoj cijeni, a stigle su i još neke ponude pa ćemo vidjeti.

Robert Škiljan

Što je zapravo digitalizacija?

Razvojem tehnologija, filmska vrpca je postala zastarjela, a u svijetu se, pogotovo u Americi, pojavila inicijativa da se kontrolira što se događa s filmovima i da se poboljša kvaliteta slike, a uz to su se javile i druge brojne novotarije u projekciji filmova. Govorim o multipleksima i modernim kinima. Proizvodnja filmova na 35 mm vrpci je distributerima postala skupa i zastarjela, jer ima rok trajanja i lako se oštećuje, pa se uglavnom u svijetu više filmovi ni ne rade na tom mediju. Stoga i kina prelaze na digitalne projektore i bez digitalizacije nema budućnosti kina u Hrvatskoj. Osim toga, digitalizacijom se štite i distributeri i proizvođači filmova, jer se sa sustavima zaštite potpuno eliminira mogućnost prikazivanja bez da se za to zna. Digitalizacija je dosta skupa, jer se traži visoka tehnologija, a postavljen je standard, Digital cinema, koji će ujednačiti kvalitetu svih naših kina. Osim toga, kina sada dobivaju odjednom više mogućnosti, jer u kinima tako sada možete gledati utakmice, prijenose opere i slične programe, što ne znači da bi to i trebalo, ali, eto – može se.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)