Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Predsjednik samoborskog HNS-a Jug Puljizević govori o aktualnostima u stranci i u Samoboru

Katastrofalno nije, ali stagnacijsko je

Jug Puljizević novoizabrani je predsjednik samoborskog HNS-a. Rođen je prije 33 godine u Dubrovniku, a odrastao je u Puli. Apsolvent je Pravnog fakulteta u Zagrebu. Oženjen je i otac dvoje djece. U Samobor se doselio prije godinu i pol s obitelji. Politikom se bavi već duže vrijeme, a nakon volontiranja u Saboru kao savjetnik stranke, profesionalno je zaposlen u Središnjem uredu Hrvatske narodne stranke.

Kakvo je stanje sada u HNS-u, s obzirom na to da ste unazad godinu dana načelno u opoziciji?

Upotrijebili ste dobar izraz, to da smo načelno u opoziciji, jer smo prije godinu dana donijeli odluku da izlazimo iz vladajuće koalicije. U stranci se dogodilo unutarnje preslagivanje, osvježavanje snaga i promjena pristupa. U stranci je stanje dobro i organizacijski i što se tiče motivacije, što se vidi i po akcijama koje smo organizirali u zadnje vrijeme. Neki su ljudi pronašli novi motiv, drugi su istaknuli svoje prijedloge, a ono što me posebno veseli je to što se u rad stranke uključuje puno ljudi iz ruralnih dijelova Samobora, na što sam posebno ponosan, jer smo pokazali da je HNS stranka cijelog Samobora, a ne samo ovog gradskog dijela. Što se tiče stanja u Gradskom vijeću, nakon izlaska iz koalicije sada odlučujemo točku po točku dnevnog reda, ovisno o tome što procjenjujemo da je od najboljeg interesa za Grad Samobor. Kao što znate, podržali smo proračun. Bilo je pitanje što ćemo s time. Podnijeli smo amandmane, od kojih je dio prihvaćen, i predsjedništvo podružnice je s Klubom vijećnika HNS-a odlučilo podržati taj proračun. Razlog je bio i taj što su nam izbori pred vratima pa nema smisla inatiti se na proračunu koji će ionako doživjeti rebalans, jer vrlo je vjerojatno da se neće puniti onako kako je predviđeno.

Koji je Vaš stav u odnosu na Maricu Jelenić, jednu od osnivačica HNS-a u Samoboru, s obzirom da je ostala na mjestu savjetnice gradonačelnika? Je li ona i dalje članica HNS-a?

Gospođa Jelenić je dugogodišnja članica HNS-a i svi u Samoboru znaju za njen rad, zasluge i aktivnosti u stranci i šire. Gradonačelnik sam bira svoje suradnike pa je tako procijenio da će mu njezino znanje i iskustvo koristiti.

Kako komentirate taj fenomen "nesmjenjivosti", jer sa smjenom vlasti ne odlaze i stranački kadrovi, već, naprotiv, dolaze novi? HNS tu nije iznimka. Dakle, vlast se promijeni, stranka ode u opoziciju, a ljudi ostaju zaposleni.

To je "hrvatska kvadratura kruga". Promjenom garniture mijenjaju se neke pozicije. Doduše, postoje pozicije koje su podložne promjeni vlasti, a postoje pozicije koje su profesionalne, pozicije koje se kao takve ne bi trebale mijenjati. Osobno se zalažem za redukciju bilo kakvog aparata, kako gradskog, tako i državnog, i općenito mislim da bi nakon izbora, bez obzira tko pobijedi, trebalo napraviti reviziju strukture gradske uprave ne vodeći računa o stranačkoj pripadnosti, već o stručnosti, na način da uz što prihvatljivije troškove dobijemo što bolju upravu.

Izbori su sve bliže. Kako se HNS nastoji dodatno profilirati i na čemu ćete raditi kako biste osvojili povjerenje birača?

Krenut ćemo nakon Fašnika, s obzirom da tada kreću ozbiljnije pripreme za izbore, s prezentacijom našeg programa i aktivnostima po mjesnim odborima, gdje ćemo probati u kratkim točkama predstaviti svoju viziju razvoja Samobora u budućnosti.

Koje su to najvažnije točke?

Nećemo puno govoriti o općepoznatim i vječnim projektima za koje svi znamo da su od interesa za Grad Samobor, koji su zapravo nadstranački, nego ćemo nastojati u naš program uključiti što više mjesnih odbora, da se što više ljudi uključi u život Grada, jer i Rakov Potok je dio Samobora, jednako kao i centar grada. Tražit ćemo veće pravo na pristup informacijama za građane, jer smatram da svaki gradski dokument treba biti javan i javno dostupan. Žalosno je da Samobor, kao drugi grad po transparentnosti u državi, ima jako mali broj dokumenata koji su dostupni, bilo u tisku ili na internet stranicama. Možete vidjeti samo proračun i dnevni red sjednica Gradskog vijeća. A što je s ugovorima, što je s gradskim aktima, bilancama poduzeća koja su u vlasništvu Grada? Po meni sve to treba biti javno.

Nisu li ti dokumenti dostupni gradskim vijećnicima?

U teoriji su dostupni. Trebate uvid tražiti pisanim putem, a onda, ako nema birokratskih zapreka, tada možete u roku od 30 dana dobiti uvid na papiru. Ja bih htio da svaki građanin koji to želi može klikom miša dobiti uvid u dokumente i odluke za koje su građani Samobora izdvojili novac. Nadalje, druga točka bi bila digitalizacija i informatizacija Grada, u koju bi bili uključeni i svi mjesni odbori, zatim poticanje inovacija, odnosno korištenje potencijala koje Grad Samobor ima u mladim inovatorima koji će danas-sutra svoj proizvod pokušati plasirati na tržište. Tu je i poticanje novih tehnologija i na taj način otvaranje novih radnih mjesta i novih poduzeća u kojima će se zapošljavati mladi poduzetni ljudi.

Kako, inače, kao "friški" Samoborac, ocjenjujete stanje u našem gradu?

Kao novopečeni Samoborac, uz sve što znam o Samoboru, uz Fašnik, lijepu prirodu, kremšnite i bermet, dakle općepoznatu priču, volio bih da Samobor doživi jedan iskorak naprijed. Ne kažem da je u Gradu stanje katastrofalno, već me smeta što je to stanje stagnacijsko. Vrši se redovita uprava i stanje se održava takvim kakvo je, umjesto da napravimo iskorak naprijed koji bi nam svima pomogao. Počnimo od toga da će se s 1. srpnja gotovo izbrisati granica sa susjedima, a naši odnosi s njima su, nazovimo to tako, podnošljivi. Nemamo nikakvu konkretnu suradnju na gospodarskim projektima, projektima zbrinjavanja otpada i slično. Stalno guramo jednu svoju opciju, ne razmišljamo o drugim izborima, a ja smatram da je pravo na izbor temeljno ljudsko pravo.

Kad govorimo o zbrinjavanju otpada, po Zakonu je za to zadužena lokalna samouprava. I Grad Samobor će morati naći rješenje za svoj otpad, bilo na Jakuševcu ili negdje drugdje.

S kime god sam u Gradu razgovarao na tu temu, svi se slažu oko nekih točaka i svima je jasno do kuda sežu ingerencije Grada, no, ono što mene brine je nedostatak informacija od investitora prema van, prema građanima. Radi se tu i o drugim projektima, o Šmidhenu, kolodvoru i drugima. Ono što bi Grad Samobor u tim slučajevima mogao je to da posreduje, da proba doznati gdje i zašto zapinju projekti pa da to znaju i građani.

Vratimo se izborima. Koje stranke vidite kao potencijalne partnere i koje su mogućnosti koaliranja?

To su prije svega stranke Kukuriku koalicije, kako na državnoj razini, tako i u Samoboru. Ne otklanjamo mogućnost i za neke druge stranke koje prihvaćaju naš program da nam se priključe, ali partnere ćemo tražiti prije svega unutar stranaka Kukuriku koalicije.

U Samoboru ste probali s nekim drugim strankama, ali nije išlo. Zašto?

Neke stvari vuku genezu kroz dugi niz godina i prije mog dolaska u Samobor, tako da sada ne bih ulazio u to. Nije ideološka podjela bila ona koja je bila presudna. Presudna su bila kršenja koalicijskih sporazuma i nedovoljna komunikacija, što je bio velik problem i unutar tadašnje koalicije, ali i nas kao stranke. To smo promijenili i sada radimo na komunikaciji. Siguran sam da će to donijeti i rezultate u kampanji. Isto tako, pasivizacija, koja je prije svega bila proizvod narušenih koalicijskih odnosa, ali i nekih naših međusobnih nerazumijevanja, se promijenila. Imamo puno više akcija, prilaze nam novi ljudi, imamo nove članove, dakle, stranka se budi s dolaskom proljeća, a rezultate ćemo vidjeti u 5. mjesecu.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)