Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA
Fašnik, poklade, mesopust, karneval, maškare...
Luduje se po cijelom svijetu pa zašto ne bi i kod nas
Brojni nazivi za vrijeme koje je upravo za nama ukazuje na veliko zanimanje ljudi. Buđenje prirode, nakon zimskog mirovanja, oduvijek je pojava koja je fascinirala ljude. Značila je novi život, sadnju usjeva i brigu o propupalim voćkama. Narod je od pamtivijeka slavio tu zadivljujuću prirodnu promjenu. I prije Rimljana agrarni su narodi svetkovinom obilježavali nadolazeće blagostanje. Detaljno su zabilježene svetkovine iz starorimskog razdoblja. Nazivali su ih različitim imenima, a među najpoznatijima su saturnalije i bakanalije. I danas kada želimo opisati neku raskošnu i hranom bogatu gozbu kažemo da je to bila prava bakanalija. U osnovi karnevalskog slavlja je vjerovanje pretkršćanskih (rekli bi poganskih) naroda da je to vrijeme kada se preci, sakriveni pod maskama, obračunavaju sa živima, ali i nagovještaj plodnosti i novog života. Premda se ne radi o kršćanskom običaju ipak je karneval vezan za korizmu. Vrhunac karnevala su dani prije Čiste srijede iliti Pepelnice, nakon koje počinje post. I tako to traje uz kršćanski običaj gotovo 900 godina, kada je na crkvenom saboru srijeda nakon Pedesetnice označena kao početak korizme. Neumjerenost u jelu i pilu prava su protuteža isposničkom životu koji dolazi s korizmom. Time je značaj korizme još više naznačen. Najprije grijeh, a onda pokajanje i pokora. Stoga se karnevali održavaju uglavnom u onim dijelovima svijeta gdje je većinsko kršćansko stanovništvo.
Ljudi se maskiraju kako bi prikrili svoj stvarni identitet, postaju na kratko neke druge osobe, nekog drugog društvenog statusa. Prave ludorije i neumjereni su u svakom pogledu. Stoga su i maske povezane s prekomjernim jelom i pilom, prekomjernom seksualnošću te u konačnici nasiljem koje kulminira paljenjem lutke - krivca za težak život tijekom zime. Ovo vrijeme koristi se i za društvenu kritiku. Svatko može biti izvrgnut ruglu, bez stvarnih posljedica. Ipak je to šala, ali koja ima i dobar dio istine prema pojavama, političkim odlukama i samim državnim i lokalnim dužnosnicima. Štoviše, gradonačelnici simbolički predaju princu karnevala ključeve grada da on upravlja gradom nekoliko dana.
Neki gradovi proslavili su se diljem svijeta sa svojim raskošnim karnevalima. Najpoznatiji su oni u Brazilu, u Rio de Janeiru i Sao Paolu. Na njima učestvuje najveći broj sudionika, koji uz raskošnu kostimografiju i razgolićena tijela plesačica satima plešu u tradicionalnom ritmu sambe. Osim domaćeg stanovništva ovom karnevalu pridružuju se brojni turisti. Procijenjeno je da karneval u Riju posjeti četiri milijuna posjetitelja. To je dobra turistička promocija, jer na karneval dođe i do pola milijuna turista iz čitavog svijeta.
Nama najbliži je Venecijanski karneval, poznat po raskošnim maskama i odijelima iz srednjeg vijeka. Spominje se od polovice 13. stoljeća. Poznati su karnevali u Belgiji, čija povijest traje preko 600 godina. Karnevalske povorke održavaju se u Austriji, Češkoj i Mađarskoj. Po čitavoj Hrvatskoj organiziraju se karnevali pod različitim nazivima, što govori o bogatoj povijesti ove pučke svetkovine. Poznati su oni u gradovima Hrvatskog primorja (Kastav, Novi Vinodolski, Paški i dr). Uz Jadransku obalu je najpoznatiji Riječki karneval, u kojem sudjeluju brojne povorke iz Hrvatske, ali i diljem svijeta. Održava se zadnjih 100 godina, a sudjeluje oko stotinu skupina, s 10 000 sudionika i 100 000 gledatelja. Osobito je atraktivan nastup zvončara, koji ogrnuti ovčjim krznom s velikim zvonima oko struka najavljuju svoj dolazak. Odlična promidžba za početak nove turističke sezone. Grad Rijeka član je Europske udruge karnevalskih gradova.
I napokon riječ, dvije o našem – Samoborskom fašniku. Star je gotovo 200 godina i vrlo je popularan. Prvi pisani trag o najmu prostora za svečanost je iz 1828., a zapisano je da je 1876. Odbor za karnevalski ophod od gradskih vlasti zatražio dopuštenje za održavanje povorke gradskim ulicama. Od početka 20. st. Fašnik poprima sadašnji oblik. Uz Princa fašnika ovdje su nezaobilazni Sraka, Sudac i Fiškal. Tijekom Fašnika ovo troje aktera spelava brojne špelancije, vragolije i intrige. U ovo vrijeme bude objavljen i službeni fašnički list Sraka, u kojem su članci koji na vedar način razotkrivaju brojne društvene anomalije. Kako na svojim stranicama najavljuju gradske vlasti, i ove godine posjetitelje Fašnika očekuju programi na nekoliko lokacija - program uličnih zabavljača, tabori mjesnih odbora i KUD-ova, poseban program za mlade, radionice za djecu, kao i brojna druga događanja.
U svakodnevnim događanjima od jutra do kasnih večernjih sati, očekuje se sudjelovanje više od 3000 djece iz škola i vrtića, 800 članova mjesnih odbora i njihovih alegorijskih kola te 1000 sudionika karnevalskih skupina iz cijele Hrvatske. Ipak na kraju, na fašnički utorak Princ, kao oličenje svega zla u prošloj godini, bude spaljen na lomači. Naravno, spaljena bude lutka u obliku Princa. Tijekom karnevalskih dana Samobor posjeti gotovo 200 000 ljudi, pretežito Zagrepčana, ali i Slovenaca kojima nije daleko doći. Stoga vjerujem da niti vi niste propustili ovogodišnji Samoborski fašnik!
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)