Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA
Edukacijom do zdravlja
Branitelji imaju 12 godina kraći životni vijek od prosjeka
U Hrvatskoj danas ima oko 420 000 živih branitelja, što je gotovo 100 000 manje u odnosu na njihov broj neposredno nakon Domovinskog rata. Što se dogodilo s tim braniteljima? Umrli su! Naime, godišnje umire više od 6000 branitelja. Tijekom 2022. umrlo ih je točno 6330, što je u prosjeku 17 branitelja dnevno. Očekivani životni vijek u Hrvatskoj je 78 godina. Branitelji umiru u prosjeku sa 66 godina, što je čak 12 godina kraći životni vijek. Gotovo polovica branitelja umire prije 65 godine života u odnosu na četvrtinu stanovnika. Pa od čega to umiru branitelji i da li se njihova smrtnost razlikuje od smrtnosti u općoj polulaciji?
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u RH godišnje umre oko 63 000 osoba. Očito, 10% u tom broju čine umrli branitelji. Sve donedavno u RH čak 50% smrti bilo je uzrokovano bolestima srca i krvnih žila. Provođenjem preventivnih programa, kao i novih metoda liječenja, smrtnost od ove skupine bolesti smanjila se na 37%. Unutar te skupine bolesti najčešće se umire od ishemijske bolesti srca (12,5%). Na drugom mjestu su maligne novotvorine, s udjelom u općoj smrtnosti od 22%. Uzroci smrti kod branitelja posve su drugačiji. Branitelji najčešće umiru od malignih bolesti (35%), a potom od bolesti srca i krvnih žila (28%). Medu malignim bolestima na prvom mjestu su tumori probavnih organa, a potom tumori pluća. Ishemijska bolest srca najčešći je uzrok smrti unutar skupine bolesti srca i krvnih žila (11%), podjednako kao i u općoj polulaciji.
Svakako se postavlja pitanje koji je uzrok ovim razlikama? Ono po čemu se branitelji najviše razlikuju od preostalog dijela populacije je psihofizički stres kojem su bili izloženi tijekom ratnih zbivanja te kasnijeg nepovoljnog djelovanja posttraumatskog strasnog poremećaja. Samoubojstva su neposredna posljedica PTSP-a i depresivnog poremećaja. U Hrvatskoj se godišnje zabilježi gotovo 600 samoubojstava, od čega se 1/3 odnosi na samoubojstva branitelja.
Tijekom života branitelji koriste sve oblike zdravstvene zaštite. Prema podacima za 2022. godinu (objavljeno u studenom 2023., HZJZ) branitelji su posjetili odabranog liječnika najčešće zbog bolesti srca i krvnih žila (220 000 posjeta), potom zbog bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva te bolesti probavnih organa (svaka skupina po 190 000 posjeta). Pritom su maligne novotvorine tek na 12. mjestu (50 000 posjeta). Nešto je drugačija slika što se tiče bolničkog liječenja. Na prvom mjestu su i ovdje bolesti srca i krvnih žila (14 500 hospitalizacija), a najčešća je ishemijska bolest srca. Na drugom mjestu su maligne bolesti sa 4160 novootkrivenih bolesnika i 14 000 hospitalizacija godišnje. Dio malignih bolesti otkriven je u okviru provođenja nacionalnih programa za njihovo rano otkrivanje (rak debelog crijeva, pluća, dojke, vrata maternice).
Od početka 2017. godine provode se sistematski pregledi branitelja. Do sada je pregledom obuhvaćeno 85 000 branitelja, godišnje prosječno 12 000. Ovom dinamikom trebat će barem još 20 godina da svi budu pregledani. Koji su glavni zdravstveni problemi koji su utvrđeni sistematskim pregledima? Prije svega radi se o nezdravim navikama. Pušenje je zastupljeno, kao i u općoj populaciji među muškim stanovništvom, čak 32%. Tjelesna neaktivnost i prekomjerna tjelesna težina idući su ozbiljan javnozdravstveni problem i među braniteljima. Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM 25 - 30 kg/m2) ima 46% branitelja, a pretilih (ITM preko 30 kg/m2) je čak 37%. Dakle, ukupno više od 80% se nalazi u rizičnoj skupini za nastanak neke kronične bolesti, osobito one iz skupine bolesti srca i krvnih žila. Na sistematskim pregledima otkriveno je preko 20 000 endokrinih bolesti i bolesti metabolizma, 9200 novih bolesnika od bolesti srca i krvnih žila, 8000 bolesti probavnih organa, 7000 bolesti mokraćnih i spolnih organa, te 1240 novotvorina. Ovi podaci svakako opravdavaju provođenje sistematskih pregleda među braniteljima.
Zanimljivi su podaci o preporukama koje su dobili branitelji nakon sistematskog pregleda. Preporuku za dodatne preglede dobilo je 45%, preporuku za promjenom životnog stila njih 55%, a oko 50% upućeno je na daljnju specijalističku obradu. Svega 9% pregledanih nije trebalo daljnji dijagnostički postupak.
Zbog navedenog, osim sistematskih pregleda nužno je poduzeti dodatne mjere za poboljšanje zdravlja branitelja. U tom cilju Ministarstvo hrvatskih branitelja osnovalo je Veteranske centre u nekoliko gradova (Lipik, Daruvar, Petrinja, Sinj, Šibenik), u kojima se provode preventivni i terapijski programi. Predviđa se otvaranje još nekolicine centara u drugim gradovima.
Međutim, ključ prevencije bolesti je edukacija branitelja kojom bi stekli znanja i promijenili loše životne navike u cilju poboljšanja zdravstvenog stanja i prevencije nastanka bolesti, te ranog otkrivanja i liječenja. Na natječaj za branitelje, koji je raspisao Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, prijavio se Hrvatski generalski zbor - HGZ s projektom pod nazivom "Edukacijom do zdravlja".
Ciljevi projekta su upoznati hrvatske branitelje sa značajem očuvanja i unapređenja fizičkog i psihičkog zdravlja, značajem ranog otkivanja i liječenja bolesti, rizičnim čimbenicima za razvoj bolesti, preventivnim mjerama i aktivnostima u cilju očuvanja zdravlja i specifičnostima prevencije i ranog otkrivanja bolesti.
Projekt se provodi kroz predavanja i radionice/savjetovališta u prostorijama Ustanove za sveobuhvatnu skrb Tigrovi u Rakitju - Sveta Nedelja. Na radionicama će se mjeriti određeni biometrijski i psihološki čimbenici te ukazati na individualne rizike. Termini aktivnosti bit će nevedeni na mrežnim stranicama ustanove i nekih braniteljskih udruga (Tigrovi, Gromovi, Hrvatski časnički zbor - Ogranak Zagreb), kao i na stranicama Hrvatskog generalskog zbora. Projekt je otvoren za sve branitelje koji žele nešto naučiti i pridonijeti kvaliteti svoga zdravlja, dužeg i zdravijeg života.
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)