Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Renata Glojnarić i Srećko Bradić, provjereno uigran tandem na čelu Samoborske glazbene jeseni

U Samobor nam ponovno stižu glazbeni rariteti i umjetnici sa svjetskim putovnicama

Kalendarska jesen nam je doslovce pred vratima, a s njome i uvijek nova i zanimljiva Samoborska glazbena jesen. Ovaj naš glazbeni festival neupitnog domaćeg i svjetskog renomea i ove će godine ljubiteljima klasike uz već znane, ali i nove, mlade izvođače i autore, ponuditi istinski glazbeni doživljaj.

O tome što sve je planirano za ovogodišnje 46. izdanje poznate samoborske međunarodne glazbene manifestacije govore umjetnički ravnatelj festivala Srećko Bradić i izvršna producentica Renata Glojnarić.

Podsjetimo čitatelje kako je i zašto uopće krenula Samoborska glazbena jesen.

Glojnarić: - Krenulo je sve prije 46 godina, na inicijativu i prema ideji fagotista Zvonimira Stanislava, dakle 1976. godine, u suradnji s tadašnjim samoborskim Centrom za kulturu, u kojemu su isto razmišljali da bi Samobor trebao imati takav sadržaj ili neki ozbiljniji program. Samo 5 godina prije nastale su Varaždinske Barokne večeri. Bio je u pravu kada je predložio Samobor kao grad za Glazbenu jesen, jer u višestoljetnoj povijesti našega grada nalazimo puno krasnih primjera i ljudi koji su obilježili hrvatsku glazbenu kulturu.

Bradić: - O samim počecima ne mogu reći puno, jer sam zaista bio premlad, ali otkako pamtim, Samoborska glazbena jesen je pojam koji je saživio sa Samoborom, sa Samoborcima, a preraslo je u nešto zaista veliko. Trebalo je proći puno godina da bi se upravo ovaj festival iskristalizirao i došao na zasluženi pijedestal, jer Samobor je oduvijek ponajviše živio u tamburaškom miljeu, kojeg sam i sam bio dio. No, već dugi niz godina SGJ dobiva pažnju i verifikaciju kakvu zaslužuje.

Koristi li Grad Samobor dovoljno taj potencijal u kulturnom i turističkom smislu, i ne samo SGJ-a, već općenito mogućnosti za sva ostala događanja s obzirom na ambijent koji nudi? Kako sve podići na još višu razinu?

Bradić: Vrlo kratko – naravno da ne. Samoborska glazbena jesen je naširoko poznat brend i temeljem toga bi se moglo još jako puno stvari napraviti kako bismo dobili i veću ekonomsku zadovoljštinu. I Varaždin i Dubrovnik i Osor su to puno bolje iskoristili, makar su i malo ranije krenuli, ali njihova dobit u svakom smislu, ne samo financijska, je nemjerljiva u odnosu na naš festival. Znam sigurno da i varaždinska i dubrovačka gradska uprava žive za te svoje festivale.

Glojnarić: - Treba reći i to da, kada je krenula Samoborska glazbena jesen, nije bilo puno takvih koncerata u gradu. I sama SGJ nije tada bila široko prepoznata, sve dok se prije 20-ak godina nije krenulo na nacionalnu i međunarodnu razinu. Pokrenut je ciklus koncerata u Galeriji Prica, otvorili smo vrata mladim glazbenicima i malo po malo festival je dobivao zamah, rastao, postajao sve moćniji. A danas imamo i udaraljkaški festival, odličan "youngmasters" Malog muzičkog ateljea, Grad stipendira mlade glazbenike, jazz festival... sve je to na neki način potaknuto i otvoreno snagom Samoborske glazbene jeseni pa nam grad živi glazbu tijekom cijele godine. Moglo bi, naravno, još i bolje i više.

Samoborska glazbena jesen posebnim nagradama potiče mlade glazbene umjetnike svih profila. Koliko je to prepoznato u glazbenim krugovima?

Bradić: - S velikim ponosom mogu reći kako laureati SGJ-a uvijek ističu kako je to jedno od najboljih, ne samo hrvatskih, već i svjetskih natjecanja za mlade glazbenike, i ne samo zbog nagrada, već zbog načina na koji brinemo o njima. Mi i kasnije pratimo njihove karijere, oni se rado vraćaju, jer to cijene, a to radimo već, evo, 18 godina. Mnogi od njih su ostvarili i internacionalne karijere, što je izuzetno teško i zahtjevno, dijelom zahvaljujući i SGJ.

Spomenuli ste te veze i praćenje karijera. Zaista se vraćaju već kao renomirani svjetski glazbenici i vjerojatno danas rijetko nastupaju pod ovakvim uvjetima, i fizičkim i financijskim.

Bradić: - Dobar je primjer pijanist Javor Bračić, prvi pobjednik našeg natjecanja, koji sada živi i radi u New Yorku i nastupa, između ostalog, u Carnegie Hall-u, redom s vrhunskim recenzijama za svoje recitale. A sada nam opet dolazi u Samobor. Ima ih, dakako, još.

Cijeli program objavit ćemo zasebno. Imate li nešto posebno za istaknuti?

Bradić: - Otvaranje je uvijek zanimljivo, a ove godine i raritet, jer će po prvi puta u Hrvatskoj biti izvedena I. Mahlerova simfonija. Zbog poznatih nam prilika bit će izvedena u komornoj verziji festivalskog orkestra SGJ, pod ravnanjem Vetona Marevcija.

Glojnarić: - I ove godine otvorenje će biti u izravnom prijenosu na HRT-u i na Hrvatskom radiju, a do 3. listopada bit će puno sjajnih koncerata. Uz koncert Zagrebačkog kvarteta saksofona, a ove godine je on vezan uz 10. obljetnicu Međunarodnog natjecanja New Note, koje je bilo raspisano upravo za kvartet saksofona, dolazi nam i pobjednik iz Švedske. U goste nam ponovo dolazi i stari prijatelj festivala, njemački violinist Gernot Süssmuth s raritenim kompozicijama i sjajnim baroknim ansamblom Thüringer Bach Collegium.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)